Član 1.
Ovim zakonom se uređuje uspostavljanje, nadležnosti i upravljanje trezora u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija). Ovlaštenja trezora uključuju: 1) Sva sredstva javnog sektora i finansijske transakcije, uključujući budžet i izvanbudžetske fondove kao i utroške poreznih i neporeznih prihoda, taksi, naknada i drugih prihoda nastalih po osnovu pružanja javnih usluga i aktivnosti kao i primitaka od finansijske i nefinansijske imovine, kredita i grantova (nepovratnih sredstava) Federacije; 2) Transfere privremenih viškova gotovine između računa trezora s ciljem izmirivanja kratkoročnih zahtjeva za gotovinom potrebnih za izvršenje budžeta i ostale zakone; 3) Održavanje sistema računovodstva i izvještavanja te računovodstvene evidencije u skladu sa međunarodno priznatim standardima za računovodstvo u javnom sektoru; 4) Održavanje kontrole u upravljanju i računovodstvu kojom se uspostavlja odgovornost za transakcije javnih prihoda, primitaka, te rashoda i izdataka, uključujući ugovorene obaveze za buduća plaćanja; i 5) Otvaranje i vođenje svakog računa koji ulazi u sistem Jedinstvenog računa trezora (u daljnjem tekstu: JRT). 6) Prijenos javnih prihoda sa depozitnih računa na transakcijske račune; 7) Prijenos javnih sredstava na račune sredstava za investiranje u skladu sa Zakonom o investiranju javnih sredstava ("Službene novine Federacije BiH", broj 77/04); 8) Uspostavu informatičkih i funkcionalnih postupaka za upravljanje finansijskim informacijama; 9) Učestvovanje u uspostavljanju procedura i postupaka za knjigovodstveno evidentiranje vanjskog i unutrašnjeg zaduživanja, kao i izmirenje obaveza.
Član 2.
Definicije i izrazi koji se koriste u ovom Zakonu imaju sljedeća značenja: a) Trezor je osnovna organizaciona jedinica unutar Federalnog ministarstva finansija, ministarstava finansija kantona, službi za finansije općina, gradova i izvanbudžetskih fondova u kojoj se, u skladu sa ovim Zakonom i drugim propisima, obavljaju poslovi koji se odnose na planiranje izvršenja i izvršenje budžeta Federacije, kao i budžeta kantona, općina, gradova i finansijskih planova izvanbudžetskih fondova; vođenje računovodstva i računovodstvenih politika; upravljanje novcem i vođenje JRT; otplate duga, upravljanje neangažovanim sredstvima i imovinom. b) Ministarstva finansija podrazumijevaju Federalno ministarstvo finansija i kantonalna ministarstva finansija. c) Službe za finansije podrazumijevaju službe za finansije u općinama, službe za finansije u gradovima i službe za finansije u izvanbudžetskim fondovima (u daljnjem tekstu: službe za finansije). d) Izvanbudžetski fondovi su pravna lica osnovana na osnovu zakona koja se finansiraju iz namjenskih poreza i neporeznih prihoda, odnosno doprinosa i u njih spadaju: penzijsko-invalidski fond, zdravstveni fond, fond za zapošljavanje kao i drugi fondovi uspostavljeni zakonom (u daljnjem tekstu: fondovi). e) Budžet je akt kojim se utvrđuje plan finansijskih aktivnosti budžetskih korisnika koji obuhvata projekciju iznosa prihoda i primitaka i utvrđenog iznosa rashoda i izdataka Federacije, kantona, gradova i općina za period od jedne fiskalne godine. Budžetom se utvrđuje gornja granica ukupnog duga Federacije, kantona, gradova i općina, uključujući i postojeći dug i projekciju novog duga za datu fiskalnu godinu. Budžet donosi zakonodavno tijelo Federacije, kantona, gradska vijeća i općinska vijeća. f) Interna kontrola je organizacija, politike i procedure koje se koriste da bi vladini programi postigli namjeravane rezultate; da bi sredstva koja se koriste u provođenju ovih programa bila u skladu sa navedenim ciljevima dotičnih organizacija; da su programi zaštićeni od gubitka, prevare i lošeg upravljanja i da se na vrijeme pouzdane informacije dobiju, održavaju, obavještavaju i koriste u svrhe donošenja odluka. g) Glavna knjiga trezora je sistemska evidencija transakcija i poslovnih aktivnosti, prihoda, primitaka, rashoda i izdataka, te stanja imovine, obaveza, tražbina i izvora vlasništva, koji su u vezi sa budžetom nastali tokom fiskalne godine, odnosno do određenog datuma, koji