Aktio

Zakon o prostornom uređenju Kantona Sarajevo

Verzija 0

Izvorni tekst
Objavljeno
13. 07. 1999.
Stupila na snagu
21. 07. 1999.
Glasilo
Sl. novine KS 13/1999
Broj članova
160 članova

Algoritamski rekonstruisano - nije zvanični prečišćeni tekst.

Član 1.

U cilju osiguranja prostornog uređenja Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Kanton) kojim se stvaraju uvjeti za razvoj, život i rad stanovništva, ovim zakonom uređuje se plansko uređenje prostora, zaštita okoliša, planovi prostornog uređenja, njihov sadržaj i provođenje, parcelacija i uređenje građevinskog zemljišta, građenje, izrada projekata, nadzor nad građenjem (u daljem tekstu: prostorno uređenje) i druga pitanja od značaja za prostorno uređenje.

Član 2.

Poslovi prostornog i urbanističkog planiranja su poslovi od posebnog interesa za Kanton. Kanton obezbjeđuje obavljanje poslova prostornog uređenja na način uređen ovim zakonom, drugim zakonima i propisima donesenim na osnovu tih zakona.

Član 3.

II - UREĐENJE PROSTORA U svrhu planske izgradnje područja, utvrđuje se: a. građevinsko zemljište, b. poljoprivredno zemljište, c. šumsko zemljište, d. vodne površine, e. zaštićena zelena i rekreaciona područja, f. infrastrukturni sistemi, g. eksploataciona polja, h. rezervisane površine. Površine iz prethodnog stava, utvrđuju se na osnovu ovog zakona, posebnih zakona i planova prostornog uređenja Kantona. Planska izgradnja na površinama iz stava 1. ovog člana podrazumjeva plansko uređenje i izgradnju iznad i ispod navedenih površina.

Član 4.

Građenje naselja i građevina može se vršiti samo na građevinskom zemljištu.

Član 5.

Zavisno od potreba i mogućnosti, za pojedine dijelove područja, mogu se utvrditi režimi građenja i to: 1. režim građenja prvog stepena - na užem urbanom pod- ručju na kojem se planira intenzivna izgradnja, rekon- strukcija ili sanacija, urbanistička saglasnost se donosi na osnovu provedbenog plana. Na užem urbanom području, koje je već izgrađeno, na kojem predstoji manja rekonstrukcija, sanacija ili manji obim izgradnje, urbanistička saglasnost se donosi na osnovu urbanističkog projekta izrađenog na osnovu projektnog programa, bez prethodno donesenog regula- cionog plana, 2. režim građenja drugog stepena - na urbanom području za koje nije obaveza donošenja provedbenog plana, urbanistička saglasnost se donosi na osnovu urbanističkog plana, plana parcelacije i uvjeta utvrđenih u odluci o provođenju plana, 3. režim građenja trećeg stepena-za ruralna naselja utvrđena prostornim planom Kantona kao urbana područja, urbanistička saglasnost se donosi na osnovu prostornog plana Kantona, plana parcelacije i odluke o provođenju plana, 4. režim građenja četvrtog stepena-na vanurbanim pod- ručjima, urbanistička saglasnost se donosi na osnovu prostornog plana Kantona, plana parcelacije i odluke o provođenju plana, 5. režim zabrane građenja donosi se za područja od značaja za budući razvoj i za područja za koja je u postupku izrada provedbenog plana. Na tim područjima ne dozvoljava se nikakva izgradnja građevina i uređaja, izuzimajući tekuće održavanje, dogradnju u svrhu obezbjeđenja osnovnih higijenskih uvjeta, konzervaciju građevine, a samo izuzetno podizanje novih građevina i uređaja koji služe neophodnom održavanju postojećeg dijela naselja (instalacije, neophodne javne građevine, građevine za snabdijevanje i sl.).

Član 6.

U cilju usmjeravanja građenja, urbanističkim planom utvrđuje se urbano i uže urbano područje. Urbano područje utvrđuje se za jedno ili više naselja koja predstavljaju prostorno-funkcionalnu urbanu cjelinu, ili prostorno-funkcionalno međusobno povezanu cjelinu, a koja na osnovu planskih predpostavki imaju uvjete za daljnji razvoj. Urbano područje obuhvata izgrađene i neizgrađene površine namijenjene za stanovanje, rad, odmor, urbanu opremu, infrastrukturu i površine posebne namjene, zelene površine, kao i površine rezervisane za budući razvoj. Urbano područje može da obuhvati pored građevinskog i druga zemljišta. Uže urbano područje obuhvata dio naselja koje je intenzivno izgrađeno ili je planom predviđeno da tako bude izgrađeno. Granice urbanog područja, granice katastarskih općina i granice statističkih područja međusobno se usklađuju. Urbano područje, po pravilu, obuhvata odgovarajuće katastarske općine i statističke krugove u cjelini.

Član 7.

Urbanističkim planom utvrđuju se površine ili trase rezervisane za budući razvoj. Površine i trase rezervisane za budući razvoj (zaštićena područja i površine infrastrukturnih trasa, površine za razvoj naselja i sl.) mogu se utvrditi i prije donošenja plana. Na rezervisanim površinama primjenjuje se režim zabrane građenja (član 5. tačka 5). Na utvrđenim rezervisanim površinama mogu se odobriti sljedeće privremene namjene: zelene i rekreacione površine, poljoprivredna zemljišta za obavljanje poljoprivredne djelatnosti, igrališta, površine za parkiranje, a u skladu sa odlukom o provođenju urbanističkog plana.

Član 8.

Za područje od značaja za budući razvoj, izgradnju saobraćajnica, uređenje voda, zaštitu prirodnog i graditeljskog nasljeđa, Skupština Kantona može posebnom odlukom zabraniti građenje na određenom području (član 5. tačka 5), kao i odlukom o pristupanju izradi plana prostornog uređenja.

Član 9.

Naselje, u smislu ovog zakona, podrazumijeva nastanjen, prostorno i funkcionalno objedinjen dio naseljenog mjesta. Naseljeno mjesto, u smislu ovog zakona, podrazumjeva teritorijalnu jedinicu koja, po pravilu, obuhvata jedno ili više naselja sa područjem koje pripada tom naseljenom mjestu.

Član 10.

U cilju skladnog prostornog uređenja, Kanton je dužan sa drugim kantonima i općinama da usklađuje interese i ciljeve razvoja u pogledu korišćenja prostora i dobara, zaštitu poljoprivrednog i šumskog zemljišta, vodnih površina, energetskih sistema, prirodnih resursa, prirodnih rijetkosti, kao i razvoja funkcija i djelatnosti od zajedničkog interesa.

Član 11.

Prilikom izgradnje kompleksnih infrastrukturnih, industrijskih i sličnih građevina, kao i u svrhu otklanjanja posljedica od elementarnih nepogoda, ratnih razaranja i sl., mogu se graditi naselja za privremeni smještaj. Novo naselje, u smislu prethodnog stava, planira se i izgrađuje tako da po prestanku okolnosti koje su zahtjevale njegovu izgradnju, preraste u naselje koje odgovara budućem razvoju tog područja. Ako to nije moguće, investitor je dužan da naselje ukloni i prostor dovede u prethodno stanje.

Član 12.

U cilju obezbjedjenja rekreacionih funkcija, planom se utvrđuju zelene i rekreacione površine. Pod zelenim i rekreacionim površinama, u smislu ovog zakona, podrazumjevaju se: - javne zelene površine (park šume, parkovi, drvoredi, skverovi, travnjaci, zelenilo uz saobraćajnice i sl.); - zelene površine posebne namjene (stara groblja, botanički, zoološki vrtovi i sl.); - površine za rekreaciju i fizičku kulturu na otvorenom prostoru (igrališta, izletišta, šetališta, fiskulturni tereni, kupališta, vježbališta, strelišta i sl); - zelene površine uz obale rijeka i jezera; - zaštitne zone (uz naselja, uz industrijske zone, uz poljoprivredne pogone, duž obala i slično); - zelene površine uz proizvodne i poslovne građevine, koje koriste pravna lica. Održavanje zelenih i rekreacionih površina uređuje se posebnim propisom Kantona.

Član 13.

Površine namijenjene za sahranjivanje utvrđuju se prostornim ili urbanističkim planom. Izgradnja i uređenje grobalja vrši se na osnovu urbanističkog projekta. Održavanje i korišćenje grobalja uredjuje se posebnim propisom Kantona.

Član 14.

Izgradnja infrastrukturnih sistema, građevina i uređaja vodne, saobraćajne, energetske i komunalne infrastrukture vrši se u skladu sa planovima prostornog uređenja Kantona i planovima odgovarajućih infrastrukturenih sistema. Koordinaciju pri izgradnji infrastrukturnih sistema, građevina i uređaja vrše nadležna kantonalna ministarstva.

Član 15.

Da bi infrastrukturni sistemi i građevine bili obezbijedjeni za funkciju kojoj su namjenjeni, obrazuju se i uređuju zaštitni infrastrukturni pojasevi duž infrastrukturnih trasa i građevina. Zaštitni infrastrukturni pojasevi su: "zaštitni putni pojas, - zaštitni pružni pojas, - zaštitni aerodromski pojas, - zaštitni dalekovodni odnosno cjevovodni pojas, - zaštitna zona ili pojas za radio postrojenja ili veze, - zaštitna zona izvorišta vode i vodoprivrednih građevina. Posebnim zakonima (o putevima, željeznici, vodama i drugo) bliže se utvrđuju odgovarajući zaštitni pojasevi. Širina pojaseva utvrđena planom, ne može biti manja od širine pojaseva utvrđenih posebnim zakonom.

Član 16.

Na prostoru obuhvaćenom zaštitnim infrastrukturnim pojasom ne mogu se graditi građevine ili vršiti radovi suprotno svrsi zbog koje je uspostavljen zaštitni pojas. Ukoliko takve građevine postoje, na njih se primjenjuje režim zabrane građenja, ako posebnim propisom nije drugačije predviđeno.

Član 17.

III - ZAŠTITA OKOLIŠA Učesnici u planiranju i građenju dužni su se pridržavati odredaba posebnih federalnih i kantonalnih propisa iz oblasti zaštite okoliša, kojima se utvrđuju mjere zaštite tla, šuma, voda, vazduha, zdravlja, prirodnog i graditeljskog nasljeđa i zaštita od buke.

Član 18.

Prostornim planom Kantona utvrđuju se područja koja je potrebno posebno štititi, uređivati i koristiti, kao područja šuma i ostale vegetacije, voda, poljoprivrednog zemljišta, područja prirodnog i graditeljskog nasljeđa, područja ugrožena erozijom, područja sporta i rekreacije u prirodi i njihove zaštitne zone.

Član 19.

Uređenje voda i upravljanje vodama uređuje se zakonom o vodama, vodoprivrednom osnovom i planom. Posebnim propisom Kantona uređuje se zaštita izvorišta vode za piće na području Kantona.

Član 20.

Zaštita vazduha, u smislu ovog zakona, podrazumjeva zaštitu vazduha od štetnih materija radi očuvanja zdravlja ljudi, biljnog i životinjskog svijeta. Posebnim propisom Kantona određuju se normativi, način provođenja zaštite i poboljšanja kvaliteta vazduha.

Član 21.

U svrhu zaštite urbanog standarda, pri izradi planske dokumentacije i izgradnji naselja, obezbjeđuje se naročito: - koeficijent izgrađenosti, - spratnost, - uvjeti za saobraćaj pješaka i vozila, - uvjeti za kretanje invalidnih lica u kolicima, - zaštita od požara, - groblja, - komunalna infrastruktura, urbana oprema i zelene površine, - snabdjevenost vodom, - prečišćavanje otpadnih voda, "sanitarna deponija, - zaštita od buke, - mjere zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih dejstava.

Član 22.

Koeficijent izgrađenosti (odnos ukupne građevinske površine građevine prema odgovarajućoj površini građevinskog zemljišta) utvrđuje se provedbenim planom odnosno urbanističkim planom ako nije obavezno donošenje provedbenog plana.

Član 23.

