Aktio

Zakon o preduzećima FBiH

Verzija 0

Izvorni tekst
Objavljeno
11. 02. 1995.
Stupila na snagu
19. 02. 1995.
Glasilo
Sl. novine FBiH 2/1995
Broj članova
168 članova

Algoritamski rekonstruisano - nije zvanični prečišćeni tekst.

Član 1.

Preduzeće je pravno lice koje obavlja privrednu djelatnost radi sticanja dobiti.

Član 2.

Pod preduzećem u smislu ovog zakona podrazumijevaju se: dioničko društvo, društvo sa ograničenom odgovornošću, društvo jednog lica, komanditno društvo, društvo sa neograničenom solidarnom odgovornošću članova, kao i statusni oblici povezivanja preduzeća (holding, poslovno udruženje, pul).

Član 3.

Svi oblici preduzeća upisuju se u sudski registar.

Član 4.

Preduzeća su ravnopravna u obavljanju privredne djelatnosti i u pravnom prometu.

Član 5.

Preduzeće mogu osnovati domaća i strana fizička i pravna lica.

Član 6.

Za osnivanje preduzeća koja će obavljati djelatnosti ili poslove i usluge u okviru privrednih djelatnosti koja imaju javna ovlaštenja osnivači moraju imati odobrenje nadležnog državnog organa u skladu sa posebnim zakonom. Odobrenje u smislu stava l. ovog člana može se dati i preduzeću koje, pored drugih djelatnosti za koje je osnovano, prihvati da obavlja poslove i usluge javnog karaktera.

Član 7.

Banke i druge finansijske organizacije mogu se osnovati kao dioničko društvo ili kao društvo sa ograničenom odgovornošću.

Član 8.

Preduzećem upravljaju vlasnici kapitala. Ugovorom ili odlukom o osnivanju preduzeća bliže se utvrdjuju upravljačka prava. Ako ovim zakonom nije drugačije odredjeno, ugovorom odnosno statutom odredjuju se organi upravljanja u preduzeću.

Član 9.

Preduzeću ima poslovodni organ kojeg postavlja organ upravljanja ili vlasnici preduzeća, u skladu sa ugovorom, ili odlukom o osnivanju preduzeća odnosno statutom.

Član 10.

Radnici mogu učestvovati u upravljanju preduzećem. U skladu sa kolektivnim ugovorom, odnosno zakonom u preduzeću se statutom ili drugim odgovarajućim aktom bliže utvrdjuju prava radnika u upravljanju i način ostvarivanja prava. II - OBLICI PREDUZEĆA 1. Dioničko društvo 1.1.

Član 11.

Opšte odredbe Dioničko društvo je preduzeće čija je osnovna glavnica podijeljena na dionice. Dioničko društvo odgovara za svoje obaveze cjelokupnom imovinom.

Član 12.

Osnovna glavnica dioničkog društva se izražava u novcu. Ulozi u dioničkom društvu mogu biti u novcu, stvarima i pravima.

Član 13.

Dioničari imaju prava i obaveze utvrdjene zakonom i statutom dioničkog društva.

Član 14.

1.2. Osnivanje dioničkog društva Dioničko društvo mogu osnovati najmanje pet osnivača, pravnih ili fizičkih lica.

Član 15.

Osnovna glavnica ne može biti manja od 20.000 DEM ili od protuvrijednosti 20.000 DEM u domaćoj valuti po tržišnom deviznom kursu na dan zaključivanja ugovora o osnivanju društva. Dio osnovne glavnice u novcu ne može biti manji od 25%. Osnovna glavnica ne može se smanjivati ispod iznosa iz stava 1. ovog člana, a ukoliko se uplaćuje u domaćoj valuti obavezna je njena revalorizacija najmanje jedanput godišnje.

Član 16.

Najmanji iznos osnovne glavnice pri osnivanju banaka i drugih finansijskih organizacija odredjuje se posebnim zakonom.

Član 17.

Dioničko društvo osniva se ugovorom. Ugovor se zaključuje u pismenoj formi i sadrži: - imena osnivača - firmu i sjedište društva, - djelatnost društva, - iznos osnovne glavnice, iznos novčanog dijela, novčani iznos uloga u stvarima i pravima i način procjene tog dijela uloga, način povećavanja, odnosno smanjivanja osnovne glavnice, - odredbe o učešću u osnovnoj glavnici, osnivačkoj skupštini, troškovima osnivanja društva, radnjama potrebnim za osnivanje društva, ovlaštenjima pojedinih osnivača do osnivačke skupštine, - posljedicama neupisivanja ili neuplaćivanja dionica (ako je u pitanju simultano osnivanje), - sadržaj javnog poziva za otkup dionica (ako je u pitanju sukcesivno osnivanje), - uslove i način utvrdjivanja i rasporedjivanja dobiti, i - druga pitanja značajna za osnivanje i poslovanje društva.

Član 18.

Kada osnivači sami upisuju dionice (simultano osnivanje) smatra se da je izvršen upis dionica u trenutku potpisivanja ugovora o osnivanju društva.

Član 19.

Upis i uplata dionica vrši se kod banke koju odaberu osnivači.

Član 20.

U slučaju neuspjelog osnivanja društva uplaćeni iznosi upisanih osnivačkih dionica vraćaju se upisivačima sa kamatom. Sredstva za plaćanje kamate u smislu stava 1. ovog člana osnivači obezbjedjuju prinudnom naplatom utuživanjem upisnika koji ne uplate upisane dionice. Troškove neuspjelog osnivanja društva snose osnivači prema odredbama ugovora o osnivanju društva medjusobno, a prema upisivačima prema javnom pozivu solidarno.

Član 21.

Ulozi u stvarima i pravima unose se u cjelosti prije upisa dioničkog društva u sudski registar. Smatra se da su stvari i prava uneseni u društvo ako ono može u potpunosti da ih koristi i sa njima slobodno i trajno raspolaže. Prenos prava na stvarima, odnosno prenos samih prava na dioničko društvo upisuje se u javnu knjigu (registar).

Član 22.

Procjenu uloga u stvarima i pravima obavljaju stručnjaci ili specijalizovane organizacije - ovlašteni procjenitelji.

Član 23.

Osnivači su obavezni sazvati osnivačku skupštinu u roku od 15 dana od dana odredjenog za uplatu dionica.

Član 24.

Osnivačka skupština, naročito: - utvrdjuje da je osnovna glavnica upisana i da je izvršena njena uplata u iznosu predvidjenom ugovorom o osnivanju društva, - prihvata ili odbija prekomjeran upis dionica ili donosi odluku o proširenju broja dioničara i iznosa upisanog kapitala, - usvaja izvještaj osnivača o upisanim i uplaćenim ulozima i o troškovima osnivanja, - odobrava ugovore osnivača koji se odnose na osnivanje, zaključene do osnivačke skupštine, - donosi statut dioničkog društva, - bira upravni odbor i nadzorni odbor dioničkog društva.

