Član 1.
Zakonom o visokom obrazovanju (u daljem tekstu: Zakon) uređuju se: djelatnost visokog obrazovanja u smislu naučno- istraživačkog rada, umjetničkog rada, dodiplomskog i post- diplomskog nastavnog procesa, unapređenja nastavnog, naučnoistraživačkog i stručnoobrazovnog rada, statusna pitanja univerziteta i visokoškolskih ustanova u Kantonu Sarajevo, uslovi za obavljanje visokoškolske djelatnosti, ostvarivanje javnog interesa u visokom obrazovanju, način finansiranja i druga pitanja. Ovim zakonom uređuje se i status drugih pravnih lica, čija je djelatnost u neposrednoj vezi sa visokoškolskim obrazova- njem.
Član 2.
Djelatnost visokog obrazovanja je od posebnog javnog interesa. Djelatnost visokog obrazovanja obuhvata nastavni, naučnoistraživački, umjetnički i razvojnoistraživački, odnosno ekspertni rad. Visoko obrazovanje se realizuje na univerzitetima i samostalnim visokoškolskim ustanovama.
Član 3.
Visoko obrazovanje mora biti usmjereno prema punom razvoju ljudske ličnosti, učvršćivanju poštivanja ljudskih prava, temeljnih sloboda i u skladu sa drugim ustavnim načelima. Djelatnost visokog obrazovanja zasniva se na načelu zabrane svake diskriminacije zasnovane na rasi, boji kože, spolu, jeziku, religiji ili vjerovanju, političkim ili drugim uvjerenjima, nacionalnom i socijalnom porijeklu.
Član 4.
Razvoj djelatnosti visokog obrazovanja usklađuje se sa planom i programom razvoja Kantona i Strategijom razvoja visokog obrazovanja, koje donosi Skupština Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Skupština) na prijedlog Vlade Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Vlada). Strategijom razvoja iz prethodnog stava utvrđuje se obim potreba za obrazovanjem određenih profila kadrova, čije obrazovanje finansira osnivač.
Član 5.
Na univerzitetima i visokoškolskim ustanovama nije dozvoljeno političko organizovanje i djelovanje.
Član 6.
Univerziteti i visokoškolske ustanove djeluju na načelu akademske autonomije i akademskih sloboda u skladu sa ustavom i zakonom. Akademska autonomija univerziteta ogleda se u: - slobodi naučnog i umjetničkog izražavanja i stvaralaštva; - utvrđivanju obrazovnih, naučnih, umjetničkih i stručnih programa; - izboru nastavnika, naučnih radnika, saradnika i rukovodnih lica; - odlučivanju o kriterijima upisa studenata; - utvrđivanju pravila studija; - samostalnom uređenju unutrašnje organizacije u skladu sa zakonom; - uspostavljanju saradnje sa drugim univerzitetima. Akademska sloboda na univerzitetu je sloboda svakog nastavnika, saradnika i studenta, da izvršava svoje akademske djelatnosti u skladu sa ustavom i zakonom.
Član 7.
II - UNIVERZITET Univezitete, u smislu ovog zakona, čine: - univerziteti kao javne ustanove i - univerziteti kao ustanove.
Član 8.
Univerziteti (u daljem tekstu: Univerzitet) imaju svojstvo pravnog lica. Univerzitet se organizuje kao ustanova iz oblasti visokog obrazovanja, u kojem svaka visokoškolska ustanova zadržava status pravnog lica. Univerzitet čine najmanje tri visokoškolske ustanove iz srodnih oblasti. Univerzitet može imati naučno-istraživačke institute u svom sastavu kao i pravna lica, čija djelatnost osigurava cjelovitost i potreban standard visokog obrazovanja.
Član 9.
Univerzitet organizuje i izvodi nastavu visokog obrazovanja (univerzitetske studije) i naučnoistraživački rad, te razvija naučni, visokostručni i umjetnički rad. Univerzitet može organizovati nastavu dodiplomskog i postdiplomskog studija iz multidisciplinarnih i interdisciplinar- nih oblasti.
Član 10.
Univerzitet kao javnu ustanovu može osnovati Kanton, samostalno ili sa drugim kantonima ili drugim pravnim, odnosno fizičkim licem, kada Skupština ocijeni da za to postoji javni interes, u skladu sa zakonom. Prije donošenja akta o osnivanju univerziteta kao javne ustanove, Skupština usvaja elaborat o opravdanosti osnivanja univerziteta kao javne ustanove, koji utvrđuje i predlaže Vlada. Kada Skupština usvoji elaborat o opravdanosti osnivanja univerziteta kao javne ustanove, Vlada imenuje komisiju za obavljanje organizacijskih poslova oko uspostavljanja univerziteta kao javne ustanove (priprema normativnih akata, izbor organa univerziteta, registracija") i utvrđuje rok za podnošenje izvještaja o uspostavljanju univerziteta kao javne ustanove. Bliži propis o sastavu i radu komisije iz prethodnog stava donosi ministar obrazovanja, nauke i informisanja Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Ministar). Na osnovu izvještaja komisije iz stava 3. ovog člana, Skupština donosi akt o osnivanju univerziteta kao javne ustanove.
Član 11.
Univerzitet kao ustanove može osnovati domaće i/ ili strano pravno i /ili fizičko lice u svim oblicima svojine, uz saglasnost Vlade, u skladu sa zakonom. Prije donošenja akta o osnivanju univerziteta kao ustanove, Ministarstvo obrazovanja, nauke i informisanja Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Ministarstvo) utvrđuje da li su ispunjeni zakonom predviđeni uvjeti, nakon čega Vlada razmatra elaborat o opravdanosti osnivanja univerziteta kao ustanove i daje saglasnost za njegovo osnivanje. Elaborat iz prethodnog stava podnosi osnivač univerziteta kao ustanove. Mišljenje o elaboratu daje posebna ekspertna komisija, od poznatih naučnih radnika koju imenuje ministar, a u njen sastav se obavezno imenuje najmanje jedan predstavnik osnivača.
Član 12.
Elaborat o opravdanosti osnivanja univerziteta obavezno sadrži: ciljeve; dužinu trajanja studija; visokoškolske ustanove koje će biti u sastavu univerziteta; nastavne planove i okvirne nastavne programe; režim studija; stručne nazive koji se stiču po završetku studija; opće i posebne uvjete po Standardima i Normativima visokog obrazovanja i finansijska sredstva potrebna za ispunjenje tih uvjeta.
Član 13.
Univerzitet se upisuje u sudski registar i u registar visokoškolskih ustanova. Registar visokoškolskih ustanova vodi Ministarstvo. U registar visokoškolskih ustanova može se upisati univerzitet koji ispunjava uvjete predviđene ovim zakonom. Bliži propis o postupku utvrđivanja uvjeta i o sadržaju i načinu vođenja registra iz stava 2. ovog člana donosi Ministar.
Član 14.
Novoosnovani univerzitet može početi sa radom na osnovu rješenja Ministra o ispunjavanju uvjeta za početak rada. Zahtjev za donošenje rješenja iz prethodnog stava podnosi se najkasnije tri mjeseca prije početka školske godine.
Član 15.
Ministarstvo redovno vrši provjeru da li univerzitet ispu-njava uvjete iz ovog zakona. Ako Ministarstvo utvrdi da univerzitet ne ispunjava predviđene uvjete, odrediće primjeran rok za otklanjanje utvrđenih nedostataka. U roku iz prethodnog stava univerzitet ne može vršiti upis studenata u prvu godinu studija. Ukoliko se u određenom roku nedostaci ne otklone, Ministarstvo će rješenjem zabraniti obavljanje djelatnosti univerzitetu i o tome obavjestiti osnivača univerziteta i nadležni registarski sud.
Član 16.
Sve statusne promjene koje se odnose na spajanje, pripajanje, podjelu i izdvajanje iz okvira univerziteta, vrše se u skladu sa Zakonom o ustanovama.
Član 17.