pruža informacije o transakcijama i poslovnim događajima u skladu sa propisanim kontnim planom i klasifikacijama. Glavna knjiga trezora sa JRT predstavlja osnovni sistem upravljanja javnim sredstvima. h) JRT se sastoji od depozitnog računa otvorenog u komercijalnoj banci, računa za investiranje, jednog ili više transakcijskih računa, posebnog računa za upravljanje razvojnim sredstvima kao i posebnih računa za upravljanjem dugom i međunarodnim ugovorima i, po potrebi, transakcijskih računa za gotovinu. Svi ovi računi moraju se držati u ime ministarstava finansija, odnosno službi za finansije. Svrha JRT je da se centralizira kontrola nad svim javnim prihodima u ministarstvima finansija, odnosno u službama za finansije. Ministarstva finansija kao i službe za finansije dužne su provesti procedure za otvaranje računa koji ulaze u sistem JRT. Kada sistem JRT postane efektivan svi pojedinačni računi budžetskih korisnika i fondova bit će zatvoreni i njihova salda bit će prebačena na JRT. i) Nadležno ministarstvo je organ uprave koji je u budžetu označen kao "razdjel". j) Budžetski korisnici su nadležna ministarstva i ostala tijela uprave i ostali koji se finansiraju iz budžeta. Nadležno ministarstvo koje u svom budžetskom razdjelu sadrži potrošačke jedinice, koje su u budžetu označene kao budžetske glave, budžetski je za njih nadležno. k) Zaduživanje je uzimanje zajma ili izdavanje vrijednosnih papira (za otplatu glavnice duga i finansiranje budžetskog deficita, te finansiranje kapitalnih investicija i posebnih programa). l) Zakonom o budžetima u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Zakon), objavljenom u "Službenim novinama Federacije BiH", broj 19/06, uređena su pitanja: planiranja, izrade, usvajanja i izvršavanja budžeta Federacije, budžeta kantona, gradova i općina i finansijskih planova fondova; te pozajmljivanje i zaduživanje, garancije i upravljanje dugom, kao i računovodstvo, obavještavanje, nadzor i revizija budžeta. m) Javna novčana sredstva su novčana sredstva koja uključuju budžet i fondove kao i utroške poreznih i neporeznih prihoda, taksi, naknada i drugih prihoda nastalih na osnovu pružanja javnih usluga i aktivnosti, kredita i grantova (nepovratnih sredstava). Sva javna sredstva se obavezno polažu i povlače sa JRT. n) Modificirani princip obračunavanja neplaćenih obaveza znači metode na osnovu obračunavanja neplaćenih obaveza koji priznaju transakcije i aktivnosti u momentu stvaranja, transformacije, razmjene, prijenosa ili nestanka ekonomske vrijednosti i kada se evidentiraju svi ekonomski tokovi (ne samo gotovinske transakcije). Prema određenim metodama obračunavanja neplaćenih obaveza, fizička imovina je rasknjižena u momentu nabavke. o) Transakcijski računi su bankovni računi otvoreni u poslovnim bankama od trezora, a koji se drže u ime ministarstava finansija ili službi za finansije putem kojih se vrše svakodnevne transakcije vezane za troškove budžetskih korisnika i fondova. Transakcijski račun za gotovinu u ime ministarstva finansija, odnosno službe za finansije se može otvoriti, ali sa nadležnim potpisnikom za povlačenje sredstava u ime budžetskog korisnika, odnosno fonda za ograničene svrhe isplate plaća i blagajničko poslovanje. p) Račun za investiranje javnih sredstava je račun koji se može otvoriti u poslovnoj banci za investiranje javnih sredstava u skladu sa odredbama Zakona o investiranju javnih sredstava. Svrha otvaranja računa za investiranje javnih sredstava je uvećanje resursa budžeta. q) Depozitni račun u komercijalnoj banci je jedan bankovni račun otvoren u poslovnoj banci na koji se polažu svi javni prihodi, a koji se drži u ime ministarstava finansija, odnosno službi za finansije. Porezni obveznici vrše uplate na ovaj račun. Saldo na depozitnom računu na kraju radnog dana mora biti nula. z) Alokacija budžetskih sredstava je ovlaštenje ministara finansija, odnosno rukovodilaca službi za finansije da u toku fiskalne godine prema usvojenim stavkama budžeta prenese budžetska ovlaštenja i raspodijeli raspoloživa budžetska sredstva po vremenskim periodima među budžetskim korisnicima.