Član 25.

Osnivačka skupština može da radi i donosi odluke ako joj prisustvuje najmanje onaj broj upisnika dionica koji predstavljaju polovinu upisane osnovne glavnice. Svoje odluke osnivačka skupština donosi većinom glasova prisutnih.

Član 26.

Statut dioničkog društva sadrži odredbe o: - firmi i sjedištu, - djelatnosti, - iznosu osnovne glavnice i uslovima uplate, ulozima u stvarima i pravima i procjeni njihove vrijednosti, - dionicama: vrsti i seriji, pravima vezanim za pojedine vrste dionica, prioritetnim pravima i redu njihovog ostvarivanja, raspodjeli dionica, ograničenjima prenosa dionica, sticanju sopstvenih dionica od strane društva i raspolaganje tim dionicama, povlačenju dionica, - povećanju i smanjenju osnovne glavnice, - načinu i rokovima objavljivanja javnog poziva za upis dionica, - posljedicama zakašnjenja i propuštanja uplate dionica, - podjeli dobiti i dividende, - unutrašnjoj organizaciji društva, - upravljanju društvom (organi, sjednice, odlučivanje), - poslovodnom organu i rukovodnom osoblju, - obavještavanju dioničara, - zaštiti manjine, - učešću radnika u upravljanju, - statusnim promjenama društva, - osnivanju i načinu rada arbitraže, - drugim pitanjima značajnim za rad društva, i - izmjenama i dopunama statuta.

Član 27.

Dionice izdate na uloge u stvarima i pravima glase na ime i ne mogu se prenositi bez saglasnosti društva ili do odredjenog roka.

Član 28.

Društvo može izdati prioritetnih dionica do jedne trećine osnovne glavnice.

Član 29.

Društvo može steći sopstvene dionice do deset posto osnovne glavnice. U slučaju smanjenja osnovne glavnice najprije se povlače sopstvene dionice.

Član 30.

Povjerioci mogu zahtijevati garancije i druga obezbjedjenja dospjelih ili nedospjelih potraživanja u roku od 30 dana od zadnjeg objavljivanja oglasa društva o smanjenju osnovne glavnice. Registarski sud će izvršiti upis smanjenja osnovne glavnice nakon drugog objavljivanja oglasa iz stava 1. ovog člana na zahtjev društva uvažavajući društvu podnijete prijave za garancije i obezbjeđenja povjerilaca.

Član 31.

Pravo na obavještavanje o radu društva i pravo pobijanja odluka skupštine društva pripada svakom članu.

Član 32.

1.3. Upravljanje društvom Dioničkim društvom upravljaju vlasnici uloženog kapitala putem skupštine, upravnog odbora i nadzornog odbora. Imalac dionica ima pravo upravljanja društvom u skupštini društva srazmjerno nominalnoj vrijednosti dionica u osnovnoj glavnici. Broj glasova u skupštini društva za svakog dioničara utvrđuje se u procentu srazmjerno njegovom učešću u osnovnoj glavnici.

Član 33.

1.3.1. Skupština Skupštinu dioničkog društva sačinjavaju dioničari ili njihovi predstavnici zavisno od upravljačkih prava utvrđenih statutom.

Član 34.

Osnivačku skupštinu društva sazivaju osnivači. Redovnu skupštinu društva saziva upravni odbor. Vanrednu skupštinu mogu sazvati dioničari.

Član 35.

Vanrednu skupštinu mogu sazvati dioničari koji imaju dvadeset posto dionica u društvu. Razlozi za sazivanje vanredne skupštine utvrđuju sa statutom društva. Ako statutom društva nisu utvrdjeni razlozi za sazivanje vanredne skupštine radi zaštite manjine dioničara, ti razlozi su: - da se dopuni dnevni red skupštine, - da se predsjedniku postave pitanja o stanju i radu društva na koja mora obezbijediti davanje odgovora, - da sud odredi vještaka koji će pregledati poslovne knjige društva, - da postave zahtjev za likvidaciju društva ako se zloupotrebljava pravo većine na štetu manjine, odnosno za poslovanje društva.

Član 36.

Dioničar koji ima deset posto glasova u skupštini društva može pokrenuti spor radi pobijanja odluke skupštine koja nije u skladu sa zakonom ili statutom društva. Sporove iz člana 35. ovog zakona i stava l. ovog člana rješava arbitraža.

Član 37.

Skupština donosi statut društva, utvrdjuje poslovnu politiku, usvaja strategiju i programe razvoja, odlučuje o raspodjeli i upotrebi dobiti i pokriću gubitaka, donosi godišnji obračun društva, bira i razrješava predsjednika i članove upravnog odbora i nadzornog odbora društva, odlučuje o statusnim promjenama i promjeni oblika društva, odlučuje o povećanju i smanjenju osnovne glavnice, o pretvaranju dionica, o prestanku rada društva i drugim pitanjima utvrđenim statutom društva.

Član 38.

1.3.2. Upravni odbor Upravni odbor je organ društva sa upravljačkim pravima utvrđenim statutom.

Član 39.

Upravni odbor ne može imati manje od tri člana. Broj članova upravnog odbora izvan društva utvrdjuje se statutom. Sa članovima upravnog odbora zaključuje se ugovor o angažmanu.

Član 40.

Upravni odbor: - utvrđuje prijedloge svih akata i odluka koje donosi skupština, - postavlja i razrješava direktora, - predlaže strategiju i programe razvoja, - predlaže poslovnu politiku društva, - donosi planove poslovanja društva, - donosi opšte akte društva, - daje upute i smjernice direktoru, - usvaja periodične obračune i predlaže godišnji obračun društva.

Član 41.

1.3.3. Nadzorni odbor Nadzorni odbor društva sastoji se od tri ili više članova. Predsjednika i članove nadzornog odbora postavlja i razrješava skupština društva. Članovi nadzornog odbora su stručnjaci za pitanja bitna za djelokrug i ovlaštenja u društvu.

Član 42.

Predsjednik i članovi nadzornog odbora za svoj rad odgovaraju skupštini društva.

Član 43.

Nadzorni odbor može sazvati vanrednu skupštinu društva.

Član 44.

Sa predsjednikom i članovima nadzornog odbora zaključuje se ugovor o angažmanu. Ugovor o angažmanu iz stava 1. ovog člana zaključuje predsjednik skupštine i podnosi ga na saglasnost skupštine.

Član 45.

Nadzorni odbor: - nadzire rad u društvu od značaja za zaštitu interesa dioničara (poslovanje društva, rad i odlučivanje upravnog odbora i direktora u skladu sa statutom i poslovnom politikom društva), - analizira godišnji izvještaj o poslovanju društva i godišnji obračun, - daje prijedloge skupštini u okviru vršenja nadzora, - podnosi skupštini godišnji izvještaj o stanju koje utvrdi, a po potrebi i u toku poslovne godine.