Uvjeti za saobraćaj pješaka i vozila kao i spriječavanje ugrožavanja urbane sredine saobraćajem, utvrđuju se planom prostornog uređenja, a naročito: - obavezno davanje prioriteta javnom saobraćaju, - skretanje tranzitnog saobraćaja van određenih dijelova naselja, posebno van historijskog jezgra naselja, - ostavljanje određenih dijelova naselja samo za pješački ili samo za pješački i javni saobraćaj, naročito u historijskom jezgru naselja, - uvjeti za kretanje invalidnih lica u kolicima, - kontrola djelatnosti koje predstavljaju jak izvor saobraćajnih tokova, - obavezno građenje kolektivnih garaža u urbanim sredinama.

Član 24.

Odlaganje otpadaka vrši se na sanitarnu deponiju. Lokacija za sanitarnu deponiju utvrđuje se urbanističkim planovima Kantona.

Član 25.

Zaštita od buke, u smislu ovog zakona, je zaštita naselja i drugih mjesta boravka, odmora i rekreacije ljudi od buke koja prelazi propisane granice. Posebnim propisom Kantona utvrđuju se nivoi buke, mjere zaštite od buke, način mjerenja buke i druga pitanja od značaja za zaštitu od buke.

Član 26.

Planovima prostornog uređenja predviđaju se mjere zaštite od elementarnih nepogoda (zemljotres, poplave, požari, sniježne lavine, klizišta i slično), tehničkih katastrofa, mjere zaštite stanovništva i materijalnih dobara u slučaju rata i neposredne ratne opasnosti, zaštita poljoprivrednog i šumskog zemljišta, odnos prema nadzemnim i podzemnim vodama, zaštita vazduha i dr. u skladu sa posebnim zakonima za odnosne oblasti, ali i strožije u ovisnosti od prostora za koji se plan izrađuje.

Član 27.

Područja, cjeline i pojedinačne vrijednosti prirodnog i graditeljskog nasljeđa, u smislu ovog zakona, stavljaju se pod posebnu zaštitu.

Član 28.

Prirodnim nasljeđem, u smislu ovog zakona, smatraju se izuzetne prirodne ljepote, prirodni fenomeni, zajednice biljaka i najvažnije prirodne naseobine i staništa bioloških različitosti uključujući i ugrožene vrste, riječni i jezerski ekosistemi, posebno vrijedna nadzemna i podzemna izvorišta vode, mineralni i termalni izvori i slično. Planom prostornog uređenja obavezno se utvrđuju dobra prirodnog nasljeđa prema sljedećoj klasifikaciji: Prva kategorija: strogi prirodni rezervat (područje divljine) je zaštićeno područje namijenjeno uglavnom nauci i zaštiti divljine; Druga kategorija: nacionalni park je zaštićeno područje namijenjeno uglavnom za zaštitu ekosistema i rekreaciju; Treća kategorija: nacionalni spomenik je zaštićeno područje namijenjeno uglavnom za konzervaciju specifičnih prirodnih pojava; Četvrta kategorija: zaštićena staništa; Peta kategorija: zaštićeni pejsaži; Šesta kategorija: resurs pod upravom je zaštićeno područje kojim se upravlja uglavnom sa ciljem održivog razvoja prirodnog ekosistema.

Član 29.

Graditeljskim nasljeđem, u smislu ovog zakona, smatraju se nepokretna dobra: arheološka, historijska i za nauku značajna mjesta, građevine i prostori koji imaju historijski, naučni, umjetnički ili arhitektonski značaj, kako vjerske tako i svjetovne naravi, tradicionalne sredine, historijski dijelovi gradskih i seoskih naselja i ostaci ranijih civilizacija koji imaju etnološku vrijednost. Graditeljskim nasljeđem smatraju se i nepokretna dobra iz stava 1. ovog člana koja se kao ruševine uzdižu iznad tla, kao i historijski i arheološki ostaci otkriveni ispod površine tla. Graditeljskim nasljeđem, osim dobara iz stava 1. ovog člana, koja su evidentirana i zaštićena na osnovu odredaba posebnog zakona, u smislu ovog zakona, smatraju se i ostaci prošlosti koji nisu popisani i zaštićeni.

Član 30.

Zaštićena područja utvrđuju se planom prostornog uređenja koji obavezno obrađuje graditeljsko i prirodno nasljedje zaštićeno po odredbama posebnog zakona o zaštiti tog nasljeđa. Planom prostornog uređenja obavezno se preuzima graditeljsko i prirodno nasljeđe zaštićeno po odredbama posebnog zakona o zaštiti tog nasljeđa. Dokumentacija o zaštiti kojom se, između ostalog, utvrđuje područje zaštite, režim i mjere zaštite, uvjeti građenja i korišćenja prostora na zaštićenom području, mjere održavanja i uredjivanja zaštićenog područja su sastavni dio plana prostornog uređenja. Do donošenja odgovarajućeg plana prostornog uređenja, može se propisom nadležnog ministarstva Kantona utvrditi pravna zaštita tog područja koje postaje sastavni dio plana kada se plan donese.

Član 31.

Na zaštićenom području ili pojedinačnoj građevini, u smislu ovog zakona, mogu se utvrditi slijedeći režimi zaštite, koji se unose u planove prostornog uređenja: - zaštita prvog stepena - na područjima najviših vrijednosti koje moraju ostati nepovrijeđene. Djelovanje na ovom području ograničeno je na radove održavanja i unapređi- vanja izvornog stanja, kao i na radove kojima se omogućava pristup i boravak na području, - zaštita drugog stepena - na područjima na kojima se prvenstveno ostvaruje očuvanje izvornog stanja. Djelovanje na ovim područjima ograničeno je na radove koji ne smiju biti u suprotnosti sa zaštitom izvornog stanja, a kada su u pitanju veći prostori, dijelovi prostora mogu biti korišćeni samo za namjenu utvrđenu planom prostornog uređenja, - zaštita trećeg stepena - na područjima na kojima preovladava održavanje izvornog stanja. Djelovanje na ovim područjima vrši se isključivo na osnovu i u skladu sa planom prostornog uređenja.

Član 32.

Uvjeti za izradu plana prostornog uređenja koji se donosi za područje ili dijelove područja koja imaju određene karakteristike graditeljskog nasljeđa regulišu se na sljedeći način: - u postupku izrade i donošenja plana prostornog uređenja za područja koja posjeduju graditeljske, urbanističke, vjerske, historijske, kulturne, obrazovne i druge vrijednosti, koje ne uživaju zaštitu u smislu odredaba posebnih zakona, niti su stavljeni pod zaštitu ranije donesenim planom prostornog uređenja, nosilac izrade plana dužan je uključiti Kantonalni zavod za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog nasljeđa (u daljem tekstu: kantonalna ustanova za zaštitu).

Član 33.

Zaštićeno dobro graditeljskog nasljeđa ne može se uništiti niti napustiti. Izuzetno, kada to zahtijeva javni interes ili društvena potreba, planom prostornog uređenja može se predvidjeti prenošenje zaštićenog dobra graditeljskog nasljeđa na prostor koji prirodno i historijski odgovara njegovoj prvobitnoj lokaciji.

Član 34.

Planom prostornog uređenja, po pravilu, se planira zadržavanje i sanacija građevina izgrađenih prije 1918. godine. Izuzetno, kada to zahtjeva javni interes, posebni ekonomski i funkcionalni interesi, planom prostornog uređenja može se predvidjeti uklanjanje građevine izgrađene prije 1918. godine.

Član 35.

IV - PLANIRANJE Planovi prostornog uređenja Planom prostornog uređenja utvrđuje se uređenje prostora, a naročito: namjena i način korišćenja površina, trase infrastrukturnih sistema, zaštita okoliša, urbanističko-tehnički i drugi uvjeti za građenje. Prostorno planiranje je obavezna i kontinuirana djelatnost.

Član 36.

Planovi prostornog uređenja su: a) razvojni i b) provedbeni a. razvojni planovi su: "prostorni plan Kantona, "prostorni planovi posebnog područja, "urbanistički planovi u Kantonu. b. provedbeni planovi su: - regulacioni planovi - urbanistički projekti Član 3 7. Planovi prostornog uređenja iz prethodnog člana sastoje se iz grafičkog i tekstualnog dijela. Sastavni dio plana prostornog uređenja iz prethodnog člana je program mjera za provođenje plana i odluka o provođenju plana.

Član 38.

Prostorni plan Kantona usklađuje se sa Strategijom prostornog uređenja Federacije Bosne i Hercegovine.

Član 39.

Prostorni plan Kantona je osnova za izradu: - prostornog plana posebnog područja, - urbanističkih planova Kantona.

Član 40.

Urbanistički planovi Kantona su osnova za izradu regulacionog plana i urbanističkog projekta. Regulacioni plan je osnova za izradu urbanističkog projekta. Ako izrada regulacionog plana nije obavezna, urbanistički projekat se može raditi na osnovu urbanističkog plana i projektnog programa.

Član 41.

Planovi prostornog uređenja Kantona rade se na osnovu ovog zakona i uputstva za pripremu i izradu planova prostornog uređenja (u daljem tekstu: uputstvo) koje donosi Kantonalno ministarstvo nadležno za poslove prostornog uređenja (u daljem tekstu: Ministarstvo prostornog uređenja).

Član 42.

Prostornim planom Kantona utvrđuju se urbana i posebna područja od značaja za Kanton. Prostornim planom Kantona utvrđuju se osnovna načela prostornog uređenja, ciljevi prostornog razvoja, organizacija, uređenje, korišćenje i namjena prostora, zaštita prirodnih i izgrađenih dobara u prostoru, a naročito: - osnovna namjena prostora (građevinsko, poljoprivredno i šumsko zemljište, vodne površine i dr.), - sistem naselja i urbana područja, - radne zone, - građevine i koridori infrastrukture sa zaštitnim infrastrukturnim pojasevima (saobraćajna, energetska, vodoprivredna, telekomunikaciona infrastruktura i dr.), - društvena suprastruktura (zdravstvo, obrazovanje, nauka, kultura, sport, uprava turizam, bankarstvo, usluge, snabdijevanje i dr.), - razmještaj građevina i postrojenja koje mogu ugroziti okoliš u većoj mjeri, - zaštićeno graditeljsko i prirodno nasljeđe, - mjere zaštite od elementarnih nepogoda, prirodnih i tehničkih katastrofa i ratnih djelovanja, - eksploatacija mineralnih sirovina, "obaveze u pogledu detaljnijeg planiranja uređenja prostora manjih prostornih cjelina unutar Kantona, - uvjeti korišćenja, izgradnje, uređenja i zaštite prostora.

Član 43.

Prostorni plan posebnog područja donosi se za: - područje graditeljskog i prirodnog nasljeđa, - područje iskorišćavanja mineralnih sirovina, - područje izgradnje velikih energetskih građevina, - slivno područje hidro akumulacija za potrebe snabdije- vanja vodom, - ugrožena područja (plavna područja, klizišta i sl.)

Član 44.

Urbanistički planovi donose se za: - urbano područje Kantona (Stari grad, Centar, Novo Sarajevo, Novi Grad, Ilidža i Vogošća), - urbano područje Ilijaš, - urbano područje Hadžići, - urbano područje Trnovo. - Urbanističkim planovima Kantona detaljnije se razrađuju opredjeljenja iz prostornog plana Kantona, a naročito: - granice - namjena površina, - saobraćajna infrastruktura, - vodna infrastruktura, - energetska infrastruktura, - komunalna infrastruktura, - društvena suprastruktura, - uvjeti korišćenja, izgradnje, uređenja i zaštite prostora. Urbanističkim planovima Kantona utvrđuje se obaveza izrade provedbenih planova.

Član 45.

Regulacioni plan donosi se za urbano područje na kojem predstoji intenzivna izgradnja, rekonstrukcija ili sanacija, kao i za uređenje prostora. Regulacionim planom detaljno se planira uređenje prostora, a naročito: - detaljna namjena površina, - idejna rješenja saobraćajnica i uvjeti za kretanje invalidnih lica u kolicima, - obezbjeđenje komunalne infrastrukture sa uvjetima za priključenje građevine na istu, - detaljni urbanističko-tehnički uvjeti, - programski uvjeti za izradu urbanističkih projekata, - uvjeti za zaštitu okoliša, - zaštita graditeljskog i prirodnog nasljeđa, - prijedlog plana parcelacije, - podaci o vlasničkom statusu zemljišta, - uvjeti uređenja građevinskog zemljišta, - uvjeti korišćenja, izgradnje, uređenja i zaštite prostora.

Član 46.