Univerzitet ostvaruje sljedeće zadatke: 1. izučava, podstiče i koordinira unapređenje i modernizova- nje nastavnonaučnog, naučnoistraživačkog i umjetničkog rada, od interesa za visokoškolske ustanove u sastavu univerziteta; 2. donosi plan razvoja univerziteta uz saglasnost Skupštine; 3. stara se o realizaciji plana razvoja univerziteta; 4. predlaže Standarde i Normative visokog obrazovanja; 5. organizuje dodiplomski i postdiplomski studij iz inter- disciplinarnih i multidisciplinarnih naučnih, odnosno umjetničkih oblasti; 6. daje prethodnu saglasnost na nastavne planove i nastavne programe predmeta dodiplomskog i postdiplomskog studija, uvažavajući savremene standarde i dostignuća; 7. prati primjenu nastavnih planova i nastavnih programa i predlaže njihovo cjelovito preispitivanje i izmjene, u rokovima ne dužim od četiri godine; 8. utvrđuje matične nastavne predmete i matične visoko- školske ustanove za dodiplomski i postdiplomski studij, koje organizuju i izvode tu nastavu; 9. utvrđuje zajedničke predmete za grupacije visokoškolskih ustanova i opće predmete za univerzitet. Nastava iz ovih predmeta izvodi se na univerzitetskom nivou; 10. utvrđuje postupak za sticanje doktorata nauka i učestvuje u sprovođenju postupka; 11. dodjeljuje počasni doktorat nauka i univerzitetska počasna zvanja; 12. na prijedlog visokoškolskih ustanova i uz saglasnost osnivača utvrđuje kriterije i provodi postupak upisa studenata; 13. raspisuje konkurs za nastavnike na interdisciplinarne i multidisciplinarne studije na univerzitetu, za predmete na kojima nisu izabrani nastavnici na odgovarajućim visokoškolskim ustanovama; 14. na prijedlog visokoškolskih ustanova daje prethodnu sag- lasnost na izbor nastavnika i saradnika; 15. utvrđuje kriterije za izbor saradnika; 16. utvrđuje i realizira programe naučnoistraživačkog rada na univerzitetu; - prati realizaciju naučnoistraživačkog rada na visoko- školskim ustanovama; 17. podstiče, prati i realizira naučnoistraživačku, nastavnu i stručnu saradnju; - osniva organizacione jedinice prikladne za realizaciju naučnoistraživačkog, obrazovnog, stručnog i umjet- ničkog rada (instituti, zavodi, centri, laboratoriji i sl.) 18. bavi se izdavačkom djelatnošću i daje saglasnost za izdavanje univerzitetskih izdanja.
Član 18.
III - VISOKOŠKOLSKE USTANOVE Viskokoškolske ustanove, u smislu ovog zakona, čine: - visokošolske ustanove kao javne ustanove i - visokoškolske ustanove kao ustanove. Visokoškolske ustanove imaju svojstvo pravnog lica. Visokoškolske ustanove su univerziteti, fakulteti i umjetničke akade- mije. Fakultet obavlja obrazovnu i naučnoistraživačku djelatnost na području jedne ili više srodnih, odnosno međusobno povezanih naučnih disciplina i stara se za njihov razvoj. Umjetnička akademija obavlja obrazovnu i umjetničku djelatnost na području jedne ili više srodnih, odnosno međusobno povezanih umjetničkih disciplina i stara se za njihov razvoj.
Član 19.
Osnivanje visokoškolskih ustanova vrši se u skladu sa zakonom, planom i programom razvoja Kantona i Strategijom razvoja visokog obrazovanja iz člana 4. ovog zakona. Visokoškolske ustanove osnivaju se i rade u skladu sa Standardima i Normativima visokog obrazovanja, koje donosi Vlada, na usaglašen prijedlog Ministarstva i Univerziteta kao javne ustanove. Standardima visokog obrazovanja (u daljem tekstu: Standardi) utvrđuju se minimalni kadrovski, pedagoški i materijalno-tehnički uvjeti za kvalitetno obavljanje nastavnog, naučno- -istraživačkog i umjetničkog rada. Normativima visokog obrazovanja (u daljem tekstu: Normativi) kvantitativno se utvrđuju uvjeti iz prethodnog stava. Osnivač, odnosno suosnivači visokoškolske ustanove obez- bjeđuje(u) sredstva potrebna za osnivanje i rad .
Član 20.
Visokoškolsku ustanovu kao javnu ustanovu može osnovati Kanton, samostalno ili sa drugim kantonima ili drugim pravnim, odnosno fizičkim licem, kada Skupština ocijeni da za njeno osnivanje postoji javni interes, u skladu sa zakonom. Prije donošenja akta o osnivanju visokoškolske ustanove kao javne ustanove Skupština usvaja elaborat o opravdanosti njenog osnivanja. Prijedlog elaborata iz prethodnog stava utvrđuje Vlada. Mišljenje o elaboratu daje univerzitet ili visokoškolska ustanova, koje odredi Ministarstvo. Kada Skupština usvoji elaborat o opravdanosti osnivanja visokoškolske ustanove kao javne ustanove, Vlada imenuje komisiju matičara i utvrđuje rok za podnošenje izvještaja o uspostavljanju visokoškolske ustanove kao javne ustanove. Na osnovu izvještaja komisije matičara, Skupština donosi akt o osnivanju visokoškolske ustanove kao javne ustanove.
Član 21.
Visokoškolsku ustanovu kao ustanovu može osnovati domaće i/ili strano pravno i/ili fizičko lice u svim oblicima svojine, uz saglasnost Vlade, u skladu sa zakonom. Prije donošenja akta o osnivanju visokoškolske ustanove kao ustanove, Ministarstvo utvrđuje da li su ispunjeni svi zakonom predviđeni uvjeti, nakon čega Vlada razmatra elaborat o osnivanju visokoškolske ustanove kao ustanove i daje saglasnost za njeno osnivanje. Elaborat iz prethodnog stava podnosi osnivač visokoškolske ustanove kao ustanove. Mišljenje o elaboratu daje posebna ekspertna komisija, od poznatih naučnih radnika, koju imenuje Ministar, a u njen sastav se obavezno imenuje najmanje jedan predstavnik osnivača. Kada Vlada da saglasnost za osnivanje visokoškolske ustanove kao ustanove, osnivač imenuje komisiju matičara i utvrđuje rok za podnošenje izvještaja o uspostavljanju visokoškolske ustanove kao ustanove. Na osnovi izvjestaja komisije matičara, osnivač donosi akt o osnivanju visokoškolske ustanove kao ustanove.
Član 21a.
Odluka Vlade o eleboratu iz stava 4. prethodnog člana, mora biti donesena najkasnije u roku od 60 dana, računajući od dana dostavljanja eleborata Ministarstvu. Nakon što Vlada donese odluku, Ministarstvo će u roku od osam dana obavijestiti osnivača o odluci Vlade. U slučaju da je Vlada odbila dati saglasnost na elaborat, osnivač može tražiti da se osnuje posebna ekspertna komisija, koja će još jednom razmotriti elaborat i razloge odbijanja saglasnosti, te utvrditi da li ipak postoji opravdanost osnivanja. Nalazi i mišljenje ove komisije dostavit će se Vladi na dalje odlučivanje. Ovu komisiju imenuje Ministar iz reda poznatih naučnih radnika, koji nisu bili u prvostepenoj komisiji, s tim da se obavezno jedna trećina članova komisije imenuje po prijedlogu osnivača. Troškove osnivanja i rada posebne komisije snosi osnivač.
Član 22.
Elaborat o opravdanosti osnivanja visokoškolske ustanove obavezno sadrži: ciljeve; dužinu trajanja studija; nastavni plan i okvirne nastavne programe; režim studija; stručni naziv koji se stiče po završetku studija; opće i posebne uvjete po Standardima visokog obrazovanja i Normativima i finansijska sredstva potrebna za ispunjenje tih uvjeta, kao i godišnju cijenu koštanja studija i način obezbjeđenja finansijskih sredstava.
Član 23.
Komisija matičara iz člana 20. stav 5. i člana 21. stav 5. obavlja sljedeće poslove: - donosi nastavni plan i nastavne programe, u skladu sa članom 17. ovog zakona; - donosi opći akt o pravilima studija; - objavljuje konkurs i vrši izbor nastavnika i saradnika za sve uže naučne, odnosno umjetničke oblasti ili za nastavne predmete prve i druge godine studija od kojih najmanje jednu polovinu u radnom odnosu sa punim radnim vremenom, u skladu sa čl. 17., 79. i 82. ovog zakona; - predlaže broj studenata za upis u prvu godinu studija. Bliži propis o sastavu i radu komisije matičara donosi Ministar.
Član 24.
Osnivanje novog studija, odnosno odsjeka na visokoškolskoj ustanovi obavlja se po postupku utvrđenom u članu 19. ovog zakona. Prestanak rada visokoškolske ustanove, novog studija, odnosno odsjeka visokoškolske ustanove vrši se u skladu sa članom 52. Zakona o ustanovama.
Član 25.
Visokoškolska ustanova, odnosno odsjeci mogu imati organizacione jedinice: institute, centre, zavode, katedre, laboratorije i sl.
Član 26.
Visokoškolska ustanova upisuje se u sudski registar i u registar visokoškolskih ustanova koji vodi Ministarstvo. U registar visokoškolskih ustanova može se upisati visokoškolska ustanova koja ispunjava uvjete predviđene ovim zakonom.