Član 46.

1.3.4. Poslovodni organ Poslovodni organ u dioničkom društvu je, po pravilu, direktor.

Član 47.

Direktor organizuje proces rada, rukovodi radom i poslovanjem društva, zastupa i predstavlja društvo i odgovara za zakonitost rada društva. Direktor dioničkog društva obavlja i druge poslove određene statutom društva.

Član 48.

Do postavljenja direktora društva po odredbama statuta poslove direktora obavlja vršilac dužnosti direktora. 2. Društvo sa ograničenom odgovornošću 2.1.

Član 49.

Opšte odredbe Društvo sa ograničenom odgovornošću je preduzeće kojeg čine najmanje dva osnivača sa osnovnom glavnicom podijeljenom na uloge u kojem članovi ne odgovaraju za obaveze društva.

Član 50.

Osnovna glavnica društva se izražava u novcu. Ulozi članova mogu biti u novcu, stvarima i pravima. U pravnom prometu društvo odgovara za obaveze cjelokupnom imovinom. Na osnovu uloga i ugovora o osnivanju društva članovi stiču udjele koji se izražavaju u procentima.

Član 51.

2.2. Osnivanje društva Osnovna glavnica ne može biti manja od 10.000 DEM ili protivvrijednosti izražene u domaćoj valuti po tržišnom deviznom kursu na dan zaključivanja ugovora o osnivanju društva. Najmanji pojedinačni ulog iznosi 500 DEM ili protuvrijednosti izražene u domaćoj valuti po tržišnom deviznom kursu. Osnovna glavnica se ne može smanjivati ispod iznosa iz stava 1. ovog člana, a ukoliko se uplaćuje u domaćoj valuti obavezna je njena revalorizacija najmanje jedanput godišnje.

Član 52.

U slučaju da se nakon upisa društva u sudski registar, odnosno u slučaju stečaja ili likvidacije društva ispostavi da su dio osnovne glavnice ili dio uloga pojedinog člana izraženi u stvarima ili pravima precijenjeni, društvo odnosno pojedini ulagači dužni su da dodatno uplate utvrdjenu razliku u novcu. Razliku iz stava l. ovog člana utvrdjuje ovlašteni procjenitelj, na zahtjev zainteresovanog člana, povjerilaca, stečajnog upravnika ili likvidatora.

Član 53.

Društvo se osniva ugovorom između osnivača. Ugovor se zaključuje u pismenoj formi i sadrži: - imena osnivača, - firmu i sjedište društva, - djelatnost društva, - iznos osnovne glavnice, uloge, procjenu uloga, način uplate, način povećavanja odnosno smanjivanja osnovne glavnice, udjele članova i raspolaganje udjelima, - prava i obaveze osnivača (pravo na dobit, pravo glasa, pravo obavljanja ili pravo određivanja lica za poslovodnu funkciju, obaveza uplate uloga, obaveza sporedne činidbe i obaveza lojalnog ponašanja), - podjelu dobiti, snošenje rizika i pokrivanje gubitka u poslovanju, - upravljanje društvom (organi, formiranje i postavljenje, djelokrug i ovlaštenja, odgovornosti i drugo), - rješavanje sporova i obaveza primjene ugovornog prava, - snošenje troškova osnivanja i posljedice neuspjelog osnivanja, - prestanak članstva u društvu (istupanje ili isključenje), - izmjene i dopune ugovora, - trajanje i raskid ugovora, - primjenu prava kada se radi o stranom licu - članu društva i jeziku ugovora, i - druga prava i obaveze shodno prirodi ugovora i volji članova.

Član 54.

Društvo donosi statut. Statut sadrži odredbe o: - firmi i sjedištu, - djelatnosti društva, - osnovnoj glavnici, - udjelima (veličini udjela, raspolaganju udjelima, povlačenju udjela i ostale odredbe o udjelima), - podjeli dobiti, - snošenju rizika i gubitaka, - upravljanju društvom, - poslovodstvu i rukovoenđju (postavljenje, razrješenje, ovlaštenja, odgovornost, nagradjivanje i ostalo), - participaciji radnika u upravljanju, - istupanju i isključivanju člana društva i posljedicama, - unutrašnjoj organizaciji društva, - statusnim promjenama društva, - trajanju i prestanku društva, - drugim pitanjima značajnim za poslovanje društva, i - izmjenama i dopunama statuta.

Član 55.

2.3. Upravljanje društvom Društvo može imati skupštinu, upravni odbor i druge organe, ako je to predvidjeno ugovorom o osnivanju. Ukoliko se organi iz stava l. ovog člana obrazuju, njihov sastav, djelokrug, ovlaštenja i odgovornosti uređuju se shodno odredbama ovog zakona o odgovarajućim organima dioničkog društva.

Član 56.

Društvo postavlja direktora. Ako u društvu nisu obrazovani organi upravljanja direktora postavljaju osnivači, prema odredbama ugovora o osnivanju društva. Ako je u društvu obrazovan organ upravljanja kome je u ovlaštenju postavljenje direktora, postavljenje se vrši shodno odgovarajućim odredbama ovog zakona o dioničkom društvu. Kada lice postavljeno za direktora nije član društva, učestvuje u radu odgovarajućeg organa društva bez prava odlučivanja.

Član 57.

Postavljenje, djelokrug, prava, ovlaštenja, odgovornost i razrješenje direktora uredjuje se statutom društva.

Član 58.

3. Društvo jednog lica Društvo sa ograničenom odgovornošću može osnovati i samo jedan osnivač - društvo jednog lica.

Član 59.

Osnivač u smislu prethodnog člana može biti svako lice navedeno u članu 5. ovog zakona.

Član 60.

Osnovna glavnica društva iz člana 58. ovog zakona ne može biti manja od 1.000 DEM ili od protuvrijednosti tog iznosa u domaćoj valuti po tržišnom deviznom kursu na dan donošenja odluke o osnivanju društva. Osnovna glavnica se ne može smanjivati ispod iznosa iz stava 1. ovog člana, a ukoliko se uplaćuje u domaćoj valuti obavezna je njena revalorizacija najmanje jedanput godišnje.

Član 61.

Osnivač društva jednog lica donosi odluku o osnivanju koja sadrži odredbe o: - imenu osnivača, - firmi i sjedištu društva, - djelatnosti društva, - osnovnoj glavnici (ukupan iznos, razložen po vrsti i način uplate), - poslovodnom organu (postavljenje, ovlaštenja, odgovornost i razrješenje), - unutrašnjoj organizaciji, - trajanju i prestanku društva, - drugim pitanjima značajnim za poslovanje društva, i - izmjenama i dopunama odluke o osnivanju društva.

Član 62.