Urbanistički projekat se donosi za potrebe građenja na dijelovima urbanog područja koji se izgrađuju kao cjelina ili su već djelimično izgrađeni. Urbanističkim projektom detaljno se daju urbanističko-arhitektonska rješenja, nivelaciono-regulacioni podaci, uređenje prirodne sredine, idejni projekti saobraćajnica, komunalne infrastrukture i idejni projekti planiranih građevina. Urbanističkim projektom utvrđuju se urbanističko-tehnički uvjeti za izgradnju i uređenje prostora.

Član 47.

Urbanistički projekat koji se izrađuje za potrebe nadziđivanja, dogradnje, rekonstrukcije, sanacije i interpolacije građevine, može imati skraćeni sadržaj. Skraćeni sadržaj urbanističkog projekta iz prethodnog stava obuhvata izradu arhitektonsko-urbanističkog rješenja, rješenje priključaka na postojeću saobraćajnu mrežu i saobraćaj u mirovanju, idejne projekte planirane izgradnje, nadziđivanja ili rekonstrukcije, priključke na komunalnu infrastrukturu, te analizu konstrukcije postojeće građevine na kojoj se planira rekonstrukcija, nadziđivanje ili dogradnja, sadrži urbanističko-tehničke uvjete za izgradnju i uređenje prostora, uvjete i način izgradnje u odnosu na susjedne građevine i odluku o provođenju plana.

Član 48.

Izrada i donošenje plana prostornog uređenja Priprema, izrada i donošenje plana prostornog uređenja vrši se u skladu sa ovim zakonom, propisima donesenim na osnovu ovog zakona i uputstvom. Plan prostornog uređenja užeg područja usaglašava se sa planom prostornog uređenja šireg područja, a planovi susjednih područja, međusobno se usaglašavaju.

Član 49.

Skupština Kantona, Gradsko vijeće i Općinsko vijeće prethodno odlučuju da se pristupi izradi odnosno izmjeni i dopuni plana prostornog uređenja. Odluka o pristupanju izradi odnosno izmjeni i dopuni plana prostornog uređenja sadrži: - vrstu plana, - područje planiranja, - nosioca pripreme plana, - nosioca izrade plana, - rok izrade, - odredbe o razmatranju i donošenju plana, - sredstava za izradu plana, - subjekte planiranja. Odlukom o pristupanju izradi plana prostornog uređenja, može se utvrditi režim zabrane građenja na prostoru ili dijelu prostora za koji se plan izrađuje. Zabrana građenja primjenjuje se do donošenja plana.

Član 50.

Nosilac pripreme plana prostornog uređenja je Vlada Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Vlada Kantona), gradonačelnik i općinski načelnik (u daljem tekstu: nosilac pripreme plana). Nosilac izrade plana prostornog uređenja je Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: nosilac izrade plana). Nosilac pripreme plana može fazu izrade provedbenog plana ili njegovog dijela povjeriti pravnom licu registrovanom za tu vrstu djelatnosti. Pravno lice iz prethodnog stava dužno je da obezbijedi za pojedine faze plana stručno lice odgovarajuće struke koje ima formalne i stručne reference. Nosilac izrade plana dužan je pravnom licu iz stava 3. ovog člana staviti na raspolaganje dokumentaciju neophodnu za izradu analitičko-dokumentacione osnove plana, osigurati saradnju i usaglašavanje stavova sa svim vlasnicima nekretnina, korisnicima prostora i učesnicima u njegovoj izradi.

Član 51.

Izradu plana prostornog uređenja pokreće nosilac pripreme plana. Inicijativu za izradu plana prostornog uređenja nosiocu pripreme plana mogu podnijeti organi uprave ili jedinice lokalne samouprave.

Član 52.

Izradi plana prethodi: "izrada smjernica za pripremanje i izradu plana, "izrada analitičko-dokumentacione osnove. Nosilac pripreme plana verifikuje dokumente iz prethodnog stava.

Član 53.

Nosilac pripreme plana utvrđuje nacrt plana i podnosi ga Skupštini Kantona, Gradskom vijeću i Općinskom vijeću na razmatranje i stavljanje na javni uvid i raspravu u trajanju do tri mjeseca. Rok iz prethodnog stava utvrđuje se odlukom o pristupanju izradi plana.

Član 54.

Na osnovu rezultata javne rasprave o nacrtu plana, nosilac pripreme plana utvrđuje prijedlog plana i podnosi ga Skupštini Kantona, Gradskom vijeću i Općinskom vijeću na donošenje. Uz plan se prilaže i odluka o usvajanju plana. Uz prijedlog plana, nosilac pripreme plana dužan je Skupštini Kantona, Gradskom vijeću i Općinskom vijeću dostaviti, uz obrazloženje, prijedloge i mišljenja na nacrt plana koja nisu mogla biti usvojena. Prostorni plan Kantona stupa na snagu po pribavljanju saglasnosti Federalnog ministarstva prostornog uređenja i okoliša.

Član 55.

Izmjena i dopuna plana prostornog uređenja vrši se po postupku za donošenje plana. Izuzetno od odredbe prethodnog stava, izmjena i dopuna plana može se vršiti po skraćenom postupku, ako se izmjenom i dopunom plana bitno ne mijenja osnovni koncept plana. Nosilac pripreme plana, u smislu odredbe prethodnog stava, podnosi Skupštini Kantona, Gradskom vijeću i Općinskom vijeću prijedlog izmjene i dopune plana.

Član 56.

Planove prostornog uređenja iz člana 36. pod tačkom a) ovog zakona donosi Skupština Kantona. Planove prostornog uređenja iz člana 36. pod tačkom b) donose: - regulacione planove za područje grada Sarajeva (u daljem tekstu: Grad) donosi Gradsko vijeće, - regulacione planove za općine izvan teritorije Grada, donosi Općinsko vijeće, - urbanističke projekte donosi Općinsko vijeće

Član 57.

Planovi koji obuhvataju područja dva ili više kantona, donose zajednički skupštine kantona .

Član 58.

Po usvajanju plana prostornog uređenja u "Službenim novinama Kantona Sarajevo" objavljuju se: odluka o usvajanju plana, odluka o provođenju plana i tekstualni dio razvojnih planova. Plan je javni dokument koji se izlaže na stalni javni uvid i čuva kod nosioca izrade plana, Ministarstva prostornog uređenja, gradskih i općinskih službi za upravu nadležnih za poslove prostornog uređenja (u daljem tekstu: općinske i gradske službe za upravu).

Član 59.

Pored utvrđenih nadležnosti iz člana 56. ovog zakona, u okviru lokalnog samoupravnog djelokruga, Grad i općine: - daju mišljenje na plan koji se donosi za njihovo područje prije utvrdjivanja nacrta plana, - pokreću inicijativu da se pristupi izradi, izmjeni ili dopuni plana, - provode plan prostornog uređenja.

Član 60.

V - PARCELACIJA I UREĐENJE GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA Građevinsko zemljište namijenjeno za izgradnju sastoji se od građevinskih parcela. Građevinska parcela obuhvata jednu ili više katastarskih čestica ili njihovih dijelova. Građevinska parcela određena je brojem, oblikom i površinom. Građevinska parcela mora da ima površinu i oblik koji osigurava građenje u skladu sa planom i urbanističko-tehničkim uvjetima. Građevinska parcela mora da ima trajan pristup na ulicu odnosno put, kao i mogućnost priključenja na komunalnu infrastrukturu.

Član 61.

Građevinska parcela se utvrđuje prijedlogom plana parcelacije (osnovni podaci parcele) koji je sastavni dio plana prostornog uređenja. Prijedlog plana parcelacije izrađuje se na ažurnim geodetsko-katastarskim planovima ovjerenim od općinske službe za upravu nadležne za geodetske poslove i katastar. Prijedlog plana parcelacije, po pravilu, donosi se za prostornu cjelinu na kojoj se vrši izgradnja. Ako se prijedlog plana parcelacije ne donosi za prostornu cjelinu, parcelacija se mora izvršiti tako da se na preostalom dijelu omogući obrazovanje druge parcele.

Član 62.

Prijedlogom plana parcelacije utvrđuje se: veličina, oblik i položaj parcele, pristup parcelama, regulacione i građevinske linije.

Član 63.

Izgradnja građevina vrši se, po pravilu, na uređenom građevinskom zemljištu. Na užem urbanom području, izgradnja građevina vrši se samo na uređenom građevinskom zemljištu. Izuzetno od odredbe stava 1. ovog člana, izgradnja građevina može se vršiti i na neuređenom zemljištu, pod uvjetom da se njegovo uređenje izvrši u toku izgradnje građevine, a najkasnije do donošenja upotrebne dozvole.

Član 64.

Uređenje građevinskog zemljišta vrši se u skladu sa uvjetima utvrđenim u urbanističkoj saglasnosti i građevnoj dozvoli. Uređenje građevinskog zemljišta obuhvata: a) pripremanje i b) opremanje građevinskog zemljišta.

Član 65.

Pripremanje zemljišta za građenje obuhvata: - rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, - parcelaciju zemljišta, - uklanjanje postojećih građevina, premještanje nadzemnih i podzemnih instalacija u skladu sa planom prostornog uređenja, - sanaciju zemljišta (osiguranje klizišta, drenaže, regulaciju vodotoka i sl), - izradu dokumentacije i obavljanje radova zaštite graditeljskog i prirodnog nasljeđa koji bi mogli biti ugroženi radovima na pripremanju zemljišta.

Član 66.

Opremanje građevinskog zemljišta obuhvata: - građenje saobraćajnica uključujući kolovoze, pločnike, pješačke prelaze, trgove, parkirališta, garaže i dr.; - izgradnju pristupa građevinama javnog karaktera kojim se obezbjeđuje nesmetano kretanje invalidnih lica; - građenje građevina i instalacija za snabdjevanje električ- nom energijom; - građenje građevina i instalacija za snabdjevanje vodom i odvodnju otpadnih voda; prečišćavanje i sl.; - uređenje javnih zelenih površina, rekreativnih terena, igrališta, grobalja i dr.; - izgradnju telekomunikacionih građevina i uređaja; - uređenje prostora za postavljanje posuda za odlaganje otpadaka; - regulaciju vodotoka i uređenje obala.

Član 67.

Općinski načelnik i gradonačelnik dužni su svake godine oglasiti lokacije za građenje u skladu sa planom prostornog uređenja.

Član 68.

Za pojedina naselja ruralnog karaktera definisana prostornim planom Kantona kao urbana područja, odlukom o provođenju plana utvrđuje se minimalan obim uređenja građevinskog zemljišta, zavisno od mjesnih prilika.

Član 69.

Troškove uređenja građevinskog zemljišta snosi vlasnik, odnosno investitor. Troškovi iz stava 1. ovog člana utvrđuju se na osnovu stvarno uloženih sredstava za uređenje građevinskog zemljišta po 1 m2 neizgrađenog građevinskog zemljišta ili po 1 m2 izgrađene površine građevine. Investitor neće snositi troškove uređenja zemljišta za radove koje sam izvrši na osnovu uvjeta iz urbanističke saglasnosti. Uređenje građevinskog zemljišta finansira se sredstvima ostvarenim iz naknade za uređenje građevinskog zemljišta, naknade za korišćenje građevinskog zemljišta i drugih sredstava.

Član 70.

Osim troškova uređenja građevinskog zemljišta iz prethodnog člana, investitoru izgradnje građevine obračunavaju se i troškovi naknade za pogodnosti koje određeno zemljište pruža korisniku odnosno vlasniku zemljišta. Naknada za pogodnosti iz prethodnog stava utvrđuje se u ovisnosti od: - obima i stepena izgrađenosti i uređenosti, - položaja zemljišta u naselju, - opremljenosti komunalnim građevinama i instalacijama, - saobraćajne povezanosti, - opremljenosti sadržajima za svakodnevno i periodično snabdjevanje, - stepena pokrivenosti sadržajima zdravstva, obrazovanja, kulture, sporta, rekreacije i dr., - dostupnosti sadržajima usluga državne uprave, finansijskim institucijama i sl., - prirodnih uvjeta korišćenja zemljišta i prirodnih ambijenata.

Član 71.

Način i uvjeti plaćanja naknade za uređenje građevinskog zemljišta, naknade za pogodnosti i naknade za korišćenje građevinskog zemljišta utvrđuju se posebnim propisom Kantona.

Član 72.

VI - ODOBRAVANJE GRAĐENJA Građenje građevina i drugi zahvati u prostoru (u daljem tekstu: građenje) provode se u skladu sa planom prostornog uređenja, ovim zakonom, posebnim zakonima i propisima donesenim na osnovu tih zakona.