Član 27.
Novoosnovana visokoškolska ustanova može početi sa radom na osnovu rješenja Ministra o ispunjavanju uvjeta za početak rada. Zahtjev za donošenje rješenja iz prethodnog stava podnosi se najkasnije tri mjeseca prije početka školske godine.
Član 28.
Visokoškolska ustanova obavlja djelatnost visokog obrazovanja, ako: - ima definirane ciljeve, nastavni plan i nastavne programe donesene u skladu sa ovim zakonom; - ima nastavnike za uže nastavne, odnosno umjetničke oblasti ili za nastavne predmete, od kojih je najmanje jedna polovina u radnom odnosu sa punim radnim vremenom; - ispunjava opće i posebne uvjete po Standardima i Normativima.
Član 29.
Ministarstvo redovno provjerava da li visokoškolska ustanova ispunjava uvjete iz ovog zakona. Ako Ministarstvo utvrdi da visokoškolska ustanova ne ispunjava predviđene uvjete, odrediće rok za otklanjanje utvrđenih nedostataka. U roku iz prethodnog stava visokoškolska ustanova ne može vršiti upis studenata u prvu godinu studija. Ukoliko se u određenom roku nedostaci ne otklone, Ministarstvo će rješenjem zabraniti obavljanje djelatnosti visokoškolskoj ustanovi i o tome obavijestiti osnivača i nadležni registarski sud.
Član 30.
Visokoškolska ustanova ostvaruje sljedeće zadatke: 1. realizira i unapređuje nastavni, naučnoistraživački, umjetnički i stručni rad ; 2. utvrđuje plan razvoja fakulteta; 3. utvrđuje nastavne planove i programe uz prethodnu saglasnost niverziteta; 4. utvrđuje stručne predmete; 5. visokoškolska ustanova sarađuje sa drugim visoko- školskim ustanovama u organizaciji naučnoistraživačkog, nastavnog, umjetničkog i stručnog rada; 6. provodi aktivnosti na izradi i odbrani doktorskih disertacija i učestvuje u sprovođenju postupka za sticanje doktorata nauka, u skladu sa pravilima univerziteta; 7. predlaže univerzitetu dodjeljivanje počasnih doktorata nauka i počasnih univerzitetskih zvanja; 8. predlaže kriterije i vrši upis studenata; 9. raspisuje konkurs i vrši izbor nastavnika i saradnika, u skladu sa čl. 79. i 82 ovog zakona; 10. u skladu sa zakonom, pravilima univerziteta i drugim aktima predlaže, bira i opoziva članove organa fakulteta; 11. u cilju realizacije naučnoistraživačkog, obrazovnog, umjetničkog i stručnog rada, kao organizacione jedinice osniva institute, centre, zavode, katedre, laboratorije i druge organizacione oblike; 12. organizira i izvodi odgovarajuće forme permanentnog obrazovanja i stručnog usavršavanja; 13. organizira i realizira izdavačku djelatnost, posebno izdavanje udžbenika i druge naučne i stručne literature; - da bi ova izdanja imala karakter univerzitetskih, neophodna je saglasnost univerziteta; 14. vodi brigu o materijalnim pitanjima nastavnika, saradnika i drugih zaposlenih na fakultetu; 15. vrši nostrifikaciju i ekvivalenciju diploma, završenih pojedinih godina studija i položenih ispita; 16. vrši i druge poslove u skladu sa zakonom, pravilima fakulteta i drugim aktima.
Član 31.
IV - NASTAVNI I NAUČNOISTRAŽIVAČKI, ODNOSNO UMJETNIČKI RAD 1. Dodiplomski studij Dodiplomski studij na univrzitetu, odnosno visokoškolskoj ustanovi traje najmanje dvije godine za sticanje više stručne spreme, a najmanje četiri godine za sticanje visoke stručne spreme, u skladu sa Standardima i Normativima.
Član 32.
Visokoškolske ustanove su dužne da u cijelosti realiziraju nastavne planove i programe. Visokoškolske ustanove mogu organizirati paralelni nastavni proces, odnosno vanredni studij za lica koja samostalno finansiraju svoje obrazovanje. Visinu troškova studija za paralelni nastavni proces, odnosno vanredni studij na visokoškolskoj ustanovi kao javnoj ustanovi utvrđuje visokoškoškolska ustanova uz saglasnost Vlade.
Član 33.
Dodiplomski studij se izvodi po nastavnom planu i nastavnim programima. Nastavnim planom utvrđuju se nastavni predmeti i ukupan broj časova predavanja, vježbi i drugih obaveznih oblika nastavnog rada (u daljem tekstu: nastava). Nastavnim programom utvrđuje se sadržaj nastavnog predmeta, način izvođenja nastave i polaganja ispita i drugih vidova provjere znanja, obavezni udžbenici, priručnici i druga obavezna literatura na osnovu koje se polaže ispit iz tog nastavnog predmeta.
Član 34.
Nastavni predmeti su: opći, stručni i fakultativni. Stručni i opći predmeti su obavezni, a fakultativni su obavezni za studente koji su izvršili izbor. Fakultativni predmeti se uvode u nastavni plan i program i predlažu studentu kao izbor za proširivanje stručnih znanja i opće kulture. Univerzitet može utvrditi da neki od stručnih predmeta budu zajednički predmeti kojim se daju zajednička stručna osnova, studentima koji studiraju komplementarne naučne, odnosno umjetničke oblasti. Nastava iz općih predmeta može se organizovati na nivou univerziteta koji ovu nastavu organizuje sa matičnom visokoškolskom ustanovom. Nastava i ispiti iz određenih predmeta mogu se obavljati i na drugoj visokoškolskoj ustanovi koja je matična za taj predmet, što se reguliše ugovorom između visokoškolskih ustanova. Opće nastavne predmete za visokoškolsku ustanovu kao javnu ustanovu utvrđuje univerzitet kao javna ustanova, uz prethodnu saglasnost Vlade.
Član 35.
Nastavni plan i program općih predmeta donosi univerzitet. Nastavni plan i program ostalih predmeta utvrđuje visokoškolska ustanova, uz prethodnu sagalasnost univerziteta.
Član 36.
Nastavni plan dodiplomskog studija sastavni je dio pravila visokoškolske ustanove, odnosno pravila univerziteta koji organizuje studij. Visokoškolska ustanova, odnosno univerzitet koji organizuje dodiplomski studij, dužni su objaviti nastavne programe na način utvrđen pravilima visokoškolske ustanove, odnosno općim aktom univerziteta.
Član 37.
Primjenu nastavnog plana i nastavnih programa prati nastavnonaučno, odnosno nastavnoumjetničko vijeće visoko- školske ustanove, odnosno odgovarajući stručni organ univer- ziteta koji organizuje dodiplomski studij i daje prijedlog za njihovu izmjenu. Nastavnonaučno, odnosno nastavnoumjetničko vijeće visokoškolske ustanove, odnosno odgovarajući stručni organ univerziteta dužno je da najkasnije u roku od četiri godine od početka primjene nastavnog plana i nastavnih programa pokrene postupak za njihovo cjelovito preispitivanje. Izmjena nastavnog plana i nastavnih programa vrši se po istom postupku kao i za njihovo donošenje, utvrđenim ovim zakonom. Studenti imaju pravo da završe započeti dodiplomski studij po nastavnom planu koji je važio prije izvršene izmjene, u roku utvrđenom pravilima visokoškolske ustanove, odnosno općim aktom univerziteta koji organizuje dodiplomski studij.
Član 38.
Školska godina počinje 1. oktobra tekuće i završava se 30. septembra naredne kalendarske godine. Školska godina dijeli se na dva semestra. Nastava u jednom semestru traje 15 sedmica. Sedmični broj časova: predavanja, seminara i vježbi za studente ne može biti manji od 20 ni veći od 30 časova. Ispiti se obavljaju u ispitnim rokovima koje utvrđuje visokoškolska ustanova, odnosno univerzitet. U toku školske godine najmanji broj ispitnih rokova je četiri, s tim da svaki ispitni rok ima najmanje dva ispitna termina.
Član 39.
2. Postdiplomski studij Univerzitet utvrđuje matične visokoškolske ustanove na kojima se može organizovati postdiplomski studij iz odgovarajućih naučnih i umjetničkih oblasti, odnosno disciplina. Univerzitet može utvrditi da više visokoškolsakih ustanova može organizovati multidisciplinarne i interdisciplinarne studije. Normativi i Standardi, nastavni planovi i nastavni programi za postdiplomske studije utvrđuju se na način i po postupku utvrđenom u čl. 19. st. 2; 33. i 35. st. 2. ovog zakona.
Član 40.