Ako osnivač svojim radnjama ili miješanjem svoje imovine i imovine društva stvara kod drugih privid privrednog identiteta sa društvom odgovara povjeriocima za obaveze društva neograničeno solidarno. 4. Komanditno društvo 4.1.

Član 63.

Opšte odredbe Komanditno društvo je pravno lice kojeg osnivaju najmanje jedan komanditor - tajni član i jedan komplementar - javni član. U pravnom prometu za obaveze društva ne odgovaraju komanditori, a komplementari odgovaraju cjelokupnom svojom imovinom.

Član 64.

Komanditori mogu biti samo fizička lica.

Član 65.

Osnovna glavnica društva se izražava u novcu. Ulozi komplementara mogu biti u novcu, stvarima i pravima, a ulozi komanditora samo u novcu.

Član 66.

Ako društvo pribavlja dio kapitala izdavanjem dionica osniva se i posluje kao komanditno društvo na dionice. Komanditno društvo na dionice komanditorima predaje dionice za njihov ulog u slučaju kada je osnovano u tom statusu, kao i u slučaju da promjenom statusa postaje komanditno društvo na dionice. Osnivačke dionice komanditora moraju se uplatiti u novcu.

Član 67.

4.2. Osnivanje društva Osnovna glavnica komanditnog društva ne može biti manja od 50.000 DEM ili protuvrijednosti 50.000 DEM izražene u domaćoj valuti po tržišnom deviznom kursu na dan zaključivanja ugovora o osnivanju društva. Osnovna glavnica ne može se smanjivati ispod iznosa iz stava 1. ovog člana, a ukoliko se uplaćuje u domaćoj valuti obavezna je njena revalorizacija najmanje jedanput godišnje.

Član 68.

Društvo stiče pravnu i poslovnu sposobnost danom upisa osnivanja u sudski registar.

Član 69.

Komanditno društvo se osniva ugovorom u pismenoj formi. Ugovor o osnivanju društva sadrži odredbe o: - firmi i sjedištu društva (imenu jednog ili više komplementara i njihovom prebivalištu), - imena osnivača (komplementara i komanditora), - djelatnost, - ukupnom iznosu osnovne glavnice i iznosima uloga svakog komplementara i komanditora (procjenu uloga, načinu uplate, načinu povećavanja odnosno smanjivanja osnovne glavnice, udjele članova i raspolaganje udjelima), - podjeli dobiti, snošenju rizika i pokrivanju gubitaka u poslovanju, - snošenje troškova osnivanja i posljedice neuspjelog osnivanja, - upravljanju društvom i vodjenju poslovanja društva od strane komplementara, - pravu komanditora na obavještavanje o poslovanju društva i pravu stavljanja prigovora, - zastupanju društva, - statusnim promjenama društva i prestanku društva, i - ostalim pitanjima značajnim za poslovanje društva.

Član 70.

Firma komanditnog društva sadrži imena jednog ili više ili svih komplementara i oznaku komanditno društvo.

Član 71.

Prestankom članstva svih komplementara ili svih komanditora komanditno društvo mora promijeniti oblik.

Član 72.

4.3. Upravljanje društvom Komanditnim društvom upravljaju komplementari neposredno ili putem organa određenog ugovorom o osnivanju društva.

Član 73.

Komanditno društvo može imati poslovodni organ. Poslovodni organ može biti profesionalni ili tu funkciju mogu obavljati jedan ili više komplementara. Komanditori ne mogu zastupati komanditno društvo. Komanditor koji preduzme poslove prema trećim licima u pravnom prometu, protivno zabrani, odgovara solidarno za obaveze društva kao komplementar. U smislu odredaba ovog člana poslovodstvo i način njegovog obavljanja određuje se ugovorom o osnivanju društva. 5. Društvo sa neograničenom solidarnom odgovornošću članova 5.1.

Član 74.

Opšte odredbe Društvo sa neograničenom solidarnom odgovornošću članova je preduzeće koje nastaje ugovorom dva ili više osnivača radi obavljanja privredne djelatnosti i u kojem svaki član odgovara za obaveze društva cjelokupnom svojom imovinom.

Član 75.

Društvo posluje pod firmom koja sadrži imena svih članova ili više njih, ili jednog i oznaku "i ostali".

Član 76.

Ugovor o osnivanju društva zaključuje se u pismenoj formi.

Član 77.

Osnovnu glavnicu društva osnivači odredjuju ugovorom. Osnovna glavnica društva je zbir jednakih uloga članova.

Član 78.

5.2. Osnivanje društva Ugovor o osnivanju društva sadrži odredbe o: - imenima osnivača, - firmi i sjedištu, - djelatnosti, - osnovnoj glavnici i ulozima članova (procjena uloga, način uplate, udjelima u društvu i raspolaganju udjelima), - snošenje troškova osnivanja i posljedice neuspjelog osnivanja društva, - podjeli dobiti, snošenju rizika i pokrivanju gubitaka u poslovanju, - upravljanju društvom i vođenju poslovanja, - kontroli i obavještavanju o poslovanju društva, - zastupanju društva, - o statusnim promjenama društva i prestanku društva, i - ostalim pitanjima značajnim za poslovanje društva.

Član 79.

Ulozi članova mogu biti u novcu, stvarima i pravima. Procjenu uloga (stvari i prava) mogu vršiti sami članovi društva, a ako se ne slože povjeravaju ovlaštenom procjenitelju. Izvještaj ovlaštenog procjenitelja o procjeni uloga razmatra se i usvaja uz saglasnost svih članova društva.

Član 80.

5.3. Međusobni odnosi članova Udjeli članova u društvu jednaki su.

Član 81.

Sva lična prava članova u društvu neprenosiva su, osim imovinskih prava. U slučaju prenosa imovinskih prava na lica izvan društva ostalim članovima društva pripada pravo preče kupovine na osnovu pismene ponude.

Član 82.

U podjeli dobiti, snošenju rizika i pokrivanju gubitka članovi društva učestvuju podjednako. Za obaveze društva nastale do istupanja iz društva bilo kojeg člana odgovara i taj član.

Član 83.

Svaki član društva ima svoj lični račun koji se vodi u društvu i na kome se evidentiraju: ulog, dobit, podignuti avansi i učešće u podmirivanju gubitaka društva.

Član 84.

5.4. Upravljanje društvom Društvom upravljaju svi članovi ravnopravno.

Član 85.

Društvo može imati poslovodni organ. Poslovodni organ može biti profesionalni ili tu funkciju mogu obavljati jedan ili više članova društva.

Član 86.

Zastupanje društva vrše članovi društva ili poslovodni organ ako je postavljen.

Član 87.

III - OBLICI POVEZIVANJA PREDUZEĆA 1. Opšte odredbe Preduzeća se mogu povezivati u statusne i ugovorne oblike. Statusni oblici povezivanja imaju status pravnog lica. Ugovorni oblici povezivanja su: kartel, trenutno udruženje, dugoročna proizvodna kooperacija, poslovno tehnička saradnja, konzorcijum i zajedničko ulaganje. Zabranjeno je povezivanje preduzeća radi sticanja monopolskog položaja, što će se regulisati posebnim zakonom.