Član 73.

Pod građevinom, u smislu ovog zakona, podrazumjeva se: - građevine svih vrsta sa ili bez instalacija i ugrađenom op- remom, - saobraćajne, vodoprivredne, energetske građevine i površine sa pripadajućim instalacijama, - telekomunikacione građevine i instalacije, - građevine i instalacije komunalne infrastrukture, - proizvodne i druge privredne građevine i postrojenja, skladišta, sajmišta i slične građevine, - trgovi, javne površine, javne zelene površine, igrališta, sportske građevine, groblja, sanitarne deponije, javne pijace, skloništa i slične građevine. Pod izvođenjem drugih zahvata, u smislu ovog zakona, podrazumijevaju se svi radovi iznad ili ispod površine tla, kojima se privremeno ili trajno zauzima prostor i mijenjaju postojeći uvjeti korišćenja tog prostora.

Član 74.

Odredbe ovog zakona koje se odnose na izgradnju građevina primjenjuju se i na izvođenje drugih zahvata: rekonstrukciju, dogradnju, nadziđivanje, promjena namjene građevine, konzervaciju građevine, osim radova tekućeg održavanja za koje se ne donosi upravni akt. Izuzetno od odredbe prethodnog stava, za radove sanacije građevine, uklanjanje građevine i odobravanja izgradnje ili postavljanja privremene (pomoćne) građevine donosi se jedno rješenje - građevna dozvola za sanaciju građevine, dozvola za uklanjanje građevine i dozvola za izgradnju privremene (pomoćne) građevine bez prethodnog donošenja urbanističke saglasnosti.

Član 75.

Pod rekonstrukcijom građevine, u smislu ovog zakona, podrazumjevaju se radovi kojima se mijenjaju konstruktivni elementi koji mogu biti od uticaja na stabilnost građevine ili njenih dijelova, kojima se uvode nove instalacije i ugrađuje nova oprema u građevinu, mijenja namjena i vanjski izgled građevine kao i kojima se mijenjaju uvjeti po kojima je, na osnovu građevne dozvole izgrađena građevina. Zamjena instalacija i opreme, ako se izvodi prema uvjetima utvrđenim u građevnoj dozvoli, ne smatra se rekonstrukcijom. Pod rekonstrukcijom građevine podrazumijevaju se i radovi kojima se građevina čije oštećenje je nastalo zbog starosti građevine ili kao posljedica elementarnih nepogoda, prirodnih ili tehničkih katastrofa i ratnih djelovanja i prelazi 60% oštećenja, dovodi u stanje koje je imala prije oštećenja. Za radove rekonstrukcije na građevinama graditeljskog nasljeđa može se donijeti urbanistička saglasnost pod uvjetom da investitor prethodno pribavi saglasnost kantonalne ustanove za zaštitu sa uvjetima za izradu projekta za izvođenje.

Član 76.

Pod dogradnjom, u smislu ovog zakona, podrazumjeva se proširenje postojeće građevine kojom se zauzima zemljište ili prostor u odnosu na tu građevinu i ako dograđeni dio ne prelazi 50% površine postojeće građevine i čini građevinsku i funkcionalnu cjelinu sa građevinom uz koju se dograđuje.

Član 77.

Pod nadziđivanjem, u smislu ovog zakona, podrazumijeva se izgradnja jedne ili više etaža, kao i preuređenje krovišta odnosno potkrovlja na postojećim građevinama kojima se dobija novi stambeni ili poslovni prostor.

Član 78.

Pod promjenom namjene građevine, u smislu ovog zakona, podrazumjeva se pretvaranje stambenog u poslovni prostor, odnosno poslovnog u stambeni, kao i promjena djelatnosti u poslovnom prostoru, ako takva promjena bitno mijenja uvjete korišćenja te građevine, okolnih građevina i prostora, odvijanje prometa i uvjete očuvanja okoliša.

Član 79.

Po konzervacijom građevine, u smislu ovog zakona, podrazumjevaju se radovi kojima se oštećena ili nedovršena građevina zaštićuje od daljnjeg propadanja, a do sticanja uvjeta za njenu sanaciju, rekonstrukciju ili dovršenje radova na nezavršenoj građevini.

Član 80.

Radovima tekućeg održavanja, u smislu ovog zakona, podrazumjevaju se radovi koji ne utiču na konstrukciju građevine, okoliš, na njenu promjenu dimenzija ili vanjski izgled (manji popravci, malterisanje, bojenje fasade i njihovo dovođenje u prvobitno stanje, zamjena i bojenje građevinske stolarije, ustakljivanje postojećih otvora, izrada pokrova i manjih dijelova krovne konstrukcije, zidanje pregradnih zidova, zamjena i opravka oštećenih instalacija, zidanje porušenih dimnjaka i sl.). Radovi tekućeg održavanja iz prethodnog stava, na građevinama koje predstavljaju zaštićena dobra graditeljskog nasljeđa i građevinama sagradjenim prije 1918.godine, mogu se izvoditi na osnovu idejnog projekta na koji je pribavljena saglasnost Zavoda za zaštitu i uvjeta za izvođenje radova. Izuzetno od odredbe člana 74. stav 1. ovog zakona, za radove iz prethodnog stava donosi se urbanistička saglasnost i građevna dozvola.

Član 81.

Sanacija, u smislu ovog zakona, podrazumjeva radove na oštećenim građevinama kojima se građevina dovodi u stanje prije oštećenja (elementarne nepogode, ratna dejstva, tehničke katastrofe). Sanacijom oštećenih građevina graditeljskog nasljeđa, u smislu ovog zakona, podrazumjeva se provođenje privremenih ili trajnih mjera zaštite od daljnjeg propadanja građevine usljed nastalih oštećenja. Izuzetno od odredbe člana 74. stav 2. ovog zakona za sanaciju oštećenih građevina graditeljskog nasljeđa donosi se urbanistička saglasnost i građevna dozvola, uz prethodno pribavljenu saglasnost kantonalne ustanove za zaštitu.

Član 82.

Uklanjanje građevine, u smislu ovog zakona, podrazumjeva rušenje i demontažu građevine ili dijela građevine, koja zbog fizičke dotrajalosti ili većih oštećenja elementarnim nepogodama, prirodnim i tehničkim katastrofama i ratnim djelovanjima ne mogu dalje služiti svojoj namjeni i predstavljaju opasnost po život i zdravlje ljudi, okolne građevine i saobraćaj, kao i uklanjanje građevine radi privođenja zemljišta namjeni utvrđenoj planom prostornog uređenja.

Član 83.

Privremena (pomoćna) građevina, u smislu ovog zakona, smatra se građevina izgrađena ili postavljena privremeno na određenoj lokaciji za potrebe gradilišta. Izgradnja ili postavljanje privremene (pomoćne) građevine iz prethodnog stava odobrava se donošenjem rješenja - dozvole za izgradnju ili postavljanje privremene (pomoćne) građevine. Rješenjem iz prethodnog stava utvrđuje se obaveza uklanjanja građevine po završetku građenja građevine radi koje su odobreni pripremni radovi. Ukoliko investitor ne izvrši obavezu iz prethodnog stava, općinski načelnik, gradonačelnik i Ministarstvo prostornog uređenja donijet će rješenje o uklanjanju privremene (pomoćne) građevine na teret investitora.

Član 84.

Urbanistička saglasnost Urbanistička saglasnost je upravni akt i donosi se kada se utvrdi da je građenje u skladu sa planom prostornog uređenja, drugim uvjetima utvrđenim za taj prostor, ovim zakonom, posebnim zakonima i propisima donesenim na osnovu tih zakona.

Član 85.

Rješenje o urbanističkoj saglasnosti (u daljem tekstu: urbanistička saglasnost) donosi se na osnovu regulacionog plana ili urbanističkog projekta (član 5. tačka 1). Ako donošenje plana iz prethodnog stava nije obavezno, urbanistička saglasnost se donosi na osnovu urbanističkog plana, plana parcelacije i uvjeta utvrđenih u odluci o provođenju plana (član 5. tačka 2). Izuzetno, za rekonstrukciju, dogradnju i nadziđivanje građevine, urbanistička saglasnost se može donijeti u skladu s odredbama prethodnog stava bez plana parcelacije, ako se radovi izvode na građevini kojoj je određena parcela za njenu redovnu upotrebu. Za ruralna naselja, urbanistička saglasnost se donosi na osnovu prostornog plana Kantona, plana parcelacije i odluke o provođenju plana (član 5. tačka 3). Na vanurbanim područjima, urbanistička saglasnost se donosi na osnovu prostornog plana Kantona, plana parcelacije i odluke o provođenju plana (član 5. tačka 4).

Član 86.

Ako plan prostornog uređenja propisan kao osnova za donošenje urbanističke saglasnosti nije donesen, urbanistička saglasnost se donosi na osnovu stručnog mišljenja nosioca izrade plana. Nosilac izrade plana provjerava da li je zahtjev usaglašen sa planom prostornog uređenja šireg područja, uvjetima za planiranje na odnosnom području, zakonima i propisima donesenim na osnovu tih zakona, a koji neposredno ili posredno uređuju odnose u prostoru. Pozitivno mišljenje nosioca izrade plana sadrži urbanističko-tehničke uvjete za izgradnju i lokacionu dokumentaciju, a za veće građevine uvjete za izradu provedbenog plana.

Član 87.

Urbanistička saglasnost donesena suprotno odredbama ovog zakona, propisima donesenim na osnovu ovog zakona i donesenom planu ništava je. Rješenje oglašava ništavim organ u skladu sa odredbama Zakona o upravnom postupku.

Član 88.

Zahtjev za donošenje urbanističke saglasnosti podnosi se općinskom načelniku, gradonačelniku i Ministarstvu prostornog uređenja. Zahtjev za donošenje urbanističke saglasnosti podnosi se općinskom načelniku za izgradnju građevina i vršenje radova na području općine. Zahtjev za donošenje urbanističke saglasnosti podnosi se gradonačelniku za: - izgradnju građevina i vršenje radova na području dvije ili više općina u sastavu Grada., - izgradnju građevina i vršenje radova od interesa za Grad. Posebnim propisom gradonačelnika utvrdiće se građevine i radovi od interesa za Grad uz prethodno pribavljeno mišljenje Vlade Kantona. - Zahtjev za donošenje urbanističke saglasnosti podnosi se Ministarstvu prostornog uređenja za: - izgradnju građevina i radove od interesa za Kanton; - izgradnju građevina i vršenje radova na područjima dvije ili više općina koje nisu u sastavu Grada ili na području općine i Grada; - izgradnju građevina i vršenje radova koji mogu štetno uticati na okoliš Kantona; - građenje građevina čija je korisna površina preko 5.000 m2; Protiv rješenja o urbanističkoj saglasnosti Ministarstva prostornog uređenja iz prethodnog stava u drugom stepenu rješava Vlada Kantona. Posebnim propisom Vlade Kantona utvrdit će se građevine i radovi od interesa za Kanton, kao i građevine i radovi koji mogu štetno uticati na okoliš Kantona. Zahtjev za izdavanje urbanističke saglasnosti podnosi se Federalnom ministarstvu prostornog uređenja i okoliša putem Ministarstva prostornog uređenja za građevine iz nadležnosti Federacije BiH koji se grade na području dva ili više kantona.

Član 89.

Zahtjev za donošenje urbanističke saglasnosti sadrži: - vrstu i opis građenja, - obrazloženje zahtjeva sa podacima potrebnim za utvrđivanje urbanističko-tehničkih i drugih uvjeta (programska skica, idejno rješenje ili idejni projekat i sl.), - izvod iz katastarskog plana, - izvod iz zemljišne knjige.

Član 90.

Urbanističku saglasnost donosi općinski načelnik, gradonačelnik i Ministarstvo prostornog uređenja u skladu sa odredbama člana 88. ovog zakona. Urbanistička saglasnost donosi se u roku od 30. dana od dana podnošenja zahtjeva, a najkasnije u roku od 60 dana. Općinske službe za upravu dužne su u slučajevima kada urbanističku saglasnost donosi gradonačelnik ili Ministarstvo prostornog uređenja dostaviti sve podatke o kojima posjeduju evidenciju kao i mišljenje o podnesenom zahtjevu.

Član 91.