Član 3.
II - NAČIN RADA TREZORA Federalno ministarstvo finansija (u daljem tekstu: Federalno ministarstvo), kantonalna ministarstva finansija, odnosno službe za finansije će svako za sebe uspostaviti i rukovoditi trezorom. Sektorom za trezor kao osnovnom organizacionom jedinicom u ministarstvu rukovodi pomoćnik ministra, odnosno rukovodilac službe za finansije. Trezor je ovlašten da obavlja sljedeće poslove: upravljanje novčanim sredstvima, upravljanje bankovnim računima, predviđanje novčanih tokova, upravljanje plaćanjima i drugim poslovima Trezora, upravljanje računovodstvom u javnom sektoru, obavještavanje o izvršenju budžeta, finansijsko obavještavanje, administracija stranih grantova i sredstava međunarodne pomoći i upravljanje finansijskim sredstvima. Trezor može, po potrebi, imati urede trezora i van svog sjedišta. Budžetski zahtjev vlade Parlamentu Federacije će biti praćen izvještajem koji razmatra progres Federacije i kantona u uspostavi efektivnih i efikasnih trezora za upravljanje i osiguravanje odgovornosti nad javnim sredstvima, kao i pitanja i probleme vezane za sprovođenje ovog zakona. Izvještaje pripremaju federalni ministar i kantonalni ministri finansija.
Član 4.
1. Planiranje izvršenja budžeta Budžetski korisnici i fondovi na osnovu alokacije raspoloživih budžetskih sredstava pripremaju i dostavljaju prijedloge operativnih budžeta, odnosno fondovskih finansijskih planova ministarstvu finansija, odnosno službi za finansije za izvršenje usvojenog budžeta, odnosno fondovskog finansijskog plana. U prijedlozima operativnih budžeta, odnosno fondovskih finansijskih planova bit će obuhvaćeni rashodi i izdaci za svaki mjesec. Rashodi i izdaci se mogu izvršiti samo ako su u skladu sa usvojenim operativnim budžetom, odnosno fondovskim finansijskim planom. U cilju primjene ovih odredbi ministarstva finansija, odnosno službe za finansije, odnosno nadležna tijela fondova izdaju neophodne instrukcije budžetskim korisnicima i fondovima. Federalni ministar finansija, kantonalni ministri finansija i rukovodioci službi za finansije obavještavaju budžetske korisnike, odnosno fondove o odobrenim operativnim budžetima, odnosno fondovskim finansijskim planovima.
Član 5.
Trezor prima sve neophodne podatke iz raznih izvora za svrhu planiranja tromjesečnih i mjesečnih planova novčanih tokova. Između ostalih, koristit će se sljedeći izvori podataka: a) krajnje stanje na JRT krajem dana za prethodni period; b) prognoze o svim prihodima na JRT; c) prognoze otplate duga; d) projekcije inostrane pomoći i pozajmljivanja; e) kretanja ključnih makroekonomskih parametara i f) prognoziranje svih rashoda i izdataka. Ministri finansija su ovlašteni da pozovu nadležne zadužene za prikupljanje prihoda, kao i ostale ključne korisnike budžeta, u cilju savjetovanja pri planiranju novčanih tokova.
Član 6.
Na osnovu podataka iz člana 5. ovog zakona, trezori pripremaju planove o novčanim tokovima, i utvrđuju tromjesečno i mjesečno budžetsko izmirenje obaveza. Ukoliko bude predviđen deficit, uz plan novčanih tokova se daju preporuke o neophodnim mjerama koje treba poduzeti. Planove novčanih tokova razmatraju ministarstva finansija i vlade, službe za finansije, odnosno organi izvršne vlasti kako bi utvrdili sveukupne nivoe do kojih će se odobriti operativni budžeti iz člana 4. ovog zakona.
Član 7.