Član 88.

Ugovori o povezivanju iz člana 87. stav 3. upisuju se u sudski registar.

Član 89.

Svi oblici povezivanja iz čl. 87. ovog zakona mogu se uspostavljati između domaćih i stranih lica.

Član 90.

2. Holding preduzeće Holding preduzeće može nastati : 1) Podjelom imovine preduzeća na dva ili više preduzeća koje osniva, sticanjem kapitala u drugim preduzećima, i investiranjem svog kapitala u nova preduzeća (čisti holding) Ako čisti holding obavlja i proizvodne, trgovinske ili druge privredne djelatnosti, postaje mješoviti holding. 2) Ulaganjem kapitala pojedinačnih ulagača - investitora, u cilju maksimiziranja dobiti iz plasmana kapitala, odnosno vrijednosnih papira (holding za plasman).

Član 91.

Kada holding preduzeće osnivaju fizička lica radi plasmana kapitala pravnih ili drugih fizičkih lica, broj osnivača ne može biti manji od deset.

Član 92.

Preduzeće koje nastaje podjelom svoje imovine na više preduzeća koja osniva donosi odluku o osnivanju novih preduzeća i promjeni svog oblika organizovanja u holding preduzeće. Preduzeće koje nastaje sticanjem kapitala u drugim preduzećima, nakon prenosa kapitala tih preduzeća, organizuje se odlukom o promjeni svog oblika organizovanja u holding preduzeće. Preduzeće koje nastaje investiranjem svog kapitala u nova preduzeća, nakon osnivanja tih preduzeća donosi odluku o promjeni svog oblika u holding preduzeće.

Član 93.

Holding za plasmane se može organizovati odlukom o promjeni oblika organizovanja u holding ili osnivanjem specijalizovanog menadžerskog preduzeća iz člana 91. ovog zakona.

Član 94.

Holding preduzeće organizuje se kao dioničko društvo ili kao društvo sa ograničenom odgovornošću. Statut holding preduzeća, shodno obliku organizovanja, pored odredaba za ta društva, sadrži i odredbe o odnosima i o upravljanju u holdingu.

Član 95.

3. Poslovno udruženje Poslovno udruženje mogu osnovati dva ili više preduzeća u cilju unapreiđvanja i usklađivanja privrednih djelatnosti, kao i zastupanja strukovnih interesa osnivača. Poslovno udruženje ne posluje prvenstveno radi sticanja dobiti.

Član 96.

Poslovno udruženje se osniva zajedničkom odlukom ovlaštenih predstavnika osnivača. Osnivači obezbjeđuju sredstva i uslove za rad poslovnog udruženja.

Član 97.

Firma poslovnog udruženja mora sadržavati oznaku poslovno udruženje.

Član 98.

Pored obavljanja poslova zbog kojih je osnovano, poslovno udruženje može obavljati i zastupničke poslove iz djelatnosti svojih članica. U obavljanju zastupničkih poslova poslovno udruženje može istupati: u ime i za račun članica, u svoje ime, a za račun članica i u svoje ime i za svoj račun.

Član 99.

Kada poslovno udruženje istupa u ime i za račun članica za obaveze prema trećim licima odgovaraju članice. Kada poslovno udruženje istupa u svoje ime a za račun članica odgovornost za obaveze utvrđuje se ugovorom između udruženja i članica. Kada poslovno udruženje istupa u svoje ime i za svoj račun za obaveze prema drugim licima odgovara svojim sredstvima.

Član 100.

Poslovno udruženje ima statut. Statut poslovnog udruženja sadrži odredbe o: - firmi i sjedištu, - osnivačima, - sredstvima za osnivanje i rad, - ciljevima osnivanja udruženja, - poslovima udruženja, - djelatnostima koje obavlja za treća lica, - istupanju u pravnom prometu, - odgovornostima za obaveze, - izvorima i uslovima finansiranja udruženja, - organima udruženja i upravljanju, - organizaciji udruženja, - naknadnom pristupanju udruženju, - istupanju iz udruženja i isključivanju iz udruženja, - prestanku udruženja, i - drugim pitanjima značajnim za rad udruženja.

Član 101.

4. Pul Preduzeća mogu, u cilju medjusobnog informisanja o proizvodnji, razmjeni patenata i iskustava, uvodjenja novih proizvoda, i organizovanju zajedničke prodaje, osnovati pul. Osnivanjem pula ne ograničavaju se prava i nezavisnost osnivača.

Član 102.

Pul se osniva ugovorom izmedju osnivača. Osnivači obezbjedjuju sredstva i uslove za rad pula.

Član 103.

Pul ima firmu i sjedište. Firma sadrži oznaku pul.

Član 104.

U djelatnosti osiguranja imovine i lica, dva ili više osiguravajućih društava mogu osnovati pul za saosiguranje, odnosno reosiguranje imovine i lica. Posebnim zakonom uređuju se pitanja o pulu za saosiguranje, odnosno reosiguranje.

Član 105.

5. Ugovorni oblici povezivanja Preduzeća se mogu povezivati u ugovorne oblike predvidjene u članu 87. stav 3. ovog zakona.

Član 106.

Ugovor o povezivanju, pored akceptiranja posebnih propisa i uobičajenih obligacionih sastojaka, sadrži i odredbe o: ciljevima povezivanja, ulogama i zadacima članica i zajedničkim organima.

Član 107.

IV - DJELATNOST, FIRMA I SJEDIŠTE PREDUZEĆA 1. Djelatnost preduzeća Preduzeće obavlja jednu ili više privrednih djelatnosti za koje je registrovano i za koje ispunjava uslove.

Član 108.

Preduzeće može početi obavljanje djelatnosti za koju je registrovano na osnovu rješenja nadležnih organa o ispunjavanju tekućih i drugih uslova propisanih za obavljanje te djelatnosti. Nadležni organi iz stava 1. ovog člana, dužni su izdati rješenje u roku od najviše 60 dana, računajući od dana podnošenja odgovarajuće prijave.

Član 109.

Djelatnost preduzeća se odredjuje u skladu sa jedinstvenom klasifikacijom djelatnosti propisanom posebnim zakonom.

Član 110.

Preduzeće može zaključivati ugovore i obavljati druge poslove prometa robe i usluga samo u okviru djelatnosti za koje je registrovano. Preduzeće može, bez upisa u sudski registar, da vrši i druge djelatnosti, u manjem obimu, koje služe djelatnosti koja je upisana u sudski registar koja se uobičajeno vrši uz te djelatnosti u manjem obimu ili povremeno, ili kole doprinose potpunijem iskorištavanju kapaciteta i materijala koji se upotrebljava za vršenje upisane djelatnosti. Ugovor zaključen suprotno odredbama stava 1. ovog člana pravno je valjan, za drugu ugovornu stranu.