Postdiplomski studij za sticanje naučnog, odnosno umjetničkog stepena magistra i sticanje stručnog stepena specijaliste organizuje visokoškolska ustanova. Postdiplomski studij za sticanje naučnog, odnosno umjetničkog stepena magistra iz interdisciplinarnih i multidisciplinarnih naučnih, odnosno umjetničkih oblasti organizuje univerzitet. Postdiplomski studij za sticanje naučnog, odnosno umjetničkog stepena magistra traje najmanje četiri semestra, a za sticanje stručnog stepena specijaliste traje najmanje dva semestra.
Član 41.
Postdiplomski magistarski studij završava se uspješnom javnom odbranom magistarskog rada. Postdiplomski specijalistički studij završava se uspješnom javnom odbranom specijalističkog rada. Specijalizacija za pojedine oblasti uređuje se posebnim zakonom. Nakon odbrane magistarskog, odnosno specijalističkog rada kandidatu se izdaje odgovarajuća diploma. Visokoškolske ustanove, članice univerziteta, dužne su da magistarski, odnosno specijalistički rad nakon odbrane dostave univerzitetima.
Član 42.
Naučni, odnosno umjetnički stepen magistra i stručni stepen specijaliste može se oduzeti ako se naknadno utvrdi da magistarski, odnosno specijalistički rad nije samostalan rad. Odluku o oduzimanju naučnog, odnosno umjetničkog stepena magistra i stručnog stepena specijaliste, donosi visokoškolska ustanova koja organizuje postdiplomski studij i javno je objavljuje na način utvrđen pravilima visokoškolske ustanove i univerziteta.
Član 43.
Pravilima visokoškolske ustanove i univerziteta koji organizuje postdiplomski studij bliže se utvrđuju uvjeti i posupak za sticanje naučnog, odnosno umjetničkog stepena magistra i stručnog stepena specijaliste i uvjeti i postupak za oduzimanje tih stepena.
Član 44.
3. Naučni stepen doktora nauka Naučni stepen doktora nauka je najviši naučni stepen koji se stiče na univerzitetu. Matične visokoškolske ustanove za sticanje doktorata za odgovarajuću naučnu oblast, utvrđuje univerzitet. Naučni stepen doktora nauka stiče se uspješnom javnom odbranom doktorske disertacije. Doktorska disertacija je rezultat samostalnog naučnoistraživačkog rada kojim se daju novi naučni rezultati i originalni doprinosi razvoju naučne misli.
Član 45.
Naučni stepen doktora nauka može steći kandidat sa odgovarajućom visokom stručnom spremom u matičnoj naučnoj oblasti, koji ispunjava slijedeće uvjete: - da ima naučni stepen magistra iz odgovarajuće oblasti, - da ima naučne radove iz odgovarajuće oblasti i - da ima uspješno javno odbranjenu doktorsku disertaciju.
Član 46.
Ocjenu uvjeta iz prethodnog člana i podobnost teme doktorske disertacije vrši komisija, koju na prijedlog matične visokoškolske ustanove, obrazuje univerzitet. Članovi komisije iz prethodnog stava su nastavnici visokoškolskih ustanova, naučni radnici i članovi akademije nauka i umjetnosti, od kojih svi imaju naučni stepen doktora nauka, a većina je iz naučne oblasti iz koje se prijavljuje doktorska disertacija.
Član 47.
Visokoškolska ustanova dužna je da odredi mentora radi pružanja pomoći kandidatu prilikom izrade doktorske disertacije. Mentor može biti redovni ili varedni profesor koji ima objavljene naučne radove iz naučne oblasti iz koje se radi doktorska disertacija.
Član 48.
Doktorska disertacija javno se brani pred komisijom obrazovanom u sastavu i na način utvrđen u članu 46. ovog zakona. Univerzitet, odnosno visokoškolska ustanova, dužna je doktorsku disertaciju učiniti dostupnom javnosti najkasnije 30 dana prije njene odbrane, na način utvrđen pravilima univerziteta. Objavljena doktorska disertacija dostavlja se svim matičnim visokoškolskim ustanovama u Bosni i Hercegovini i univerzitetskim bibliotekama u Bosni i Hercegovini. Univerzitet, odnosno visokoškolska ustanova dužna je izvod iz doktorske disertacije objaviti na način utvrđen pravilima univerziteta.
Član 49.
Naučni stepen doktora nauka može se oduzeti ako se naknadno utvrdi da doktorska disertacija nije rezultat samostalnog naučnoistraživačkog rada. Odluku o oduzimanju naučnog stepena doktora nauka donosi univerzitet i javno je objavljuje na način utvrđen pravilima univerziteta.
Član 50.
Pravilima univerziteta i visokoškolske ustanove bliže se utvrđuje postupak za sticanje naučnog stepena doktora nauka i za oduzimanje tog stepena.
Član 51.
Univerzitet može dodijeliti počasni doktorat nauka. Počasni doktorat nauka se dodjeljuje u skladu sa uslovima predviđenim pravilima univerziteta.
Član 52.
4. Stručno usavršavanje Stalne i povremene oblike stručnog usavršavanja i permanentnog obrazovanje organizuju univerziteti i visokoškolske ustanove. Program iz prethodnog stava donosi nastavnonaučno, odnosno nastavnoumjetničko vijeće visokoškolske ustanove. O završenim pojedinim oblicima iz stava 1. ovog člana izdaje se odgovarajuće uvjerenje.
Član 53.
5. Naučnoistraživački, odnosno umjetnički rad Naučnoistraživački, odnosno umjetnički rad organizuje se radi unapređenja naučnih i umjetničkih disciplina koje se izučavaju na visokoškolskim ustanovama i univerzitetu. Naučnoistraživački, odnosno umjetnički rad izvodi se prema programu rada koji donosi naučnonastano, odnosno nastavnoumjetničko vijeće visokoškolske ustanove, odnosno stručni organ univerziteta. Nastavnici i viši asistenti ostvaruju program iz prethodnog stava u okviru svojih radnih obaveza. Pored naučnoistraživačkog, odnosno umjetničkog rada određenog u stavu 1. ovog člana visokoškolska ustanova obavlja naučnoistraživački, odnosno umjetnički rad u skladu sa zakonom.
Član 54.
V - STUDENTI Status studenta stiče se upisom u odgovarajuću godinu studija i regulisanjem obaveza troškova studiranja. Upis u prvu godinu studija vrši se na osnovu konkursa. Pravo učešća na konkursu imaju državljani Bosne i Hercegovine sa završenim srednjim obrazovanjem, u skladu sa Zakonom o srednjoškolskom obrazovanju. Pravo učešća na konkursu imaju strani državljani sa završenim odgovarajućim srednjim obrazovanjem, u skladu sa konvencijama i međunarodnim ugovorima, na osnovu izvršene nostrifikacije i u skladu sa odredbama ovog zakona.
Član 55.
Konkurs za upis studenata u prvu godinu studija visokoškolske ustanove kao javne ustanove sadrži: 1. broj kandidata koji će se finansirati iz budžeta Kantona; 2. broj kandidata koji samostalno plaćaju troškove stu- diranja; 3. visinu troškova studija za studente koji će se finansirati iz Budžeta Kantona; 4. osnove i mjerila za utvrđivanje redoslijeda prijema kan- didata za upis; 5. način provjere znanja i sposobnosti kandidata za od- govarajući studij, uključujući uspjeh u srednjoj školi; 6. vrijeme provjere znanja i sposobnosti kandidata za od- govarajući studij; 7. nadležne organe i postupak zaštite prava kandidata koji nisu primljeni za upis; 8. vrijeme upisa primljenih kandidata. Elemente konkursa iz tač. 2. i 3. prethodnog stava utvrđuje Vlada, a iz tač. 4., 5., 6., 7. i 8. visokoškolska ustanova, odnosno univerzitet. Elemente iz tačke 1. Ministarstvo utvrđuje na prijedlog univerziteta, u skladu sa planom upisa studenata i u skladu sa prostornim i kadrovskim uvjetima i uvjetima opremljenosti visokoškolske ustanove, a elemente iz tačke 4. utvrđuje visokoškolska ustanova u skladu sa zajedničkim osnovama i mjerilima za utvrđivanje redoslijeda prijema kandidata koje donosi univerzitet. Konkurs za upis studenata u prvu godinu studija objavljuje univerzitet, odnosno visokoškolska ustanova, ako nije u sastavu univerziteta, u dnevnoj štampi uz prethodnu saglasnost Ministra, najkasnije dva mjeseca prije početka školske godine.
Član 56.
Kandidati imaju pravo učešća na konkursu i prije izvršene nostrifikacije, odnosno ekvivalencije svjedočanstva o završenom srednjem obrazovanju u inostranstvu. Kandidat iz prethodnog stava može se upisati u prvu godinu studija, nakon izvršene nostrifikacije, odnosno ekvivalencije svjedočansta o završenom srednjem obrazovanju u inostranstvu, a najkasnije do početka školske godine.