Urbanistička saglasnost sadrži: a. podatke o namjeni, položaju, funkciji i oblikovanju građevine odnosno drugih radova, b. izvod iz plana na osnovu kojeg se donosi urbanistička saglasnost sa granicama pripadajućeg zemljišta - građevinska parcela, c. obaveze u odnosu na susjede i prava drugih lica, d. propisane saglasnosti odnosno uvjete za gradnju nadležnih organa i pravnih lica, e. urbanističko-tehničke uvjete, f. uvjete zaštite okoliša, g. posebne uvjete za slučajeve propisane ovim zakonom ili drugim posebnim zakonima za građevine odnosno radove kako u izgradnji tako i u njenom korišćenju, h. uvjete za obračun troškova uređenja građevinskog zem- ljišta, U postupku donošenja urbanističke saglasnosti, propisane saglasnosti iz prethodnog stava, pribavlja organ po službenoj dužnosti. Saglasnosti i uvjeti za građenje pribavljeni u postupku donošenja urbanističke saglasnosti, smatra se da su pribavljeni i za postupak donošenja građevne dozvole.

Član 92.

Urbanističko-tehničkim uvjetima utvrđuje se: - građevinska i regulaciona linija, - nivelacione kote poda prizemlja građevine u odnosu na javni put, - uvjeti uređenja zemljišta, posebno obaveze i način priključivanja na javni put i mrežu instalacija, a ako mreža instalacija nije izgrađena, minimalni obim uređenja građevinskog zemljišta, - koeficijent izgrađenosti, kao i procenat izgrađenosti parcele, - visina i odstojanje građevine od susjednih građevina, - uvjeti za arhitektonsko oblikovanje (oblik, materijal, boja, krov, pokrov i sl.), - uvjeti za otklanjanje i spriječavanje stvaranja arhitek- tonsko-urbanističkih barijera za kretanje invalidnih lica u kolicima, - uvjeti za uređenje zelenih površina, - površine za parkiranje odnosno garažiranje vozila, - po potrebi privremene (pomoćne) građevine, - uvjeti za zaštitu od elementarnih nepogoda, prirodnih i tehničkih katastrofa, ratnih djelovanja i drugo. Za otklanjanje i spriječavanje stvaranja arhitektonsko-urbanističkih barijera za kretanje invalidnih lica koja koriste tehnička i ortopedska pomagala, Vlada Kantona će donijeti uredbu o urbanističko-tehničkim uvjetima, prostornim standardima i normativima u roku od tri mjeseca od stupanja na snagu ovog zakona.

Član 93.

U uvjetima zaštite okoliša utvrđuje se: - da građevina, građevinski radovi ili namjena neće na bilo koji način ugrožavati okoliš odnosno njene prirodne i izgrađene vrijednosti, - da će građevina obezbijediti osnovne uvjete za život i rad ljudi koji je koriste, - da neće dovoditi u opasnost zdravlje i bezbijednost ljudi ili na drugi način ugrožavati uvjete života i rada.

Član 94.

Ako je planom predviđeno ili ako se u postupku donošenja urbanističke saglasnosti utvrdi da je neophodno, uspostavljaju se zaštitne zone: "radi spriječavanja štetnog uticaja koji mogu vršiti određene građevine, radovi ili namjene na okoliš, - kada se štiti područje od eventualno štetnog uticaja okoliša, - radi osiguranja zdravstvenih uvjeta, zaštite od požara ili zaštite graditeljskog i prirodnog nasljeđa.

Član 95.

Urbanistička saglasnost donosi se za cijelu građevinsku parcelu koja je planom utvrđena za izgradnju građevine.

Član 96.

Regulacionom linijom utvrđuju se pojedinačne građevinske parcele. Građevinskom linijom utvrđuje se granična linija građevine u odnosu na javnu površinu, ulicu, vodotok ili druge građevine od kojih mora biti odvojena zbog funkcionalnih, estetskih ili zaštitnih razloga. Građevinska linija utvrđuje se planom prostornog uređenja. Na području za koje nije donesen plan prostornog uređenja, građevinska linija utvrđuje se urbanističkom saglasnošću. Građevinska linija može da označava liniju po kojoj se gradi odnosno iskolčava građevina, kao i liniju koju građevina odnosno njen najistureniji dio ne smije preći. Ako građevinska linija prelazi preko postojeće građevine, za tu građevinu se ne može odobriti nikakva izgradnja, osim tekućeg održavanja.

Član 97.

Na zaštićenim područjima prirodnog i graditeljskog nasljeđa, urbanistička saglasnost se donosi u saglasnosti sa kantonalnom ustanovom za zaštitu u slučaju ako za to područje nije donesen plan prostornog uređenja. Za građevine prirodnog i graditeljskog nasljeđa koje uživaju posebnu zaštitu, urbanistička saglasnost se donosi po prethodno pribavljenoj saglasnosti kantonalne ustanove za zaštitu.

Član 98.

Eksploatacija mineralnih sirovina, kao i vađenje pijeska, šljunka, gline, kamena i sl. ne može se odobriti na urbanom području Kantona, u zaštitnim zonama izvorišta vode, na zaštićenim i rezervisanim površinama, rekreacionim područjima i sličnim površinama. Izuzetno od odredbe prethodnog stava, urbanistička saglasnost se može donijeti ako Skupština Kantona utvrdi javni interes.

Član 99.

Urbanistička saglasnost i građevna dozvola nisu potrebni za izgradnju građevina i naselja za privremeni smještaj čija se izgradnja vrši neposredno pred nastupanje ili za vrijeme nastupanja elementarnih nepogoda, radi neposrednog spriječavanja njihovog dejstva, kao i radi neposrednog uklanjanja štetnih posljedica od tih nepogoda. Građevina i naselje za privremeni smještaj iz prethodnog stava moraju se ukloniti kada prestane potreba njihovog korišćenja. Ako je potreba da građevina ili naselje ostanu trajno, za njih se mora naknadno donijeti urbanistička saglasnost i građevna dozvola. Građevinu ili naselje za privremeni smještaj iz stava 1. ovog člana za koje nije pribavljena urbanistička saglasnost i građevna dozvola, investitor će ukloniti najkasnije u roku od četiri mjeseca po prestanku okolnosti koje su izazvale njihovu izgradnju.

Član 100.

U postupku donošenja urbanističke saglasnosti primjenjuje se Zakon o upravnom postupku.

Član 101.

Urbanistička saglasnost važi godinu dana od dana njene pravosnažnosti u kojem roku se može podnijeti zahtjev za građevnu dozvolu. Važnost urbanističke saglasnosti može se izuzetno produžiti, ali najviše za godinu dana.

Član 102.

Građevna dozvola Gradjevna dozvola je upravni akt koja se donosi u obliku rješenja kada se utvrdi da je građenje u skladu sa planom prostornog uređenja, drugim uvjetima utvrđenim za taj prostor, ovim zakonom, posebnim zakonima i propisima donesenim na osnovu tih zakona i urbanističkom saglasnošću. Građevna dozvola donesena suprotno odredbama ovog zakona, propisima donesenim na osnovu ovog zakona i donesenom planu ništava je. Građevnu dozvolu oglašava ništavom organ u skladu s odredbama Zakona o upravnom postupku.

Član 103.

Zahtjev za donošenje građevne dozvole podnosi se općinskom načelniku, gradonačelniku i Ministarstvu prostornog uređenja u skladu s odredbama člana 88. st. 2, 3. i 5. ovog zakona. Uz zahtjev za donošenje građevne dozvole prilaže se: - urbanistička saglasnost, - dokaz o pravu vlasništva na zemljištu, odnosno građevini ili pravu raspolaganja na zemljištu, - projekat za izvođenje u dva primjerka, - drugi prilozi određeni posebnim zakonom. Dokaz o pravu vlasništva na zemljištu, odnosno građevini ili pravu raspolaganja na zemljištu smatra se izvod iz zemljišne knjige, pravosnažna sudska presuda ili odluka o dodjeli zemljišta investitoru na korišćenje.

Član 104.

U postupku donošenja građevne dozvole, općinski načelnik, gradonačelnik i Ministarstvo prostornog uređenja provjeravaju da li je projekat za izvođenje izraĐen prema urbanističkoj saglasnosti, ovom zakonu, tehničkim propisima, normativima i standardima koji važe za građenje odnosne vrste građevine. Ako se utvrdi da projekat za izvođenje nije u skladu sa urbanističkom saglasnošću, ovim zakonom i propisima za odgovarajuću izgradnju, isti se vraća na dopunu ili izmjenu uz pismeno obrazloženje. Građevnu dozvolu donosi općinski načelnik, gradonačelnik i Ministarstvo prostornog uređenja. Građevna dozvola donosi se u roku od 30 dana od dana prijema zahtjeva, a najkasnije u roku od 60 dana.

Član 105.

U postupku donošenja građevne dozvole, primjenjuje se Zakon o upravnom postupku.

Član 106.

Građevna dozvola prestaje da važi ako građenje ili radovi nisu započeti u roku od godinu dana od dana pravosnažnosti građevne dozvole. Rok iz prethodnog stava može se produžiti još za jednu godinu.

Član 107.

Investitor je dužan da traži izmjenu urbanističke saglasnosti i građevne dozvole ako se poslije donošenja građevne dozvole vrše izmjene u projektu za izvođenje koji bitno utiču na namjenu, konstrukciju, opremu, zaštitu okoliša, na stabilnost, funkcionalnost, dimenzije i spoljnji izgled građevine.

Član 108.

Jedan primjerak građevne dozvole dostavlja se općinskoj, gradskoj i kantonalnoj urbanističko-građevinskoj inspekciji.

Član 109.

Odnos prema bespravno izgrađenim građevinama Za građevine izgrađene bez građevne dozvole može se u naknadnom postupku donijeti urbanistička saglasnost i građevna dozvola, ako se ispune uvjeti za legalizaciju građevina. Postupak i uvjeti za legalizaciju građevina iz prethodnog stava regulišu se uputstvom o legalizaciji građevina koje donosi Vlada Kantona. Naknadna urbanistička saglasnost i građevna dozvola ne mogu se donijeti za građevine koje su izgrađene suprotno donesenom planu, koje su izgrađene u zaštitnim infrastrukturnim pojasevima i zaštićenim područjima koja predstavljaju rezervisane površine ili površine na kojima je utvrđena namjena od javnog interesa za prostorni razvoj Kantona, u zonama izvorišta, u zonama zaštićenog tla, na ugroženom području, na zaštićenom prirodnom području, na zaštićenom historijskom području, području graditeljskog nasljeđa i drugom području utvrđenom u uputstvu.

Član 110.

VII - IZGRADNJA GRAĐEVINA Projekat za izvođenje Za građenje građevina i izvođenje drugih radova na površini i ispod površine tla radi se projekat za izvođenje.

Član 111.

Projekat za izvođenje sastoji se prema vrsti građevine iz jednog ili više dijelova (arhitektonski projekat, konstruktivni, tehnološki projekat, projekat građevinskog dijela, projekat instalacija, projekat opreme i dr.). Projekat za izvođenje iz prethodnog stava sadrži naročito tehničko obrazloženje (tehnički opis tehnološkog procesa sa naznačenjem opreme, tehnički opis građevinskog dijela građevine, tehnički opis instalacija i sl.), situaciju terena sa ucrtanom građevinom koja se gradi, sve grafičke prikaze (osnove, presjeke i izglede), projekte instalacija, predmjer, predračun, specifikaciju, kao i nacrte svih detalja potrebnih za izvođenje radova i posebne uvjete za izvođenje građevine. Tehnička rješenja u projektu moraju biti u skladu sa tehničkim mjerama i propisima, normativima i obaveznim standardima.

Član 112.

Ako se građevina gradi ugrađivanjem elemenata i dijelova koji su industrijski proizvedeni, projekat za izvođenje ne mora sadržavati onaj dio tehničke dokumentacije na osnovu koje su ti elementi odnosno dijelovi proizvedeni. Za građevinu iz prethodnog stava potrebno je označiti tip elementa ili dijela sa atestom kojim se potvrdjuju osobine u pogledu čvrstoće, termičke i zvučne izolacije, nosivosti, trajnosti i druga fizičko-mehanička svojstva. Ako se gradi više građevina prema istom projektu za izvođenje uz dokumentaciju se prilaže i dokumentacija iz koje proizilazi da je projekat za izvođenje prilagođen konkretnoj lokaciji. Ako se vrši samo ugrađivanje opreme, kao projekat za izvođenje služi dokumentacija kojom se utvrđuje način ugrađi- vanja opreme.