Član 111.

2. Firma preduzeća Firma je ime pod kojim preduzeće posluje. Firma sadrži oznaku koja upućuje na djelatnost ili osnivača, sjedište i oblik organizovanja preduzeća.

Član 112.

Firma može da sadrži grafičke ili stilizirane oznake.

Član 113.

Preduzeće može imati i skraćenu oznaku firme. Skraćena oznaka firme mora sadržavati oblik organizova-nja preduzeća. Oblici preduzeća u firmi mogu se umjesto riječi izraziti slijedećim oznakama, koje imaju značenja navedena u zagradama: - dd (dioničko društvo), - doo (društvo sa ograničenom odgovornošću), - djl (društvo jednog lica), - kd (komanditno društvo), - kdd (komanditno društvo na dionice) - dno (društvo sa neograničenom solidarnom odgovornošću članova), - holding dd (holding - dioničarsko društvo), - holding doo (holding - društvo sa ograničenom odgovornošću), - pul (pul) - pu (poslovno udruženje) Skraćena oznaka firme se upisuje u sudski registar.

Član 114.

Preduzeće u svom poslovanju mora upotrebljavati firmu ili skraćenu oznaku firme onako kako je upisana u sudski registar. Firma ili skraćena oznaka firme mora se istaći na poslovnim prostorijama preduzeća.

Član 115.

Pod istom ili sličnom firmom ne mogu biti upisana kod istog registarskog suda dva ili više preduzeća koja imaju istu ili srodnu djelatnost. Ako su dva ili više preduzeća iste ili srodne djelatnosti, čija su sjedišta na području istog suda koji vodi sudski registar, prijavila sudu firme koje se ne razlikuju jedna od druge, pravo na upis firme ima preduzeće koje je ranije prijavilo firmu sudu.

Član 116.

Preduzeće ima pravo da pred nadležnim sudom traži zaštitu firme. Zahtjev se može podnijeti protiv preduzeća koje je upisano u sudski registar kod istog ili drugog suda. Pravo na podnošenje zahtjeva za zaštitu firme prestaje po isteku tri godine od dana upisa u sudski registar firme protiv koje se zahtijeva zaštita.

Član 117.

Preduzeću protiv koga se zahtijeva zaštita firme sud će zabraniti upotrebu firme ako nađe da je taj zahtijev opravdan. U slučaju iz stava 1 ovog člana sud će prema okolnostima slučaja, dosuditi tužiocu na njegov zahtjev, naknadu štete u primjerenom iznosu.

Član 118.

Dio preduzeća, upisan u sudski registar, istupa u pravnom prometu pod firmom preduzeća i svojim nazivom.

Član 119.

3. Sjedište preduzeća Sjedište preduzeća je mjesto u kojem se obavlja djelatnost preduzeća. Ako se djelatnost obavlja u više mjesta, sjedištem preduzeća smatra se mjesto koje je utvrdjeno statutom, odnosno aktom o osnivanju.

Član 120.

Preduzeće može promijeniti sjedište. Odluka o promjeni sjedišta preduzeća donosi se na način predvidjen statutom, odnosno drugim odgovarajućim aktom.

Član 121.

V - SREDSTVA, IMOVINA I POSLOVNE KNJIGE PREDUZEĆA Sredstva preduzeća čine stvari, prava i novac.

Član 122.

Imovinu preduzeća čine vlastita sredstva, odnosno skup imovinskih prava koja preduzeće ima.

Član 123.

Preduzeće je obavezno da vodi poslovne knjige i da sastavlja periodične i godišnje obračune u skladu sa zakonom.

Član 124.

VI - PRAVA, OBAVEZE I ODGOVORNOSTI PREDUZEĆA Sredstva preduzeća mogu biti u pravnom prometu. Zakonom se može odrediti koja sredstva su u ograničenom pravnom prometu ili ne mogu biti u pravnom prometu.

Član 125.

Preduzeće u pravnom prometu zaključuje ugovore i vrši druge pravne poslove i radnje u okviru svoje pravne sposobnosti.

Član 126.

Preduzeće odgovara za svoje obaveze svojom imovinom. Preduzeće odgovara i za obaveze drugih preduzeća preuzete ugovorom.

Član 127.

VII - ZASTUPANJE I PREDSTAVLJANJE PREDUZEĆA Preduzeće zastupa i predstavlja poslovodni organ. Komanditno društvo i društvo sa neograničenom solidarnom odgovornošću članova zastupa i predstavlja poslovodni organ ili članovi društva u skladu sa ugovorom o osnivanju.

Član 128.

Poslovodni organ može u okviru svojih ovlaštenja dati drugom licu pismenu punomoć za zastupanje preduzeća.

Član 129.

Preduzeće može davati prokuru. Prokura sadrži ovlaštenja za zaključivanja i obavljanja pravnih poslova i radnji u vezi poslovanja preduzeća. Prokura ne sadrži ovlaštenje za zaključivanje ugovora koji se odnose na osnovna sredstva preduzeća.

Član 130.

Prokuru daje poslovodni organ preduzeća, odnosno poslovodni organ ili članovi komanditnog društva i društva sa neograničenom solidarnom odgovornošću članova.

Član 131.

Prokura se daje u pismenoj formi. Prokura se upisuje u sudski registar.

Član 132.

Prokura može biti pojedinačna ili zajednička. Prokura se ne može prenositi. Prokura se može opozvati.

Član 133.

Preduzeće predstavljaju pored lica iz člana 127. ovog zakona, i predsjednik skupštine, predsjednik upravnog odbora i druga ovlaštena lica određena ugovorom o osnivanju odnosno statutom. Predstavnik preduzeća je ovlašten da istupa u ime preduzeća, a pravne radnje može preduzimati samo ako je ovlašten i za zastupanje.

Član 134.

VIII - POSLOVNA TAJNA Poslovnu tajnu čine isprave i podaci utvrđeni statutom ili odlukom preduzeća čije bi saopštavanje neovlaštenom licu štetilo interesima i poslovnom ugledu preduzeća.

Član 135.

Isprave i podaci utvrdjeni kao poslovna tajna preduzeća drugim licima mogu saopštavati lica ovlaštena aktom u kojem se utvrdjuje poslovna tajna.

Član 136.

Poslovnu tajnu dužni su da čuvaju sva zaposlena lica u preduzeću i lica u ugovornom odnosu sa preduzećem, koja na bilo koji način saznaju za ispravu ili podatak koji se smatra poslovnom tajnom. Dužnost čuvanja poslovne tajne traje i nakon prestanka radnog odnosa u preduzeću ili ugovornog odnosa lica sa preduzećem.

Član 137.