Član 57.
Status studenta postdiplomskog studija stiče se upisom u prvu godinu postdiplomskog studija. Upis se vrši na osnovu konkursa. Pravo učešća na konkursu imaju kandidati sa završenom odgovarajućom visokom stručnom spremom, zavisno od vrste postdiplomskog studija. Sadržaj i način objavljivanja konkursa utvrđuje visokoškol- ska ustanova i univerzitet, kada organizira postdiplomski studij.
Član 58.
Visokoškolska ustanova, odnosno univerzitet koji organizuje studij i postdiplomski studij izdaje upisanom studentu upisnicu (index) kojom se dokazuje status studenta.
Član 59.
Studenti ostvaruju prava i izvršavaju obaveze u toku studija u skladu sa nastavnim planovima i programima, odnosno pravilima visokoškolske ustanove, odnosno općim aktom univerziteta koji organizuje studij i ovim zakonom.
Član 60.
Student javne visokoškolske ustanove može upisati narednu godinu studija sa najviše nepoložena dva ispita iz prethodne godine studija, koje definiše visokoškolska ustanova i kada ispuni uvjete utvrđene u pravilima univerziteta, odnosno visokoškolske ustanove i reguliše finansijske obaveze studiranja u skladu sa odredbama ovog zakona. Student koji ne ispuni uvjete za upis u narednu godinu studija, obnavlja upis u istu godinu studija, uz regulisanje obaveza troškova studiranja, koje utvrđuje visokoškolska ustanova, a koji ne mogu biti veći od 25% iznosa iz člana 99. ovog zakona.
Član 61.
Student koji je ovjerio posljednji semestar studija stiče status studenta - apsolventa u naredna dva semestra. Po isteku apsolventskog statusa, student zadržava pravo polaganja ispita uz odgovarajuću materijalnu nadoknadu koju utvrđuje visokoškloska ustanova.
Član 62.
Prava i obaveze studenta miruju dok je na odsluženju, odnosno dosluženju vojnog roka, na porodiljskom odsustvu i u drugim opravdanim slučajevima. Visokoškolska ustanova, odnosno univerzitet koji organizuje studij može studentu, na njegov zahtjev, odobriti da mu iz opravdanih razloga određeno vrijeme, a najduže godinu dana, miruju prava i obaveze. Student kome ne miruju prava i obaveze u skladu sa prethodnim stavovima i koji ne upiše narednu godinu studija odnosno ne obnovi upis u istu godinu studija izjednačava se sa studentom koji se ispisao iz visokoškolske ustanove.
Član 63.
Pravilima visokoškolske ustanove, odnosno pravilima univerziteta koji organizuje studij, pored pitanja utvrđenih Zakonom o ustanovama, regulišu se i pitanja: - vrijeme održavanja nastave; - ispitni rokovi; - način polaganja ispita i izvršavanja drugih obaveza; - način i vrijeme obavještavanja studenata o ostvarivanju prava i izvršavanju obaveza iz nastave, o datumu i mjestu održavanja ispita i o rezultatima ispita i drugih izvršenih obaveza; - pravo prigovora na ocjenu; - bliže uvjete za upis u narednu godinu studija; - prava i obaveze studenata koji su obnovili upis; - uvjeti i način ponovnog sticanja statusa studenta; - način priznavanja položenih ispita u istoj ili drugoj visokoškolskoj ustanovi; - mogućnosti i uvjeti prelaska i nastavka studija sa druge visokoškolske ustanove; - način ostvarivanja javnosti rada; - uvjeti za prijevremeno završavanje studija; - uvjeti i način uključivanja studenata u naučnoistraživački i umjetnički rad; - pohvale i nagrade; - lakše i teže povrede obaveza studenata; - nadležnih organa i postupaka odlučivanja o pravima i obavezama studenata i o zaštiti prava kandidata koji nisu primljeni po konkursu za upis u prvu godinu studija; - uvjeti sticanja diplome; - obaveze nastavnika i saradnika u izvođenju nastave i naučnoistraživačkom radu; - uvjeti pod kojim zainteresovana lica mogu pohađati nastavu i polagati ispite iz određenih nastavnih predmeta.
Član 64.
Znanje i sposobnost studenata na ispitu ocjenjuje se ocjenom od 5 (pet) do 10 (deset). Ocjena 6 (šest) je najniža prolazna ocjena.
Član 65.
Disciplinske mjere u slučaju povrede obaveza studenata su: opomena, javna opomena i isključenje iz visokoškolske ustanove. Mjera isključenja može se izreći u trajanju od jedne do tri školske godine za teže povrede obaveza utvrđene pravilima univerziteta, odnosno visokoškolske ustanove.
Član 66.
Status studenta prestaje: - diplomiranjem; - ispisom, odnosno u slučaju iz člana 62. stav 3. ovog zakona; - danom izrečene mjere isključenja;
Član 67.
Visokoškolska ustanova, odnosno univerzitet koji organizuje studij, postupa po Zakonu o upravnom postupku kada rješava o pojedinačnim pravima i obavezama o: - upisu kandidata u prvu godinu studija; - upisu studenata u narednu godinu studija; - pravu studenata na izdavanje diplome; - pravu studenata na izdavanju uvjerenja i potvrda o toku studija i statusu studenta; - mjarama za povrede obaveza studenata; - obavezi plaćanja troškova studija.
Član 68.
Studenti postdiplomskog studija ostvaruju prava i izvršavaju obaveze u toku studija u skladu sa ovim zakonom i pravilima visokoškolske ustanove, odnosno univerziteta koji organizuje postdiplomski studij . Na prava i obaveze studenata postdiplomskog studija primjenjuju se odredbe čl. 62. do 67. ovog zakona.
Član 69.
VI - NASTAVNICI I SARADNICI Nastavnici se biraju u zvanje docenta, vanrednog profesora i redovnog profesora. Nastavnici općih predmeta mogu se birati u zvanja predavača ako visokoškolska ustanova nije matična za taj predmet. Za stručnoumjetničke predmete iz oblasti za koje ne postoji školovanje na nivou visokog obrazovanja može se izabrati predavač koji ima postignute umjetničke rezultate i koji je svojim stvaralaštvom dao značajan doprinos u toj oblasti umjetnosti.
Član 70.
Uvjeti za izbor nastavnika su: - za predavača: naučni stepen magistra ili stručni stepen specijaliste i naučni, odnosno stručni radovi objavljeni u naučnim ili stručnim časopisima i zbornicima i pokazani rezultati u naučno-nastavnom radu; - za docenta: naučni stepen doktora nauka, naučni radovi objavljeni u naučnim ili stručnim časopisima i zbornicima i pokazani rezultati u naučno-nastavnom radu; - za vanrednog profesora: naučni stepen doktora nauka, objavljena recenzirana naučna knjiga, univerzitetski udžbenik ili monografija, više naučnih radova objavljenih u naučnim časopisima i zbornicima, rezultati vlastitih istraživanja u primjeni, doprinos u podizanju novog nastavnog, odnosno naučnoistraživačkog kadra i pokazani rezultati u naučno-nastavnom radu; - za redovnog profesora: naučni stepen doktora nauka, više objavljenih knjiga i drugih naučnih radova citiranih u naučnoj literaturi, rezultati vlastitih istraživanja u primjeni priznati u naučnoistraživačkoj javnosti, doprinos razvoju i afirmaciji naučne i stručne oblasti kojom se bavi i doprinos u podizanju nastavnog i naučnoistraživačkog kadra. Objavljeni naučni i stručni radovi u smislu prethodnog stava moraju biti pretežno iz naučne, odnosno stručne oblasti za koju se nastavnik bira. Pod doprinosom u podizanju novog nastavnog i naučnoistraživačkog kadra podrazumijeva se naročito: mentorstvo pri izradi doktorskih disertacija ili magistarskih radova i rukovođenje naučnoistraživačkim projektima.
Član 71.