2. Izvršenje budžeta Na osnovu odobrenih operativnih budžeta, odnosno finansijskih planova iz člana 4. ovog Zakona budžetski korisnici i fondovi u skladu sa procedurama trezora pripremaju i dostavljaju odobrene transakcije za plaćanje zajedno sa neophodnom dokumentacijom. Trezori u pogledu izvršenja budžeta preduzimaju sljedeće radnje: a) pregledaju zahtjeve iz stava 1. ovog člana, b) predlažu federalnom ministru, kantonalnom ministru, odnosno rukovodiocima službi za finansije na odobravanje zahtjeve koji su u skladu sa operativnim budžetom, odredbama člana 4. stav. 2. ovog Zakona i raspoloživim sredstvima i prioritetima, c) realizuju odobrene zahtjeve, d) informišu budžetske korisnike i fondove o statusu izvršenih plaćanja i o iznosima sredstava koje ostaju raspoloživa u budžetu po klasifikacijskim pozicijama. Budžetski korisnici su dužni obavijestiti dobavljače i druge zainteresovane strane o stanjima plaćenih obaveza.
Član 8.
3. Centralizovana isplata plaća Trezori vrše centralizovanu isplatu plaća za budžetske korisnike i fondove, na način da: a) uspostave i održavaju centralizirani sistem obračuna plaća, b) procjenjuju potrebna sredstva bazirana na utvrđenom nivou plaća i ostalim neophodnim informacijama koje obezbijede budžetski korisnici i fondovi, kao i iznosima obaveza po osnovu poreza i doprinosa i c) izvršavaju isplatu plaća i obaveza po osnovu poreza i doprinosa. budžetski korisnici i fondovi su dužni da trezoru, u odgovarajućem platnom ciklusu, podnesu dokaz o zasnivanju i prestanku radnog odnosa svih zaposlenih za koje plaće osiguravaju u budžetu, odnosno finansijskom planu fonda Dodatne procedure bit će propisane od strane ministarstva finansija.
Član 9.
4. Računovodstvena metodologija Federalno ministarstvo je obavezno da razvija i održava kontni plan i standardnu budžetsku klasifikaciju, koji se koriste za evidentiranje i izvještavanje o finansijskim transakcijama i o stanju finansijske imovine i obaveza na svim nivoima vlade i za sve vrste javnih sredstava. Kontni plan za budžet sadrži klasifikaciju aktive i pasive, prihoda i primitaka, rashoda i izdataka. Standardna budžetska klasifikacija sadrži: organizacijsku klasifikaciju, funkcionalnu, ekonomsku klasifikaciju i fondovsku klasifikaciju. Svi budžetski korisnici i fondovi kao i trezori koriste kontni plan za budžet. Federalno ministarstvo može razviti i druge klasifikacije s tim da ih objavi ili na neki drugi način dostavi kantonima, kao i drugim korisnicima kontnog plana za budžet. Federalno ministarstvo se pri utvrđivanju i uspostavljanju jedinstvenog sistema konta rukovodi međunarodnim računo- vodstvenim standardima za javni sektor i odgovarajućim zakonom.
Član 10.
Trezori ministarstva finansija, odnosno službi za finansije periodično procjenjuju računovodstvenu metodologiju i po potrebi predlažu neophodne izmjene. Kantonalni, općinski, gradski i fondovski trezori svoje prijedloge dostavljaju federalnom trezoru, a federalni trezor nakon razmatranja tih prijedloga i drugih izmjena predlaže federalnom ministru usvajanje istih. Federalni ministar po potrebi propisuje i dodatne izvještaje koje su budžetski korisnici obavezni dostavljati.
Član 11.
5. Finansijsko izvještavanje Trezori ministarstava finansija i vlade javno objavljuju finansijske izvještaje u skladu sa pravilnikom o finansijskom izvještavanju i godišnjim obračunima.. Trezor se u pripremi i izdavanju finansijskih izvještaja rukovodi međunarodno priznatim standardima za računovodstva javnog sektora. Federalno ministarstvo posebnim aktom reguliše pripremu bilo kakvih dodatnih finansijskih izvještaja. Odredbe st. 1. i 2. ovog člana primjenjuju se i na trezore općina, gradova i fondova.
Član 12.