Član 113.

Pravno lice koje radi projekat za izvođenje dužno je pri izradi projekta za izvođenje: a) pridržavati se odredaba ovog zakona i propisa donesenih na osnovu njega, tehničkih propisa, normativa i standarda čija je primjena obavezna pri izradi određene vrste projekta, kao i drugih propisa koji se odnose na izgradnju i korišćenje određenih građevina, b) primjenjivati racionalna tehnička rješenja i obezbijediti povoljne ekonomsko-tehničke uvjete i uvjete zaštite okoliša, c) predvidjeti mjere za zaštitu susjednih građevina u pogledu korišćenja, stabilnosti, pristupa, života i rada u njima, mjere za otklanjanje arhitektonskih barijera koje licima sa tjelesnim oštećenjem i funkcionalnim smetnjama onemogućavaju kretanje, prilaz građevinama i njihovu upotrebu, kao i druge mjere potrebne za normalno korišćenje susjednih građevina i izgradnju planiranih građevina, d) predvidjeti ugrađivanje materijala, instalacija, opreme i konstrukcije odgovarajućih kvaliteta, kao i njihovo ispitivanje kada je to potrebno, e) predvidjeti mjerne instrumente za utrošak vode, električne energije, prirodnog gasa i centralnog grijanja za svaku stambenu jedinicu. Pravno lice koje je izradilo projekat za izvođenje dužno je da izvrši kontrolu ispravnosti projekta za izvođenje, kao i utvrdi da je projekat za izvođenje izvršen u skladu sa odredbama ovog zakona, što potvrđuje na posebnom listu u toj dokumentaciji potpisom odgovornih kontrola lica, kao i onih koji su vršili kontrolu. Investitor je dužan izvršiti kontrolu projekta za izvođenje izrađenog u inostranstvu.

Član 114.

Kontrolu projekta za izvođenje može vršiti ovlašćeni kontrolor. Ovlašćeni kontrolor je diplomirani inženjer s najmanje pet godina radnog staža u struci, položenim stručnim ispitom, zaposlen kod pravnog lica registrovanog za obavljanje poslova projektovanja i da ima stručne reference u projektovanju.

Član 115.

Izradu projekta za izvođenje mogu vršiti samo pravna lica registrovana za obavljanje poslova projektovanja. Pravno lice koje projektuje, imenuje jednog ili više projektanata koji su odgovorni za ispravnost i kvalitet projekta ili dijela projekta za izvođenje. Ako u izradi projekta za izvođenje sudjeluje više projektanata, pravno lice kojem je povjerena izrada projekta za izvođenje imenuje projektanta voditelja. Projektant voditelj odgovoran je ako se uslijed međusobne neusklađenosti dijelova ili nepotpunosti projekta za izvođenje ne udovolji zahtjevima u pogledu projektovanja. Ako u izradi projekta za izvođenje učestvuju dva ili više pravnih lica, investitor je dužan imenovati koordinatora projekta za izvođenje. Projektant, voditelj i koordinator projekta može biti samo diplomirani inženjer sa radnim stažom u projektovanju od najmanje pet godina i položenim stručnim ispitom.

Član 116.

Građenje Građenje građevina i građevinskih dijelova vrši se po dobijenoj građevnoj dozvoli.

Član 117.

Građenjem, u smislu ovog zakona, smatra se izvođenje pripremnih radova, građevinskih radova (uključujući građevinsko-zanatske i građevinsko-instalaterske radove) ugradnja i montaža opreme i gotovih građevinskih elemenata i konstrukcija.

Član 118.

Graditi i izvoditi radove na građevini prema ovom zakonu, mogu pravna i fizička lica registrovana za obavljanje te djelatnosti (u daljem tekstu: izvođač). Izuzetno od odredbe prethodnog stava kada je investitor fizičko lice, može sam graditi za svoje potrebe stambenu zgradu korisne površine 150 m2, privrednu građevinu korisne površine do 150 m2 i privremenu (pomoćnu) građevinu korisne površine do 50 m2.

Član 119.

Izvođač iz stava 1. prethodnog člana imenuje voditelja građenja, a u slučaju da izvodi samo pojedine radove, imenuje voditelja tih radova. Voditelj građenja ili pojedinih radova odgovoran je za provođenje odredaba člana 120. ovog zakona. Voditelj građenja može biti diplomirani inženjer ili inženjer s tri godine radnog staža na poslovima građenja i položenim stručnim ispitom. Za građevine i radove kada je investitor fizičko lice koje gradi za svoje potrebe građevinu, voditelj građenja može biti lice sa odgovarajućom srednjom stručnom spremom i pet godina radnog staža na poslovima građenja i položenim stručnim ispitom.

Član 120.

Izvođač je dužan: a) da gradi u skladu sa građevnom dozvolom, b) da radove izvodi prema projektu za izvođenje na osnovu kojeg je donesena građevna dozvola u skladu s odredbama ovog zakona, tehničkim mjerama, propisima, normati- vima i standardima koji važe za građenje odnosne vrste građevine, c) da ugrađuje materijale, opremu i elemente koji odgovaraju standardima odnosno koji posjeduju atest (potvrda kvaliteta) izdatim od strane stručne organizacije registrovane za ispitivanje tog materijala, ako ne postoje standardi, d) da blagovremeno poduzima mjere za sigurnost građevine i radova, opreme i materijala, za bezbijednost radnika, učesnika u saobraćaju, sigurnost susjednih građevina i da gradilište uredi u cjelosti.

Član 121.

Prije početka građenja, izvođač je dužan da izvrši pregled projekta za izvođenje po kojem gradi građevinu i da blagovremeno upozori investitora na nedostatke u projektu za izvođenje, ukoliko postoje. Ako investitor ne otkloni, bez odlaganja, nedostatke na koje je upozoren, izvođač je dužan da o tim nedostacima obavijesti općinskog načelnika, gradonačelnika, ili Ministarstvo prostornog uređenja kao i općinsku, gradsku i kantonalnu urbanističko-građevinsku inspekciju. U slučaju da su ti nedostaci u suprotnosti sa propisima ili ako ugrožavaju sigurnost građevina, život i zdravlje ljudi, saobraćaj ili susjedne građevine, općinska, gradska ili kantonalna urbanističko-građevinska inspekcija poduzet će mjere za uklanjanje tih nedostataka, a po potrebi obustavit će dalje izvođenje radova.

Član 122.

Izvođač je obavezan prijaviti dan početka građenja ili izvođenja radova općinskoj, gradskoj ili kantonalnoj urbanisitčko-građevinskoj inspekciji, najmanje osam dana prije početka izvođenja radova.

Član 123.

Prije početka građenja mora se izvršiti iskolčenje (geodetski prenos građevine iz plana na teren). Iskolčenje se vrši u skladu sa uvjetima datim u elaboratu o iskolčenju i projektu za izvodjenje građevine. Iskolčenje građevine utvrđuje se na terenu vidnim oznakama uglova građevine. Iskolčenje građevine vrši općinska služba za upravu u prisustvu izvođača. O iskolčenju se sačinjava zapisnik koji se dostavlja općinskoj, gradskoj ili kantonalnoj urbanističko-građevinskoj inspekciji. Iskolčenje (saobraćajnica, hidrotehničkih građevina, dalekovoda i sl.) vrše zajednički investitor i izvođač, a zapisnik o predaji trase sačinjava se u prisustvu organa iz prethodnog stava. Ako se prilikom pregleda utvrdi da u pogledu položaja građevine, podzemnih instalacija ili visinskih kota postoje razlike između stvarnog stanja na terenu i datih uvjeta, iskolčenje će se izvršiti uz prethodno usaglašavanje. Usaglašavanje vrši organ iz stava 3. ovog člana. Prilikom usaglašavanja mogu se odrediti i dopunski uvjeti u pogledu utvrđenih razlika, koji se unose u građevnu dozvolu. Za štetu proisteklu iz pogrešnog iskolčenja, odgovara organ iz stava 3. ovog člana po općim pravilima o naknadi štete. O danu završetka iskopa temelja građevine, izvodjač obavještava organ iz stava 3. ovog člana. Organ iz stava 3. ovog člana dužan je da provjeri da li je iskop temelja izvršen u skladu sa zapisnikom o iskolčenju i da odobri nastavljanje radova u zapisniku o iskolčenju.

Član 124.

Ako se u toku građenja ili izvođenja drugih radova naiđe na građevine za koje se osnovano može pretpostaviti da imaju obilježje prirodnog ili graditeljskog nasljeđa, izvođač je dužan bez odlaganja o tome obavijestiti kantonalnu ustanovu za zaštitu , te da preduzme mjere da se do dolaska ovlašćenog lica, građevina sačuva u položaju i stanju u kome je nađena, odnosno da se ne ošteti ili uništi. Kantonalna ustanova za zaštitu može u ovisnosti od prirodne ili graditeljske vrijednosti građevine ograničiti ili obustaviti radove u trajanju od četiri dana u kom roku općinski načelnik, gradonačelnik i Ministarstvo prostornog uređenja dužni su donijeti trajno ili privremeno rješenje o obustavi radova.

Član 125.

Izvođač je dužan da vodi građevni dnevnik. Način vođenja građevnog dnevnika, njegov sadržaj, ovjeru podataka upisanih u građevni dnevnik i rok njegovog čuvanja mora biti u skladu sa posebnim propisom o vođenju knjige o građenju.

Član 126.

Stručni nadzor nad građenjem u ime investitora može obavljati samo pravno lice registrovano za poslove nadzora. Pravno lice koje provodi stručni nadzor imenuje nadzornog inženjera. Nadzorni inženjer može biti samo diplomirani inženjer odgovarajuće struke s tri godine radnog staža na poslovima projektovanja, građenja ili stručnog nadzora i položenim stručnim ispitom. Za obavljanje nadzora nad građenjem građevina iz člana 118 stav 2. ovog zakona može biti imenovano lice odgovarajuće srednje stručne spreme s pet godina radnog staža na poslovima građenja ili stručnog nadzora i položenim stručnim ispitom. U provođenju stručnog nadzora, nadzorni inženjer dužan je: - utvrditi usklađenost iskolčenja građevine s elaboratom o iskolčenju građevine i projektom za izvođenje, - provjeriti i utvrditi da li se gradi u skladu s građevnom dozvolom, projektom za izvođenje i ovim zakonom, - provjeriti i utvrditi da li je kvalitet radova, ugrađenih proizvoda i opreme u skladu sa projektom za izvođenje.

Član 127.

Upotrebna dozvola Izgrađena građevina smije se početi koristiti odnosno staviti u pogon nakon što općinski načelnik, gradonačelnik i Ministarstvo prostornog uređenja donesu rješenje - dozvolu za njenu upotrebu (u daljem tekstu: upotrebna dozvola). Upotrebna dozvola donosi se nakon izvršenog tehničkog pregleda građevine.

Član 128.

Zahtjev za donošenje upotrebne dozvole, investitor podnosi organu koji je donio građevnu dozvolu i izvod o upisu građevina sa pripadajućim zemljištem u zemljišnu knjigu ili katastar nekretnina. Zahtjev iz prethodnog stava mora sadržavati broj i datum građevne dozvole, naziv i vrstu građevine, mjesto građenja i podatke o učesnicima u građenju.

Član 129.

Tehnički pregled Tehnički pregled građevine vrši organ koji je donio građevnu dozvolu. Organ iz prethodnog stava dužan je u roku od 30 dana od dana prijema zahtjeva obaviti tehnički pregled građevine. O mjestu, danu, satu obavljanja tehničkog pregleda, organ iz stava 1. ovog člana dužan je obavijestiti investitora. Investitor je dužan osigurati prisustvo tehničkom pregledu učesnika u građenju. Tehnički pregled obavlja Komisija koju imenuje organ iz stava 1. ovog člana. Organ iz stava 1. ovog člana imenuje predsjednika i članove komisije. U komisiju za tehnički pregled građevine ne mogu biti imenovana službena lica općinske, gradske službe za upravu i Ministarstva prostornog uređenja, kao i predstavnici onih tijela i pravnih lica koja su izdali odgovarajuće isprave (saglasnosti, potvrde, mišljenja). Tehničkim pregledom utvrđuje se da li je građevina izgradjena u skladu s građevnom dozvolom. O izvršenom tehničkom pregledu sastavlja se zapisnik u koji se unosi mišljenje članova komisije o tome da li se izgrađena građevina može koristiti ili se moraju prethodno otkloniti utvrđeni nedostaci i da li se može izdati upotrebna dozvola. Predsjednik komisije za tehnički pregled dužan je nakon obavljenog tehničkog pregleda dostaviti zapisnik organu iz stava 1. ovog člana.