Uvjeti za izbor nastavnika stručno-umjetničkih predmeta na umjetničkoj akademiji su: - za docenta: visoka stručna sprema, veći broj javno predstavljenih oblika umjetničkog stvaralaštva i pokazani rezultati u nastavno-umjetničkom radu; - za vanrednog profesora: visoka stručna sprema, veći broj javno predstavljenih oblika umjetničkog stvaralaštva, priznanja za uspješno djelovanje u odgovarajućoj oblasti umjetnosti i prikazani rezultati u nastavno- umjetničkom radu; - za redovnog profesora: visoka stručna sprema, veći broj javno predstavljenih oblika umjetničkog stvaralašta koji su značajno doprinijeli razvoju kulture i umjetnosti i doprinos podizanju nastavnog i umjetničkog kadra. Kriteriji za izbor nastavnika iz alineja 1. i 2. ovog člana preciznije će se regulisati pravilima visokoškolske ustanove. Odredbe iz st. 1. i 2. ovog člana primjenjuju se i na nastavnike u ostalim visokoškolskim ustanovama, ako je za nastavni predmet od naročitog značaja umjetnički kriterij. Nastavni predmeti iz prethodnog stava utvrđuju se pravilima visokoškolske ustanove uz prethodnu saglasnost univerziteta. Za ostale predmete primjenjuju se odredbe prethodnog člana.
Član 72.
Nastavnik se bira za užu naučnu, odnosno umjetničku oblast ili za nastavni predmet. Visokoškolska ustanova obavezna je da uz nastavnika sa navršenih 55 godina života i koji predaje stručni predmet ima izabranog višeg asistenta ili asistenta. Nastavnik koji je ispunio uvjete za prestanak radnog odnosa zbog navršenih 65 godina života može ostati u stalnom radnom odnosu do navršenih 70 godina života, ako postoji nastavna potreba i ako se na konkurs ne prijavi kandidat koji ispunjava uvjete za izbor. Visokoškolska ustanova obavezna je raspisivati konkurs za izbor potrebnih nastavnika prije početka svake školske godine.
Član 73.
Saradnici se biraju u zvanja asistenta i višeg asistenta. Drugi saradnici koji ne učestvuju u nastavi utvrđuju se pravilima visokoškolske ustanove.
Član 74.
Uvjeti za izbor saradnika su: - za asistenta: visoka stručna sprema, - za višeg asistenta: naučni stepen magistra, a za umjetničke predmete na akademijama visoka stručna sprema i javno predstavljeni oblici umjetničkog stvaralaštva. Asistent i viši asistent biraju se za užu naučnu, odnosno umjetničku oblast ili za nastavni predmet. Drugi uvjeti za izbor asistenta, višeg asistenta i uvjeti za izbor drugih saradnika utvrđuju se pravilima visokoškolske ustanove.
Član 75.
Visokoškolska ustanova obavezna je donijeti program mjera za stvaranje uvjeta za akademsko napredovanje asistenata i viših asistenata.
Član 76.
Saradnici ne mogu samostalno držati predavanja ni obavljati ispite.
Član 77.
Asistent se bira za vrijeme od tri godine i može biti još jednom ponovo izabran u isto zvanje. Viši asistent se bira za vrijeme od četiri godine i može biti još jednom ponovo izabran u isto zvanje. Visokoškolska ustanova može, pod uvjetima utvrđenim pravilima, dodijeliti zvanje naslovnog docenta višem asistentu koji ispuni uvjete iz člana 70. stav 1. alineja 2., odnosno člana 71. stav 1. alineja 1. ovog zakona. Predavač se bira za vrijeme od pet godina i može biti ponovo biran u isto zvanje. Docent se bira za vrijeme od pet godina i po isteku tog perioda može biti ponovo izabran u isto ili više zvanje. Vanredni profesor se bira za vrijeme od šest godina i po isteku tog perioda može biti ponovo izabran u isto ili više zvanje. Redovni profesor se bira na neodređeno vrijeme. Prilikom izbora u isto ili više zvanje uzimaju se u obzir samo reference: -objavljeni radovi, knjige i rezultati vlastitih istraživanja u primjeni, odnosno javno predstavljeni oblici umjetničkog stvaralaštva u vremenu od posljednjeg izbora. Nastavnik i saradnik može biti biran u više zvanje i prije isteka roka na koji je izabran, ukoliko postigne rezultate u naučnom, odnosno umjetničkom radu propisane za više zvanje i ukoliko je proveo najmanje tri godine u nastavi nakon posljednjeg izbora.
Član 78.
Nastavnik, odnosno saradnik koji je biran na jednoj visokoškolskoj ustanovi može predavati, odnosno izvoditi nastavu na istom predmetu, bez ponovnog izbornog postupka i na drugoj visokoškolskoj ustanovi koja pripada istom univerzitetu. Nastavnik, odnosno saradnik koji je biran na drugoj visokoškolskoj ustanovi koja je u sastavu drugog univerziteta može biti biran na način iz prethodnog stava, o čemu odlučuje nastavnonaučno, odnosno nastavnoumjetničko vijeće visokoškolske ustanove koja vrši izbor.
Član 79.
Izbor u nastavnička zvanja vrši visokoškolska ustanova uz prethodnu saglasnost univerziteta. Saradnike bira visokoškolska ustanova. Izbor se vrši na osnovu konkursa koji na prijedlog nastavnonaučnog, odnosno nastavnoumjetničkog vijeća objavljuje visokoškolska ustanova u skladu sa svojim pravilima. Konkursi iz prethodnih stavova objavljuju se u dnevnoj štampi.
Član 80.
Za pripremanje prijedloga za izbor nastavnonaučno, odnosno nastavnoumjetničko vijeće imenuje komisiju iz reda nastavnika u istom ili višem zvanju od zvanja u koje se kandidat bira. Većina članova komisije mora biti iz uže, a ostali mogu biti iz srodne naučne, odnosno umjetničke oblasti za koju se kandidat bira.
Član 81.
Kandidat koji nije ranije izvodio nastavu u visokoškolskoj ustanovi dužan je da pred komisijom iz stava 1. i 2. prethodnog člana održi predavanje iz nastavnog predmeta, odnosno uže nastavne oblasti za koju je konkurisao. Komisija iz stava 1. ovog člana cijeniće, u postupku izbora kandidata, uspješnost pristupnog predavanja. Univerzitet, odnosno visokoškolska ustanova dužna je da oglasi vrijeme održavanja predavanja iz prethodnog stava.
Član 82.
Nastavnonaučno, odnosno nastavnoumjetničko vijeće dostavlja univerzitetu prijedlog za davanje saglasnosti za izbor nastavnika. Rok za dostavljanje prijedloga za izbor ne može biti duži od 60 dana od dana isteka roka za podnošenje prijava na konkurs. Univerzitet je dužan da u roku od 30 dana od dana prijema prijedloga za izbor dostavi visokoškolskoj ustanovi saglasnost, odnosno odbije davanje saglasnosti za izbor. Univerzitet daje saglasnost iz prethodnog stava na osnovu mišljenja matične visokoškolske ustanove.
Član 83.
Postupak izbora saradnika utvrđuje se pravilima visokoškolske ustanove.
Član 84.
Nastavniku i višem asistentu koji ne bude izabran u isto ili više zvanje prestaje radni odnos u skladu sa općim aktom visokoškolske ustanove. Za nastavnika i višeg asistenta iz prethodnog stava koji ima do 15 godina staža, otkazni rok iznosi šest mjeseci, a sa dužim stažom, jednu godinu. Asistentu prestaje radni odnos istekom vremena za koje je zasnovao radni odnos.
Član 85.
Pravilima visokoškolske ustanove u skladu sa pravilima univerziteta utvrđuje se: - način obezbjeđivanja nesmetanog izvođenja nastave i održavanje ispita za vrijeme dok je nastavnik na bolovanju, odsustvu ili obavlja javnu funkciju; - slučajevi, postupak i vrijeme pozivanja nastavnika drugih visokoškolskih ustanova da izvode nastavu određenog nastavnog predmeta; - slučajevi i postupak pozivanja nastavnika drugih visokoškolskih ustanova, naučnih radnika ili istaknutih stručnjaka iz prakse da održe pojedina predavanja ili druge oblike nastave. Nastavnici, odnosno naučni radnici i istaknuti stručnjaci iz prakse iz alineja 2. i 3. prethodnog stava ne zasnivaju radni odnos u visokoškolskoj ustanovi.
Član 86.
Na prijedlog visokoškolske ustanove univerzitet može penzionisanom redovnom profesoru dodijeliti počasno zvanje profesor emeritus. Profesor emeritus može da bude angažovan kao mentor pri izradi doktorskih, magistarskih i specijalističkih radova , za ocjenu i odbranu istih, da bude u komisiji za izbor nastavnika, za vođenje i rad u naučnoistraživačkim projektima, za održavanje ciklusa predavanja i drugim aktivnostima utvrđenim pravilima univerziteta.
Član 87.
VII - ORGANI UNIVERZITETA 1. Upravni odbor Univerzitetom upravlja upravni odbor koji broji od pet do devet članova. Predsjednik i članovi upravnog odbora univerziteta imenuju se i razrješavaju u skladu sa članom 25. Zakona o ustanovama. Najmanje jedna trećina članova upravnog odbora univerziteta kao javne ustanove imenuje se iz reda redovnih profesora. Rektor ne može biti član upravnog odbora univerziteta. Upravni odbor univerziteta vrši poslove utvrđene pravilima univerziteta i u skladu sa zakonom.