6. Kontrola nadležnih ministarstava i budžetskih korisnika Svi ministri su odgovorni za računovodstvo i internu kontrolu svojih ministarstava uključujući budžetske korisnike i potrošačke jedinice koji spadaju u njihovu nadležnost. Odgovorna lica u ministarstvima i kod korisnika budžeta uspostavljaju i održavaju sisteme upravne i računovodstvene kontrole nad ovlaštenim budžetima, odobrenim finansijskim planovima i operativnim budžetima, naplatama prihoda i primitaka, i budžetskim izdacima i isplatama. Federalno ministarstvo donosi instrukcije za uspostavu i održavanje sistema upravljanja i računovodstvene kontrole. Sistemi djelotvorne interne kontrole se održavaju kako bi se osigurao pravilan, otvoren i konkurentan postupak nabavke, koja bi bila u skladu sa zakonskim propisima, te se na taj način obezbjeđuje pravilno upravljanje i čuvanje imovine i opreme. Odredbe stava 1. ovog člana odnose se i na općine, gradove i fondove. Federalno ministarstvo propisuje procedure i propise za unutrašnju kontrolu. Ministarstva finansija vrše kontrolu računovodstvenih dokumenata nadležnih ministarstava, budžetskih korisnika i fondova. U skladu sa instrukcijama Federalnog ministarstva, korisnici budžeta čuvaju računovodstvene evidencije i dokumentaciju koji se odnose na ugovorene obaveze, narudžbenice, fakture i ovlaštenja za plaćanja. Računo- vodstvene i druge evidencije o finansijskim transakcijama i događajima se čuvaju u skladu sa politikom koju odredi Federalno ministarstvo. Upute o načinu vršenja kontrole računovodstvenih dokume- nata nadležnih ministarstava, budžetskih korisnika i fondova propisuje Federalno ministarstvo.
Član 20.
III - SISTEM GLAVNE KNJIGE TREZORA Ministarstva finansija i službe za finansije su ovlaštena da uspostavljaju i vode sistem glavne knjige trezora i neophodne sisteme pomoćnih knjiga prema modificiranom načelu obračunavanja neplaćenih obaveza.
Član 21.
Sistem glavne knjige trezora osigurava evidenciju svih transakcija i poslovnih aktivnosti, odnosno prihoda i izdataka, stanja i promjena imovine, obaveza i izvora vlasništva u skladu sa propisanim kontnim planom i na nivou propisanih klasifikacija (organizacijska, funkcionalna, ekonomska i fondovska).
Član 22.
Svim transakcijama federalnog, kantonalnih, općinskih i gradskih budžeta i fondovskih finansijskih planova upravljaju ministarstva finansija, odnosno službe za finansije putem sistema glavne knjige trezora. Sistem glavne knjige trezora u sebi obuhvata sve izvore prihoda, primitaka rashoda i izdataka, izvršenu nabavku, obaveze i izmjene aktive, pasive i promjene izvora vlasništva. Sve finansijske transakcije koje se odnose na budžet i fondovski finansijski plan evidentiraju se posredstvom glavne knjige trezora uključujući i transakcije koje se odnose na dugove i programe finansirane iz inostrane ili domaće pomoći. Ministarstva i korisnici budžeta koji su nadležni da prikupljaju takse za specijalne usluge koje pružaju javnosti, moraju iste uplaćivati na JRT. Trezori vode evidenciju u Glavnoj knjizi o naplaćenim prihodima po korisnicima budžeta. Navedeni prihodi se moraju utvrditi na osnovu troška pružanja usluga i nadalje, upotreba takvih prihoda od strane korisnika budžeta mora biti utvrđena godišnjim budžetom i drugim zakonima.
Član 23.
Nadležna ministarstva, budžetski korisnici i fondovi vode pomoćne knjige na zahtjev Federalnog ministarstva (koje čine sastavni dio sistema Glavne knjige trezora) i svu originalnu dokumentaciju transakcija u skladu sa odredbama Uredbe o računovodstvu u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Član 23a.
Federalno ministarstvo finansija propisuje procedure informatičke i funkcionalne zaštite računovodstvenog sistema glavne knjige trezora i pomoćnih knjiga trezorskog poslovanja - modula.
Član 24.