Lice koje obavlja poslovodnu funkciju u preduzeću ne može biti osnivač preduzeća za obavljanje iste djelatnosti za koju je preduzeće u kojem obavlja poslovodnu funkciju upisano u sudski registar, niti u drugom preduzeću iste djelatnosti obavljati istu funkciju. Zabrana iz stava 1. ovog člana traje i jednu godinu nakon dana prestanka obavljanja poslovodne funkcije.

Član 138.

IX - UPIS U SUDSKI REGISTAR Preduzeća i statusni oblici povezivanja preduzeća upisuju se u sudski registar. Ugovor o povezivanju preduzeća iz člana 87. stav 3. ovog zakona upisuje se u sudski registar u registarskom ulošku nosioca ugovornog povezivanja. Dio preduzeća koji ima odredjena ovlaštenja u pravnom prometu upisuje se u sudski registar.

Član 139.

U sudski registar upisuju se: osnivanje, firma, djelatnost, sjedište, statusne promjene, promjene oblika, prestanak preduzeća i obim odgovornosti u pravnom prometu sa trećim licima ako se radi o povećanoj odgovornosti. U sudski registar upisuju se i drugi podaci određeni zakonom.

Član 140.

Upis u sudski registar obavlja se na zahtjev ovlaštenog lica, u roku od 15 dana od dana kada su se stekli uslovi za upis. Upisom u sudski registar preduzeće stiče pravnu i poslovnu sposobnost.

Član 141.

Podaci upisani u sudski registar su javni i objavljuju se u "Službenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine". Upis u sudski registar ima pravno dejstvo prema trećim licima od dana upisa. Ko se u pravnom prometu postupajući savjesno pouzda u podatke upisane u sudski registar ne snosi štetne pravne posljedice koje iz toga nastanu.

Član 142.

X - STATUSNE PROMJENE PREDUZEĆA Dva ili više preduzeća mogu se spojiti u novo preduzeće. Preduzeće se može pripojiti drugom preduzeću. Preduzeće se može podijeliti na dva ili više preduzeća.

Član 143.

Preduzeća koja se spajaju, preduzeće koje se pripaja drugom preduzeću i preduzeće koje se dijeli prestaju da postoje.

Član 144.

Preduzeće nad kojim je pokrenut stečajni postupak ne može vršiti statusne promjene.

Član 145.

Odluku o statusnoj promjeni preduzeća donosi najviši organ upravljanja u preduzeću, odnosno osnivači.

Član 146.

Medjusobni odnosi preduzeća koji su nastali statusnim promjenama utvrdjuju se ugovorom.

Član 147.

Prije upisa statusne promjene u sudski registar preduzeće je obavezno da sačini završni račun, i to za period od početka poslovne godine do izvršenja statusne promjene.

Član 148.

Sredstva, prava i obaveze preduzeća koja se spajaju prenose se na preduzeće nastalo spajanjem. Sredstva, prava i obaveze preduzeća koje se pripaja prenose se na preduzeće kome je ono pripojeno. Sredstva, prava i obaveze preduzeća koje se dijeli prenose se na preduzeća nastala podjelom.

Član 149.

Za obaveze prema trećim licima preduzeće koje se dijeli solidarno odgovaraju preduzeća nastala podjelom.

Član 150.

XI - PROMJENE OBLIKA PREDUZEĆA Preduzeće može izvršiti promjenu oblika. Odluku o promjeni oblika preduzeća donosi najviši organ upravljanja, odnosno osnivači preduzeća.

Član 151.

Promjena oblika preduzeća je obavezna: - kada se u društvu sa ograničenom odgovornošću ili u društvu sa neograničenom solidarnom odgovornošću članova, broj članova društva svede na jedan; - kada u komanditnom društvu prestane članstvo svih komanditora ili svih komplementara; - kada u društvo jednog lica pristupi novi član.

Član 152.

XII - PRESTANAK PREDUZEĆA Preduzeće prestaje: 1. ako je prema njemu rješenjem nadležnog državnog organa izrečena, mjera trajne zabrane rada preduzeća ili obavljanja djelatnosti preduzeća; 2. ako više ne postoje prirodni uslovi za vršenje privredne djelatnosti preduzeća; 3. ako više ne postoje ekonomski uslovi za rad preduzeća; 4. ako se preduzeće spoji sa drugim preduzećem, ako se pripoji drugom preduzeću ili ako se podijeli na više preduzeća; 5. ako se pravosnažnom odlukom suda utvrdi ništavost upisa u sudski registar, i 6. na osnovu stečaja. U slučajevima iz tač. l, 2, 3. i 5. ovog člana preduzeće prestaje provodjenjem postupka redovne likvidacije. U slučaju iz tač. 6. ovog člana preduzeće prestaje provođenjem postupka stečaja. Postupak redovne likvidacije i postupak stečaja uređuje se posebnim zakonom.

Član 153.

Sprovođenjem postupka redovne likvidacije i postupka stečaja preduzeća objavljuju se u "Službenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine".

Član 154.

XIII - POSEBNE ODREDBE U preduzećima koja imaju u cjelosti ili pretežno državni kapital primjenjuju se odredbe ovog zakona, izuzev ako odredbama ovog poglavlja ili republičkim zakonom nije drugačije određeno.

Član 155.

Preduzećima iz člana 154. ovog zakona upravlja država srazmjerno učešću državnog kapitala u osnovnom kapitalu preduzeća.

Član 156.

U preduzećima iz člana 154. ovog zakona za vrijeme ratnog stanja ili neposredne ratne opasnosti funkcije skupštine vrši upravni odbor.

Član 157.

Ovlaštenja i obaveze države vlasnika nad preduzećima po osnovu državnog kapitala vrše nadležni organi Federacije, kantona i općina u skladu sa zakonom.

Član 158.

Skupština Federacije Bosne i Hercegovine u skladu sa zakonom iz prethodnog člana utvrđuje listu preduzeća prema kojima ovlaštenja i obaveze vlasnika po osnovu državnog kapitala vrše organi Federacije. Prema ostalim preduzećima koja imaju u cjelini ili djelimično državni kapital ovlaštenja i obaveze vlasnika po osnovu državnog kapitala vrše kantoni i opštine na čijem području preduzeće ima sjedište. Članove upravnog odbora preduzeća iz stava 1. ovog člana imenuje i razrješava Vlada ili nadležno ministarstvo Federacije Bosne i Hercegovine. Članove upravnog odbora preduzeća iz stava 2. ovog člana imenuje i razrješava nadležni organ kantona odnosno opštine. Nadležnosti organa za opštine u gradu Sarajevu vrši nadležni organ grada Sarajeva.

Član 159.

U preduzećima koja imaju u cjelosti ili pretežno državni kapital, direktora preduzeća imenuje upravni odbor uz prethodnu saglasnost nadležnog organa iz člana 158. ovog zakona. U preduzećima iz prethdnog stava, direktor ne može biti član upravnog odbora.