Član 88.
2. Rektor Rektor je rukovodni organ univerziteta. Rektor organizuje i rukovodi radom univerziteta, zastupa univerzitet prema trećim licima i odgovoran ja za zakonitost rada univerziteta. Rektora univerziteta imenuje i razrješava upravni odbor univerziteta na prijedlog senata univerziteta, u skladu sa članom 29. Zakona o ustanovama. Rektor se imenuje iz reda redovnih profesora visokoškolske ustanove članice univerziteta. Rektor se imenuje na period od dvije godine sa mogućnošću još jednog uzastopnog izbora. Lice izabrano za rektora ostvaruje određena prava iz radnog odnosa na univerzitetu, kako je to predviđeno pravilima univerziteta, dok mu traje mandat. Univerzitet može imati jednog ili više prorektora koji se biraju na isti način kao i rektor. Rektor i prorektor ne mogu vršiti funkciju dekana, prodekana ili biti član upravnog odbora visokoškolske ustanove članice univerziteta.
Član 89.
3. Senat Senat je stručni organ univerziteta i čine ga predstavnici visokoškolskih ustanova iz reda redovnih i vanrednih profesora, uz zastupljenost osnovnih, naučnih i umjetničkih oblasti, što se bliže uređuje pravilima univerziteta. Sastav i rad senata preciznije će se urediti pravilima univerziteta. Radom senata rukovodi rektor. Senat univerziteta je nadležan da: - podstiče i koordinira unapređenje i modernizaciju naučnog, naučnoistraživačkog i umjetničkog rada, od interesa za visokoškolske ustanove; - daje mišljenje o pitanjima nastave, naučne, umjetničke i stručne djelatnosti univerziteta; - donosi nastavni plan i program općih nastavnih predmeta i nastavnih planova i programa interdisciplinarnih i multidisciplinarnih studija koje organizuje univerzitet; - daje mišljenje o pravilima univerziteta i planu razvoja univerziteta; - daje prethodnu saglasnost na nastavne planove i nastavne programe dodiplomskog i postdiplomskog studija; - daje saglasnost za izbor u nastavnička zvanja; - prati primjenu nastavnog plana i programa visokoškolskih ustanova, inicira i predlaže njihovo preispitivanje u zakonskom roku; - prati realizaciju plana razvoja univerziteta sa stanovišta ostvarivanja nastavnog, naučnoistraživačkog, umjetnič- kog i stručnog rada, putem godišnjih izvještaja dekana o radu visokoškolskih ustanova; - obrazuje komisiju iz člana 46. ovog zakona; - odlučuje o pitanjima iz člana17. tačka 4., 8., 9., 10., 12., 14., 15., 16. i 17; - obavlja i druge poslove utvrđene zakonom i pravilima univerziteta.
Član 90.
4. Nadzorni odbor Kontrolu poslovanja univerziteta vrši nadzorni odbor. Nadzorni odbor ima tri člana, koji se imenuju i razrješavaju u skladu sa članom 34. Zakona o ustanovama.
Član 91.
VIII - ORGANI VISOKOŠKOLSKE USTANOVE 1. Nastavnonaučno vijeće Nastavnonaučno, odnosno nastavnoumjetničko vijeće (u daljem tekstu: vijeće) je stručni organ visokoškolske ustanove, koga sačinjavaju nastavnici i predstavnici saradnika. Vijeće: - donosi nastavni plan i nastavne programe uz prethodnu saglasnost univerziteta; - donosi programe naučnoistraživačkog, odnosno umjetničkog rada; - ocjenjuje rezultate nastave i naučnoistraživačkog, odnosno umjetničkog rada; - vrši izbor nastavnika i saradnika, u skladu sa članom 17., tač. 14. i 15. ovog zakona; - obavlja i druge poslove u skladu sa ovim zakonom i pravilima visokoškolske ustanove. Pravilima visokoškolske ustanove određuje se sastav i broj članova vijeća, te sastav, broj i nadležnost drugih stručnih organa visokoškolske ustanove.
Član 92.
2. Upravni odbor Visokoškolskom ustanovom upravlja upravni odbor. Predsjednik i članovi upravnog odbora visokoškolske ustanove imenuju se i razrješavaju u skladu sa članom 25. Zakona o ustanovama. Upravni odbor visokoškolske ustanove kao javne ustanove ima pet članova.
Član 93.
3. Dekan Visokoškolskom ustanovom rukovodi dekan, koji se imenuje za vrijeme od dvije godine, sa mogućnošću još jednog uzastopnog izbora. Dekana visokoškolske ustanove imenuje i razrješava Upravni odbor u skladu sa članom 29. Zakona o ustanovama. Dekana visokoškolske ustanove kao javne ustanove imenuje se iz reda redovnih i vanrednih profesora u stalnom radnom odnosu sa punim radnim vremenom u toj visokoškolskoj ustanovi, na prijedlog nastavnonaučnog vijeća. Visokoškolska ustanova ima jednog ili više prodekana. Dekan visokoškolske ustanove predlaže prodekane za mandatni period za koji je izabran, a njihov izbor vrši upravni odbor u skladu sa pravilima visokoškolske ustanove.
Član 94.
4. Nadzorni odbor Nadzorni odbor vrši kontrolu poslovanja visokoškolske ustanove. Nadzorni odbor ima tri člana, koji se imenuju i razrješavaju u skladu sa članom 34. Zakona o ustanovama.
Član 95.
VIII - EVIDENCIJA I JAVNE ISPRAVE Univerzitet i visokoškolske ustanove vode matične knjige studenata i lica koja su stekla višu odnosno visoku stručnu spremu, stručni stepen specijaliste, naučni, odnosno umjetnički stepen magistra i naučni stepen doktora nauka. Pored evidencije iz prethodnog stava, visokoškolske ustanove vode i evidenciju o ispitima, uspjehu studenata i druge evidencije utvrđene pravilima. Matične knjige i evidencije o izdatim diplomama trajno se čuvaju. Bliži propis o načinu vođenja matičnih knjiga i evidencije o izdatim diplomama donosi Ministar. Bliže propise o načinu vođenja druge evidencije donosi univerzitet, odnosno visokoškolska ustanova.
Član 96.
Javne isprave, u smislu ovog zakona, su: diploma o stečenom naučnom stepenu doktora nauka, odnosno magistra, diploma o stečenom stepenu stručne spreme i zvanju, index, ispisnice, uvjerenje o diplomiranju, uvjerenje o položenim ispitima, uvjerenje o uspjehu u studiju i uvjerenje o učešću u pojedinim oblicima stručnog usavršavanja i permanentnog obrazovanja i druge javne isprave u skladu sa zakonom. Diplomu o sticanju više ili visoke stručne spreme, specijalističke diplome iz svih naučnih i tehnoloških oblasti, kao i diplome o stečenom, naučnom stepenu magistra, odnosno doktora nauka, izdaje isključivo univerzitet. Bliži propis o sadržaju javnih isprava, u smislu ovog zakona, donosi Ministar.
Član 96a.
Studentska udruženja mogu se osnivati na nivou univerziteta, fakulteta, umjetničkih akademija, te odsjeka koji na njima postoje. Studentska udruženja iz prethodnog stava osnivaju se u cilju: - zaštite položaja studenata, - organizacije kulturnih, sportskih i drugih aktivnosti, - djelovanja podružnica međunarodnih studentskih aso- cijacija i slično, - saradnje sa drugim visokoškolskim ustanovama u zemlji i inostranstvu na naučnom, kulturnom, sportskom i ostalim poljima. Organizacija i funkcionisanje studentskih udruženja bit će bliže određena pravilima univerziteta, visokoškolske ustanove i statutom udrženja.
Član 97.
IX - FINANSIRANJE Sredstva za zadovoljenje potreba funkcionisanja univer- ziteta, odnosno visokoškolske ustanove obezbjeđuje osnivač (osnivači) i sam univerzitet, odnosno visokoškolska ustanova (samofinansiranje).
Član 98.
Univerzitet, odnosno visokoškolska ustanova čije je osnivač ili suosnivač Kanton, finansira se po osnovu kriterija i mjerila, koje na prijedlog Ministarstva utvrđuje Vlada. Sredstvima iz prethodnog stava ovog člana se osigurava: - dio plaće i naknade nastavnika i saradnika ; - dio plaće službi čijom se djelatnošću osigurava cjelovitost i potrebni standard visokog obrazovanja; - dio materijalnih troškova; - minimalno opremanje nastavnog, umjetničkog i naučnoistraživačkog rada; - radni i životni standard studenata. U slučaju da je Kanton suosnivač univerziteta odnosno visokoškolske ustanove sufinansiranje se reguliše posebnim ugovorom. Sredstva koja obezbjeđuje Kanton utvrđuju se u skladu sa kriterijima i mjerilima iz stava jedan ovog člana, zavisno od prirode i značaja pojedinih vidova visokog obrazovanja i općih pretpostavki za ostvarivanje prihoda visokoškolskih ustanova iz sopstvenih izvora.