Član 130.

Investitor je dužan, najkasnije na dan tehničkog pregleda, komisiji za tehnički pregled dati na uvid: - dokumentaciju koju izvođač na gradilištu mora imati (rješenje o upisu u registar djelatnosti, akt o postavljenju voditelja građenja ili pojedinih radova, građevnu dozvolu, projekat za izvođenje na osnovu kojeg je donesena građevna dozvola, projekat za izvodjenje sa svim izmjenama i dopunama, građevni dnevnik, dokumentaciju o ispitivanju ugrađenog materijala i opreme, elaborat o iskolčenju građevine, projekat organizovanja izvođenja radova, - situacijski nacrt građevine kao dio geodetskog elaborata ovjerenog od općinske službe za upravu nadležne za katastar i geodetske poslove, - dokaz o postignutom kvalitetu radova i materijala, - izvještaj ovlaštenih revidenata o obavljenoj kontroli projekta za izvođenje, - završni izvještaj nadzornog inženjera o izvodjenju građevine, U slučaju kada je investitor fizičko lice koje gradi građevinu za svoje potrebe, komisiji za tehnički pregled prilaže se rješenje o imenovanju nadzornog inženjera.

Član 131.

Zahtjev za donošenje upotrebne dozvole odbit će se: - ako je građevina izgrađena bez građevne dozvole, - ako su tokom građenja izvršene izmjene i dopune na građevini za koje nije pribavljena izmjena i dopuna urbanističke saglasnosti i građevne dozvole, - ako se u ostavljenom roku nisu otklonili nedostaci koji bitno utiču na sigurnost građevine. Ako su tehničkim pregledom utvrđeni nedostaci koje je potrebno otkloniti, a ti nedostaci ne utiču na tehnička svojstva bitna za građevinu, može se donijeti upotrebna dozvola i odrediti rok u kojem se moraju nedostaci otkloniti. Ako postoji potreba ispitivanja tehničkih svojstava građevine putem probnog rada, investitor je obavezan početak probnog rada prijaviti općinskom načelniku i gradonačelniku i nadležnim organizacijama koje su izdale određene saglasnosti.

Član 132.

Upotrebna dozvola može se na zahtjev investitora donijeti i na dio građevine prije dovršetka cijele građevine: - kad je to potrebno radi nastavka i dovršenja građenja (npr. trafo stanice, dalekovodi za snabdjevanje električnom energijom i dr.). - kada se određeni dio građevine može privesti svojoj namjeni prije dovršenja cijele građevine.

Član 133.

Troškovi vršenja tehničkog pregleda padaju na teret investitora, a naplaćuju se i obračunavaju prema cjenovniku koji svake godine donosi općinski načelnik, gradonačelnik i Ministarstvo prostornog uređenja.

Član 134.

Građevina za koju nije donesena upotrebna dozvola ne može se upisati u zemljišne knjige. Upotrebna dozvola donesena suprotno odredbama ovog zakona, propisima donesenim na osnovu ovog zakona i donesenom planu ništava je.

Član 135.

Uklanjanje građevine Vlasnik građevine može ukloniti građevinu samo kada općinski načelnik, gradonačelnik ili Ministarstvo prostornog uređenja donesu dozvolu za uklanjanje građevine. Zahtjevu za uklanjanje građevine prilaže se: - dokaz vlasništva građevine, - projekat uklanjanja građevine, - saglasnost nadležnih organa ako se tim uklanjanjem može ugroziti javni interes (zaštita spomenika kulture, zaštita komunalnih instalacija i dr.), Projekat uklanjanja građevine sadrži: - nacrte, - tehnički opis uklanjanja građevine i - proračune stabilnosti konstrukcije i njenih dijelova tokom uklanjanja, odnosno demontaže. Projekat uklanjanja građevine čiji je vlasnik fizičko lice sadrži samo tehnički opis uklanjanja građevine.

Član 136.

Općinski načelnik, gradonačelnik ili Ministarstvo prostornog uređenja po službenoj dužnosti ili na zahtjev zainteresovanog lica, rješenjem određuju uklanjanje građevine, dijela građevine za koji se utvrdi da zbog fizičke dotrajalosti, elementarnih nepogoda i većih oštećenja ne može dalje da služi svojoj namjeni ili da predstavlja opasnost po život i zdravlje ljudi, okolne građevine i saobraćaj, ili kada se vrši pripremanje građevinskog zemljišta za građenje, kao i uvjete i mjere koje je potrebno provesti odnosno obezbijediti pri uklanjanju građevine ili dijela građevine. Rješenjem iz prethodnog stava određuju se uvjeti i mjere koje je potrebno provesti odnosno obezbijediti pri uklanjanju građevine ili dijela građevine. Vlasnik građevine dužan je obezbijediti korisniku građevine nužni smještaj kada rješenje o rušenju donosi po službenoj dužnosti općinski načelnik, gradonačelnik ili Ministarstvo prostornog uređenja. Žalba protiv rješenja iz stava 1. ovog člana ne odlaže izvršenje rješenja u slučajevima kada se radi o neposrednoj opasnosti po život i zdravlje ljudi ili imovinu, okolne građevine i saobraćaj.

Član 137.

Ako se u postupku odredjivanja uklanjanja građevine ili dijela građevine utvrdi da se opasnost po život i zdravlje ljudi, okolne građevine i saobraćaj može otkloniti rekonstrukcijom građevine ili dijela građevine, na zahtjev vlasnika građevine odnosno nosioca prava raspolaganja građevinom, može se prema odredbama ovog zakona odobriti rekonstrukcija građevine pod uvjetom da se izvede u roku koji se utvrđuje rješenjem.

Član 138.

Prenošenje poslova kantonalne uprave na općinskog načelnika i gradonačelnika Poslovi kantonalne uprave koji se prenose na općinskog načelnika i gradonačelnika su: poslovi prvostepenog upravnog rješavanja iz oblasti građenja: 1. donošenje urbanističke saglasnosti, građevne dozvole i upotrebne dozvole za: - izgradnju građevina, vršenje građevinskih i drugih radova iznad ili ispod površine tla; - radove na rekonstrukciji, dogradnji, nadziđivanju, promjeni namjene građevine i konzervaciji građevine. 2. donošenje jednog rješenja: - građevne dozvole za sanaciju oštećenih građevina, - dozvole za uklanjanje građevine iz čl. 135. i 136. ovog zakona, - dozvole za izgradnju ili postavljanje privremene (pomoćne) građevine. Za građenje građevina iz stava 1. ovog člana čija je korisna površina od 1000 do 5000 m2, rješenje donosi općinski načelnik i gradonačelnik uz prethodnu saglasnost Ministarstva prostornog uređenja. Protiv upravnih akata općinskog načelnika i gradonačelnika u drugom stepenu rješava Ministarstvo prostornog uređenja.

Član 139.

VIII - SLUŽBA DOKUMENTACIJE Prikupljanje, obradu i korišćenje podataka od značaja za prostorno uređenje vrše kantonalne upravne ustanove: Zavod za planiranje razvoja Kantona, Zavod za izgradnju Kantona i Zavod za informatiku u skladu sa odredbama Zakona o kantonalnim upravnim ustanovama. Prikupljanje, obradu i korišćenje podataka iz oblasti zaštite i korišćenja graditeljskog i prirodnog nasljeđa vrši Kantonalni Zavod za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog nasljeđa.

Član 140.

IX - NADZOR Nadzor nad provođenjem odredaba ovog zakona i drugih propisa donesenih na osnovu ovog zakona iz nadležnosti Kantona vrši Ministarstvo prostornog uređenja.

Član 141.

Poslove inspekcijskog nadzora u oblasti urbanizma i građenja na osnovu ovog zakona, propisa donesenih na osnovu ovog zakona, u prvom stepenu obavljaju općinski, gradski i kantonalni urbanističko-građevinski inspektori. Protiv upravnih akata općinskog i gradskog urbanističko-građevinskog inspektora u drugom stepenu rješava Ministarstvo prostornog uređenja.

Član 142.

Poslove inspekcijskog nadzora u oblasti urbanizma i građenja u prvom stepenu obavljaju: općinski urbanističko-građevinski inspektor za: - izgradnju građevina i vršenje radova iz člana 88. stav 2. ovog zakona, gradski urbanističko građevinski inspektor za: - izgradnju građevina i vršenje radova iz člana 88. stav 3. ovog zakona, kantonalni urbanističko-građevinski inspektor za: - izgradnju građevina i vršenje radova iz člana 88. stav 4. ovog zakona, - nadzor nad radom općinskih i gradskih urbanistič- ko-građevinskih inspektora. Protiv upravnih akata kantonalnog urbanističko-građevinskog inspektora u drugom stepenu rješava ministar Ministarstva prostornog uređenja.

Član 143.

Općinski, gradski i kantonalni urbanističko-građevinski inspektori u vršenju inspekcijskog nadzora imaju prava i dužnosti utvrđena ovim zakonom.

Član 144.

Za općinskog i gradskog urbanističko-građevinskog inspektora može biti postavljen diplomirani inženjer građevinarstva ili arhitekture, položenim stručnim ispitom i najmanje tri godine radnog staža, ili inženjer istih struka, položenim stručnim ispitom i najmanje pet godina radnog staža. Za kantonalnog urbanističko-građevinskog inspektora može biti postavljen diplomirani inženjer građevinarstva ili arhitekture, položenim stručnim ispitom i najmanje tri godine radnog staža.

Član 145.

Općinski, gradski i kantonalni urbanističko-građevinski inspektor (u daljem tekstu: urbanističko-građevinski inspektor) u vršenju nadzora provjerava naročito: - da li je građevnu dozvolu izdao nadležni organ - da li se građenje građevina na određenom području vrši u skladu sa planom i drugim urbanističko-tehničkim uvjetima, - da li se građenje građevina vrši u skladu sa posebnim uvjetima propisanim ovim zakonom na određenim područjima, - da li se i drugi radovi na posebno zaštićenim ili ugroženim područjima vrše u skladu sa odredbama ovog zakona, - da li građevina zbog fizičke dotrajalosti, elementarnih nepogoda ili drugih razloga može i dalje da služi svojoj namjeni, odnosno da li iz tih razloga postoji opasnost po život i zdravlje ljudi, saobraćaj i okolne građevine , - da li se u projektovanju i građenju građevina primjenjuju važeći standardi i tehnički normativi, - da li je urbanistička saglasnost donesena u skladu sa ovim zakonom, propisima donesenim na osnovu ovog zakona, planom i drugim propisanim uvjetima, - da li je građevna dozvola donesena u skladu sa ovim zakonom, propisima donesenim na osnovu ovog zakona, planom i drugim urbanističkim uvjetima propisanim za građenje na određenom području, - da li je donesena upotrebna dozvola u skladu sa ovim zakonom, propisima donesenim na osnovu ovog zakona, planom i drugim propisanim uvjetima.

Član 146.