Član 160.

U preduzećima u kojima pored državnog učestvuje privatni kapital, nadležni organ iz člana 158. ovog zakona imenuje članove upravnog odbora u broju srazmjerno učešću državnog kapitala u ukupnom kapitalu preduzeća.

Član 161.

Preduzeća koja imaju u cijelosti ili djelimično državni kapital dužna su uskladiti statute sa odredbama ovog zakona u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Član 162.

XIV - KAZNENE ODREDBE Novčanom kaznom od 100 do 5000 DEM u protivvrijednosti domaće valute po srednjem kursu koji utvrđuje i objavljuje Centralna banka, kazniće se za privredni prestup preduzeće: 1. ako obavlja djelatnost koja mu nije upisana u sudski registar; 2. ako otpočne djelatnost prije nego što dobije odobrenje o ispunjenju propisanih uslova; 3. ako se tokom poslovanja ne pridržava propisanih uslova za obavljanje djelatnosti; 4. ako prekorači iznos sopstvenih dionica (stav l. čl. 29.); 5. ako ne obezbijedi garancije i druga obezbjeđenja povjerilaca (član 30.); i 6. ako ne izvrši promjenu oblika preduzeća u slučajevima iz člana 151. ovog zakona. Za radnje iz stava l. ovog člana kazniće se za privredni prijestup i odgovorno lice u preduzeću novčanom kaznom od 50 do 300 DEM u protivvrijednosti domaće valute.

Član 163.

Novčanom kaznom od 50 do 500 DEM u protivvrijednosti domaće valute, kazniće se za prekršaj preduzeće: 1. ako statutom ili drugim aktom u skladu sa zakonom ili kolektivnim ugovorom ne uredi ostvarivanje učešća radnika u upravljanju preduzećem (član 9.); 2. ako u svom poslovanju ne upotrebljava firmu onako kako je upisana u sudski registar (čl. 114. st. 2.). Za radnje iz stava 1. ovog člana kazniće se za prekršaj i odgovorno lice u preduzeću novčanom kaznom od 25 do 150 DEM.

Član 164.

XV - PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Postojeća društvena preduzeća dužna su se u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu propisa o upisu u sudski registar organizovati kao društva sa ograničenom odgovornošću. Postojeća javna preduzeća uskladiće svoj status i organizaciju sa ovim zakonom nakon donošnja posebnog zakona iz člana 6. ovog zakona.

Član 165.

Postojeća preduzeća u privatnom vlasništvu su obavezna da usklade svoj status prema odredbama ovog zakona u roku od jedne godine od stupanja na snagu ovog zakona. Pod preduzećem u privatnom vlasništvu, u smislu stava 1. ovog člana, podrazumijevaju se i preduzeća u mješovitom vlasništvu u kojima ne učestvuje državni kapital.

Član 166.

Preduzeća koja imaju djelimično državni kapital obavezna su da usklade svoj status sa odredbama ovog zakona u roku od tri mjeseca od izvršene privatizacije preduzeća, provedene prema odredbama posebnog zakona.

Član 167.

Propisi o upisu u sudski registar preduzeća uskladiće se sa odredbama ovog zakona u roku od dva mjeseca od stupanja na snagu ovog zakona.

Član 168.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH".

Sudska praksa po ovom zakonu

19 odluka iz 8 članova

Sentence iz baze sudskapraksa.pravosudje.ba koje citiraju članove ovog zakona. Klik otvara odluku.

Član 492 odluke
Član 622 odluke
Član 81 odluka
Član 631 odluka
Član 1081 odluka
Član 1311 odluka
Član 1481 odluka
Član 3971 odluka
Općenite reference na ovaj zakon (10)

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

AP-161/15

Odluka o meritumu u predmetu AP-161/15 (M. B.). Povreda: Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje). Nema povrede: Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje). Ključne riječi: Obligaciono- pravni …

2016

Ishod: Odluka o meritumu

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

AP-379/12

Odluka o meritumu u predmetu AP-379/12 („Vinarija Ljubuški“ d.d.). Povreda: Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje). Nema povrede: Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje); Član 1. Protokola…

2015

Ishod: Odluka o meritumu

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

AP-2138/08

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-2138/08 („Žitopromet“ d.d. Mostar). Nema povrede: Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje); Član 1. Protokola 1 uz EK i član II/3.k) Ustava BiH (Zaštita imovine). Ključne riječi: …

2011

Ishod: Odluka o dopustivosti

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

AP-1761/06

Odluka o meritumu u predmetu AP-1761/06 (M. i P. D.). Povreda: Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje). Nema povrede: Član 1. Protokola 1 uz EK i član II/3.k) Ustava BiH (Zaštita imovine). Ključne riječi: P1.1. - Č…

2008

Ishod: Odluka o meritumu

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

AP-1783/06

Odluka o meritumu u predmetu AP-1783/06 («AC Quatro» d.o.o. Sarajevo). Povreda: Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje). Ključne riječi: 6.1.1.1. - Građanski postupak; Ništavost; Građanski postupak; Sudska nagodba;…

2007

Ishod: Odluka o meritumu

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

AP-766/06

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-766/06 (B. P.). Nema povrede: Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje). Ključne riječi: D18.4. - Očigledno (prima facie) neosnovana; Aktivna legitimacija.

2007

Ishod: Odluka o dopustivosti

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

AP-1111/05

Odluka o meritumu u predmetu AP-1111/05 (Općina Grude). Nema povrede: Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje). Ključne riječi: 6.1.17. - pravično suđenje-primjena zakona i utvrđivanje činjenica (proizvoljnost).

2006

Ishod: Odluka o meritumu

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

AP-279/05

Odluka o meritumu u predmetu AP-279/05 (G. I.). Nema povrede: Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje). Ključne riječi: 6.1.1.1. - Građanski postupak; 6.1.17. - pravično suđenje-primjena zakona i utvrđivanje činjeni…

2006

Ishod: Odluka o meritumu

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

AP-821/04

Odluka o meritumu u predmetu AP-821/04 (A.K.). Nema povrede: Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje). Ključne riječi: 6.1.17. - pravično suđenje-primjena zakona i utvrđivanje činjenica (proizvoljnost); 6.1.1.1. - G…

2005

Ishod: Odluka o meritumu

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

U-159/03

Odluka o meritumu u predmetu U-159/03 (Privredna banke d.d. Sarajevo). Nema povrede: Član 1. Protokola 1 uz EK i član II/3.k) Ustava BiH (Zaštita imovine). Ključne riječi: P1.1.1.13. - Propisano zakonom; P1.1.1.10. - Lišavanje imovine; P1.…

2004

Ishod: Odluka o meritumu

Sve verzije zakona

  1. Verzija 1 · 10. 06. 1996. · Službene novine 8/1996
  2. Verzija 0 · 11. 02. 1995. · Službene novine 2/1995