IV - NAČIN VOĐENJA JEDINSTVENOG RAČUNA TREZORA 1. Uspostava Jedinstvenog računa trezora Svi javni prihodi Federacije, kantona, općina, gradova i fondova moraju se uplatiti na JRT. JRT se nalazi pod isključivim pravom ministarstava finansija, odnosno službi za finansije. Nijedna druga osoba ili institucija nema pravo raspolaganja nad ovim računima ukoliko drugačije nije utvrđeno općim ili pojedinačnim instrukcijama koje daju ministarstva finansija, odnosno službe za finansije. Svi porezi uplaćeni od poreznih obveznika se moraju uplatiti na depozitne račune ministarstava finansija, odnosno službi za finansije. Stanje gotovine na depozitnom računu na kraju dana se prebacuje na transakcijske račune. Sa depozitnog računa mogu se isplatiti više ili pogrešno uplaćeni prihodi koji se odnose na tekuću fiskalnu godinu. Ministri finansija posebnim pravilnikom određuju procedure povrata tih prihoda. Pored prihoda iz stava 1. ovog člana vlastiti prihodi korisnika budžeta moraju se, također, deponovati i čuvati na JRT. Ovi prihodi će se trošiti u skladu sa posebnim uputama o načinu uplaćivanja i trošenja koje propisuje federalni ministar finansija, kantonalni ministar finansija, odnosno općinski načelnik i gradonačelnik posebnim uputstvom. Ministarstva i korisnici budžeta koji imaju sopstvene prihode, moraju te prihode uplaćivati na JRT, a trezori vode evidenciju u Glavnoj knjizi o naplaćenim prihodima po korisnicima budžeta. Navedeni prihodi se utvrđuju na osnovu troška pružanja usluga i nadalje, upotreba takvih prihoda od strane ministarstva ili korisnika budžeta koji ih prikupljaju moraju biti utvrđena godišnjim budžetom i drugim zakonima. Za otvaranje depozitnog računa, računa za investiranje, transakcijskih računa, posebnog računa za upravljanje razvojnim sredstvima, kao i posebnih računa za upravljanje dugom i međunarodnim ugovorima i dobivanje ostalih usluga poslovnih banaka potrebnih za poslovanje trezora i JRT mora se doći putem ugovora dodijeljenog na bazi javnog nadmetanja. Svaki ugovor zaključen između banaka i ministarstava finansija, odnosno službi za finansije mora jasno definirati usluge banke koje će pružati, potrebne izvještaje i rokove za dostavljanje izvještaja i sve naknade koje će ta banka naplaćivati.
Član 25.
Ministarstva finansija, odnosno službe za finansije ovlaštene su da otvaraju podračune u okviru JRT za namjenska sredstva koja služe za prikupljanje namjenskih prihoda i primitaka i njihovo namjensko trošenje.
Član 26.
Ministarstva finansija, odnosno službe za finansije otvaraju transakcijske račune u poslovnim bankama. Transakcijski račun se koristi za plaćanje svih izdataka. Stanje na ovim transakcijskim računima se smatra i vodi kao sastavni dio JRT. Međutim, sva sredstva sa transakcijskih računa se dnevno moraju prebaciti na račun za investiranje sredstava.
Član 27.
Ministarstva finansija, odnosno službe za finansije otvaraju transakcijske račune za gotovinu samo u specijalnim slučajevima kada bude neophodno da se sredstva prebace na udaljene lokacije za isplatu plaća i za blagajničko poslovanje. Stanja na transakcijskim računima za gotovinu se smatraju i vode kao sastavni dio JRT. JRT je pod isključivom nadležnošću ministarstava finansija, odnosno službi za finansije. Nijedna druga osoba niti institucija nema pravo upravljati ovim računima osim ako nije drugačije propisano posebnim uputama od strane ministarstava finansija, odnosno službi za finansije.
Član 28.
Federalno ministarstvo priprema sve potrebne postupke za uspostavljenje JRT sistema. Kada JRT sistem postane efektivan, svi pojedinačni računi budžetskih korisnika i fondova će biti zatvoreni, a njihova salda prebačena na JRT.
Član 29.
Ministarstva finansija, odnosno službe za finansije invenstiraju bilo koji iznos sredstava sa JRT koji trenutno nije potreban za izvršenje budžeta u skladu sa članom 37. Zakona. Cjelokupni iznos kamata od investiranja iz stava 1. ovog člana se uplaćuje na JRT.
Član 30.
2. Naplata i isplata preko JRT-a Nadležna ministarstva, budžetski korisnici i fondovi odgovorni su za potpuno i blagovremeno uplaćivanje svih prihoda i naknada na JRT. Sa JRT-a se ne može isplatiti nijedan izdatak ukoliko nije odobren budžetom ili nekim drugim propisom. Federalno ministarstvo propisuje procedure u vezi sa uplatama i isplatama sredstava sa JRT-a.
Član 31.
V - PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da važi Uredba o načinu rada trezora o sistemu Glavne knjige trezora i načinu vođenja Jedinstvenog računa trezora ("Službene novine Federacije BiH", br. 23/00 i 37/01). Kantoni su dužni uskladiti svoje propise sa ovim zakonom u roku od trideset (30) dana od dana stupanja na snagu ovog zakon.
Član 32.
Ovaj zakon stupa na snagu odmah i bit će objavljen u "Službenim novinama Federacije BiH" bez odlaganja.