U vršenju inspekcijskog nadzora urbanističko-građevinski inspektor ima pravo i dužnost da svojim rješenjem: 1. naredi da se utvrdjene nepravilnosti u primjeni odredaba ovog zakona i drugih propisa donesenih na osnovu ovog zakona otklone u određenom roku, ako za takve nepravilnosti nisu odredbama ovog člana, predviđene druge mjere; 2. zabrani provođenje plana koji je u suprotnosti sa odredbama ovog zakona i kantonalnim propisima za njegovo provođenje i o tome obavijesti donosioca plana; 3. naredi rušenje građevine ili njenih dijelova i uspostavljanje prvobitnog stanja na teret investitora, ako utvrdi da je građenje, odnosno radovi izvršeni ili se vrše bez građevne dozvole; 4. naredi obustavu dalje izgradnje građevine ili njenih dijelova, kao i izvođenje radova koji se ne vrše u skladu sa građevnom dozvolom i projektom za izvodjenje na osnovu kojeg je donesena građevna dozvola i utvrdi rok do 60 dana za pribavljanje naknadne građevne dozvole prema izvedenom stanju; 5. naredi uklanjanje građevine ili njenih dijelova, ako utvrdi da u datom roku nije naknadno pribavljena građevna dozvola prema izvedenom stanju; 6. zabrani upotrebu građevine ili njenog dijela, ako za njihovu upotrebu nije donesena upotrebna dozvola; 7. naredi rušenje građevine koja se gradi protivno odredbama ovog zakona, propisima o zaštiti okoliša, naročito onim koji se odnose na zaštićena područja, zaštitu tla, vode, vazduha, prirodnog i graditeljskog nasljeda i urbanog standarda; 8. naredi obustavu izvođenja radova, ako utvrdi da postoje nedostaci ili nepravilnosti u urbanističkoj saglasnosti i građevnoj dozvoli; 9. obustavi radove, ako utvrdi nedostatke ili nepravilnosti u projektu za izvođenje ili u građenju građevine zbog kojih postoji opasnost za stabilnost same građevine ili susjednih građevina, opasnost po život i zdravlje ljudi i okoliša; 10. obustavi radove ako radove izvodi izvođač koji nije registrovan za građenje, odnosno izvođenje te vrste radova; 11. naredi rušenje građevine ili njenih dijelova za koje je doneseno rješenje o oglašavanju ništavim urbanističke saglasnosti, građevne dozvole ili upotrebne dozvole; 12. naredi rušenje građevine ili njenih dijelova, ukoliko se nastave izvoditi radovi nakon donošenja rješenja o obustavi radova.

Član 147.

Ako urbanističko-građevinski inspektor utvrdi da su urbanistička saglasnost, građevna dozvola ili upotrebna dozvola doneseni protivno odredbama ovog zakona i donesenom planu, zatražiće od organa koji je donio urbanističku saglasnost, građevnu dozvolu ili upotrebnu dozvolu da ih oglasi ništavim u skladu s odredbama Zakona o upravnom postupku.

Član 148.

Urbanističko-građevinski inspektor će predložiti Ministarstvu prostornog uređenja da po pravu nadzora ukine prvostepeno rješenje ako je doneseno u suprotnosti sa zakonom i planom prostornog uređenja. Rješenje o ukidanju prvostepenog rješenja po pravu nadzora donosi organ iz prethodnog stava kao drugostepeni organ u skladu sa odredbama Zakona o upravnom postupku.

Član 149.

Urbanističko-građevinski inspektor, izuzetno, može zapisnikom narediti izvršenje mjera iz člana 146. ovog zakona radi otklanjanja neposredne opasnosti po život i zdravlje ljudi ili imovine. Izvršenje naredjenih mjera počinje teći uručenjem zapisnika.

Član 150.

O preduzimanju mjera iz člana 146. ovog zakona i preduzimanju drugih mjera i radnji za koje je ovim zakonom ovlašćen, urbanističko-građevinski inspektor donosi rješenje po Zakonu o upravnom postupku. Ako je investitor građevine nepoznat ili ako je nepoznatog boravišta, urbanističko-građevinski inspektor će rješenje i zaključak o dozvoli izvršenja rješenja oglasiti na oglasnoj tabli urbanističko-građevinske inspekcije, a obavijest staviti na građevinu koja se gradi. Urbanističko-građevinski inspektor dužan je da podnese krivičnu prijavu ako se građenje građevine vrši bez građevne dozvole (član 116 ) kao i zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka za prekršaje iz čl. 152. i 153. ovog zakona.

Član 151.

X - KAZNENE ODREDBE 1. Krivična djela 1. Kaznom zatvora u trajanju od tri mjeseca do godinu dana kaznit će se za krivično djelo odgovorno lice investitora i izvođača radova ako grade građevinu suprotno odredbi člana 116. ovog zakona. Za krivično djelo iz stava 1. ovog člana kaznit će se fizičko lice kaznom zatvora u trajanju od tri do šest mjeseci.

Član 152.

2. Prekršaji Novčanom kaznom od 500, 00 do 6.000, 00 KM kaznit će se za prekršaj pravno lice: 1. ako ne postupi u skladu s odredbama člana 83. st. 3. i 4. ovog zakona, 2. ako ne zatraži izmjenu urbanističke saglasnosti i građevne dozvole ako se poslije donošenja građevne dozvole vrše izmjene i dopune u projektu za izvođenje koji bitno utiču na namjenu, konstrukciju, opremu, zaštitu okoliša, na stabilnost, funkcionalnost, dimenzije i spoljni izgled građevine (član 107), 3. ako pravno lice koje radi projekat za izvođenje ne pridržava se odredbi člana 115. st. 2. do 5. ovog zakona, 4. ako gradi i izvodi radove na građevini, a nije registrovano za obavljanje te djelatnosti (član 118. stav 1), 5. ako izvođač ne imenuje voditelja građenja (član 119. stav 1), 6. ako se izvođač ne pridržava odredaba člana 120. ovog zakona, 7. ako izvođač ne izvrši pregled projekta za izvođenje po kojem gradi građevinu i o nedostacima ne obavijesti općinskog načelnika, gradonačelnika i Ministarstvo prostornog uređenja, kao i općinsku, gradsku i kantonalnu urbanističko-građevinsku inspekciju (član 121. st. 1. i 2), 8. ako izvođač ne prijavi dan početka građenja ili izvođenja radova općinskoj, gradskoj i kantonalnoj urbanističko građevinskoj inspekciji (član 122), 9. ako ne izvrši iskolčenje građevine iz člana 123. stav 4. i ako o danu završetka iskopa temelja ne obavijesti općinsku, gradsku službu za upravu i Ministarstvo prostornog uređenja (član 123. stav 8), 10. ako u toku građenja ili izvođenja drugih radova kao izvođač naiđe na građevine koje imaju obilježje prirodnog ili graditeljskog nasljeđa ne poduzme propisane mjere iz člana 124. stav 1. ovog zakona, 11. ako izvođač ne vodi građevni dnevnik (član 125. stav 1), 12. ako stručni nadzor nad građenjem u ime investitora ne obavlja pravno lice registrovano za poslove nadzora, i ako pravno lice koje vodi nadzor ne imenuje nadzornog inženjera (član 126. st. 1. i 2), 13. ako izgradnju građevine počne koristiti ili stavi u pogon prije donošenja upotrebne dozvole (član 127. stav 1), 14. ako investitor ne osigura pristustvo učesnika u građenju u tehničkom pregledu (član 129. stav 3), 15. ako investitor neda na uvid komisiji za tehnički pregled dokumentaciju iz člana 130. ovog zakona, 16. ako investitor ne prijavi organu i nadležnim organiza- cijama početak probnog rada (član 131. stav 3), 17. ako investitori građevina ne prilagode građenje građevina invalidnim licima u kolicima prema urbanističko- -tehničkim uvjetima koje će propisati Vlada Kantona (član 156.), 18. ako investitori pri izgradnji kolektivne stambene odnosno stambeno poslovne građevine visoke gradnje sa 20 i više stambenih jedinica ne izgrade najmanje jedan stan za invalidna lica u kolicima i ponude stanove za otkup (član 157.), 19. ako vlasnici i korisnici već izgrađenih javnih građevina ne prilagode prilaze, ne izgrade pristupne rampe za invalidna lica u kolicima i to, ako je vrijednost projekta do 20.000, 00 KM u roku od jedne godine, a za skuplje projekte u roku od tri godine od stupanja na snagu ovog zakona (član 158.). Za prekršaje iz prethodnog stava kaznit će se i odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom od 200, 00 do 600, 00 KM. Za prekršaje iz tač. 1., 2., 4., 5., 6., 9., 10., 11. i 13 . ovog zakona kaznit će se fizičko lice novčanom kaznom od 200, 00 do 600, 00 KM. Novčanom kaznom iz prethodnog stava kaznit će se fizičko lice i za prekršaj: 1. ako gradi građevinu suprotno odredbi člana 118. stav 2. ovog zakona. Za prekršaj iz tačke 3. ovog člana kaznit će se i projektant voditelj, iz tačke 6. ovog člana i voditelj građenja novčanom kaznom od 200, 00 do 600, 00 KM.

Član 153.

Novčanom kaznom od 100, 00 do 1000, 00 KM kaznit će se za prekršaj odgovorno lice, svaki u okviru svoje odgovornosti, Ministarstva prostornog uređenja, nosioca izrade plana, kantonalne ustanove za zaštitu općinskih i gradskih službi za upravu: 1. ako u postupku izrade i donošenja plana prostornog uređenja za područje graditeljskog nasljeđa, nosilac izrade plana ne uključi kantonalnu ustanovu za zaštitu (član 32), 2. ako povjeri fazu izrade provedbenog plana ili njegovog dijela pravnom licu koje nije registrovano za tu vrstu djelatnosti (član 50. stav 3), 3. ako rješenje o urbanističkoj saglasnosti donese suprotno odredbama člana 85. ovog zakona, 4. ako ne postupi u skladu sa odredbama člana 83. stav 4. ovog zakona, 5. ako općinske službe za upravu u slučajevima kada urbanističku saglasnost donosi gradonačelnik ili Ministarstvo prostornog uređenja ne dostave sve podatke o kojima posjeduju evidenciju kao i mišljenje o podnesenom zahtjevu (član 90. stav 3), 6. ako na zaštićenim područjima prirodnog i graditeljskog nasljeđa, urbanističku saglasnost ne donese u saglasnosti sa kantonalnom ustanovom za zaštitu (član 97), 7. ako legalizuje građevine suprotno odredbama člana 109. stav 3. ovog zakona, 8. ako ne pribavi saglasnost Ministarstva prostornog uređenja za građenje iz člana 138. stav 3. ovog zakona, 9. ako ne prikupljaju, ne obrađuju i ne koriste podatke od značaja za prostorno uređenje ili ako ne prikupljaju, ne obrađuju i ne koriste podatke iz oblasti zaštite graditeljskog i prirodnog nasljeđa (član 139).

Član 154.

XI - PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Skupština Kantona donosi odluku o usvajanju i odluku o provođenju plana za koju je donijela odluku o pristupanju izradi plana.

Član 155.

Ako je, do dana stupanja na snagu ovog zakona, upravni postupak pokrenut kod nadležnog organa, a nije doneseno prvostepeno rješenje ili je rješenje poništeno i vraćeno prvostepenom organu na ponovni postupak, postupak će se nastaviti po odredbama ovog zakona.

Član 156.

Investitori građevina dužni su građenje građevina prilagoditi invalidnim licima u kolicima prema urbanističko-tehničkim uvjetima koje će propisati Vlada Kantona.

Član 157.

Grad i općine su dužne da obezbijede da investitori koji finansiraju izgradnju kolektivne stambene, odnosno stambeno-poslovne građevine visokogradnje sa 20 i više stambenih jedinica, izgrade najmanje jedan stan za potrebe invalidnih lica u kolicima i te stanove ponude za otkup.

Član 158.

Vlasnici i korisnici već izgrađenih javnih građevina dužni su prilagoditi prilaze, izgraditi pristupne rampe za invalidna lica u kolicima i to, ako je vrijednost projekta do 20.000, 00 KM u roku od jedne godine, a za skuplje projekte u roku od tri godine od stupanja na snagu ovog zakona.

Član 159.

Fizička lica koja obavljaju djelatnost projektovanja po dosadašnjim propisima mogu nastaviti obavljati tu djelatnost ako u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona registruju obavljanje te djelatnosti kao pravna lica.

Član 160.

Danom stupanja na snagu ovog zakona, na području Kantona, prestaje primjena Zakona o prostornom uređenju ("Slu"- beni list SRBiH", br. 9/87 - prečišćeni tekst, 23/88, 24/89, 10/90, 14/90, 15/90 i 14/91 i "Službeni list RBiH", broj 25/94) i Zakon o primjeni Zakona o prostornom uređenju ("Službeni list RBiH", br. 16/92, 13/94. i 20/95).

Član 161.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Kantona Sarajevo".

Sudska praksa po ovom zakonu

9 odluka iz 4 članova

Sentence iz baze sudskapraksa.pravosudje.ba koje citiraju članove ovog zakona. Klik otvara odluku.

Općenite reference na ovaj zakon (4)

Sve verzije zakona

  1. Verzija 2 · 04. 10. 2001. · Službene novine 24/2001
  2. Verzija 1 · 03. 12. 1999. · Službene novine 19/1999
  3. Verzija 0 · 13. 07. 1999. · Službene novine 13/1999