Član 99.
Sredstva iz člana 98. obezbjeđuju se iz Budžeta Kantona Sarajevo samo za redovne studente čiji je upis izvršen u skladu sa programom koji donosi Vlada, s tim što se pri upisu u svaku godinu studija posebnim ugovorom u vidu dugoročnog kredita student zadužuje sa 50% iznosa sredstava planiranih za njegovo školovanje. Vlada Kantona će posebnim propisom urediti uslove i način korištenja kredita iz stava 1. ovog člana, kao i uslove i način finansiranja za studenate za koje se ne obezbjeđuju sredstva u budžetu Kantona. Propis iz prethodnog stava se donosi istovremeno sa programom iz stava 1. ovog člana.
Član 100.
Za univerzitet kao javnu ustanovu osnivač obezbjeđuje i sredstva za sufinansiranje naučnoistarživačkog rada, u visini najmanje od 10 % iznosa sredstava obezbjeđenih po osnovu prethodnog člana za članice univerziteta, kao javne ustanove. Ova sredstva u pravilu mogu se koristiti samo za naučnoistraživačke projekte za koje je obezbjeđeno 50 % iznosa od strane privrede ili drugih izvora. Izbor naučnoistraživačkih projekata i visinu sredstava za pojedine projekte utvrđuje univerzitet kao javna ustanova.
Član 101.
Univerziteti i visokoškolska ustanova mogu sticati prihod i iz: - realizacije naučnoistraživačkog i umjetničkog rada; - pružanja intelektualnih, kulturnih usluga i materijalnih dobara; - izdavačke djelatnosti; - autorskih prava i patenata; - donacije pravnih i fizičkih lica; - legata, poklona i zavještanja; - sredstava koje uplaćuju studenti iz člana 32.; - upisnine za redovne studente iz člana 99.; - drugih izvora.
Član 102.
Studenti koji završe obrazovanje, otplatu kredita započinju danom zapošljavanja u preduzećima i institucijama čije je sjedište na teritoriji BiH, a najkasnije pet (5) godina nakon diplomiranja na visokoškolskoj ustanovi. U slučaju odlaska u druge zemlje, obveznik je dužan odmah vratiti kredit u cijelom iznosu. Otplata kredita uplaćuje su u Budžet Kantona Sarajevo. Bliže uslove i pravila kreditiranja donosi Vlada Kantona.
Član 103.
XI - NADZOR NAD ZAKONITOŠĆU RADA Nadzor nad provođenjem ovoga zakona i propisa donesenih za njegovo provođenje na univerzitetima i visokoškolskim ustanovama vrši Ministarstvo na način predviđen zakonom. Univerziteti i visokoškolske ustanove obavezni su Ministarstvu dostaviti pravila na saglasnost prije njihovog donošenja.
Član 104.
XII - KAZNENE ODREDBE Novčanom kaznom od 1000 do 4000 KM kazniće se za prekršaj Univerzitet ako: 1. počne sa radom bez rješenja Ministra (član 14. stav 1.); 2. ne izvodi nastavu u skladu sa nastavnim planom i nastavnim programom (član 33.); 3. primjenjuje nastavne programe općih nastavnih predmeta koje nije donio Univerzitet (član 35. stav 1.); 4. ne objavi nastavne programe na način utvrđen općim aktom Univerziteta (član 36. stav 2.); 5. prekorači rok iz člana 82. stav 3.; 6. donese pravila, bez prethodnog dostavljanja Ministarstvu (član 103. stav 2.); Za prekršaje iz prethodnog stava kazniće se i odgovorno lice Univerziteta kaznom od 400 do 1000 KM.
Član 105.
Novčanom kaznom od 1000 do 4000 KM kazniće se za prekršaj visokoškolska ustanova ako: 1. počne sa radom bez rješenja Ministra (član 27. stav 1.); 2. ne utvrdi troškove studija iz člana 32. stav 3.; 3. ne izvodi nastavu u skladu sa nastavnim planom i nastavnim programom (član 33.); 4. primjenjuje nastavne programe općih nastavnih predmeta koje nije donio Univerzitet (član 35. stav 1.); 5. organizuje studij po nastavnom planu i programu na koji predhodnu saglasnost nije dao Univerzitet (član 35. stav 2.); 6. ne objavi nastavne programe na način utvrđen pravilima visokoškolske ustanove (član 36. stav 2.); 7. prekorači sedmični broj časova za studente (član 38. stav 4.); 8. ne obezbjedi ispitne rokove i ispitne termine u skladu sa članom 38. stav 5. ; 9. organizuje postdiplomski studij protivno članu 39. ; 10. omogući sticanje naučnog stepena doktora nauka iz oblasti za koje nije matična (član 44.); 11. izvrši upis studenata u prvu godinu studija protivno članu 55.; 12. ne raspiše konkurs u smislu člana 72. stav 4. 13. ne izabere asistenta i višeg asistenta u smislu člana 74. stav 1.; 14. ne stvori uslove i program za napredovanje asistenata i viših asistenata (član 75.); 15. saradnik samostalno drži predavanja, odnosno obavlja ispite suprotno članu 76. ; 16. ne raspiše konkurs u nastavnička i saradnička zvanja u smislu člana 77.; 17. izvrši izbor nastavnika bez saglasnosti univerziteta (član 79. stav 1.); 18. ne izabere saradnika u usmislu člana 79. st. 3. i 4. ; 19. prekorači rok iz člana 82. stav 2.; 20. donese pravila prije prethodnog dostavljanja Ministarstvu (član 103. stav 2.). Za prekršaje iz prethodnog stava kazniće se i odgovorno lice u visokoškolskoj ustanovi kaznom od 400 do 1000 KM.
Član 106.
XIII - PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Danom stupanja na snagu ovoga zakona Kanton preuzima prava osnivača Univerziteta u Sarajevu kao javne ustanove i slijedećih visokoškolskih ustanova - uključujući njihove postojeće organizacione jedinice institute, zavode, centre, laboratorije i sl. - kao javnih ustanova: 1. Akademija likovnih umjetnosti; 2. Akademija scenskih umjetnosti; 3. Arhitektonski fakultet; 4. Ekonomski fakultet; 5. Elektrotehnički fakultet; 6. Fakultet za fizičku kulturu; 7. Fakultet kriminalističkih nauka; 8. Fakultet političkih nauka; 9. Farmaceutski fakultet; 10. Filozofski fakultet; 11. Građevinski fakultet; 12. Mašinski fakultet; 13. Medicinski fakultet; 14. Muzička akademija; 15. Poljoprivredni fakultet; 16. Pravni fakultet; 17. Prirodno-matematički fakultet; 18. Fakultet za saobraćaj i komunikacije; 19. Stomatološki fakultet; 20. Šumarski fakultet; 21. Veterinarski fakultet; 22. Pedagoška akademija; 23. Visoka zdravstvena škola. Status visokoškolskih ustanova kao javnih ustanova u sastavu Univerziteta u Sarajevu, kao javne ustanove, koje imaju sjedište van Kantona, regulisaće se posebnim sporazumom sa osnivačem.
Član 107.
Kanton preuzima osnivačka prava nad naučnoistraživačkim institutima kao javnim ustanovama koji će djelovati u okviru Univerziteta u Sarajevu: 1. Institut za istoriju; 2. Orijentalni institut; 3. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju, 4. Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava, 5. ostali instituti za koje Vlada utvrdi da su od posebnog značaja.
Član 108.
Ovaj zakon predstavlja osnivački akt za upis u sudski registar Univerziteta u Sarajevu kao javne ustanove i visokoškolskih ustanova i naučnoistraživačkih instituta iz člana 106. i 107. ovog zakona. Finansiranje nastavne djelatnosti vrši se u skladu sa članom 98. ovog zakona putem visokoškolskih ustanova. Finansiranje naučne djelatnosti vrši se u skladu sa članom 100. ovog zakona.
Član 109.
Klinički centar Univerziteta u Sarajevu (u daljem tekstu: Klinički centar), u dijelu nastavne i naučnoistraživačke djelatnosti, u sastavu je Univerzitata kao javne ustanove. Položaj i funkcije Kliničkog centra iz prethodnog stava bliže će se ragulisati pravilima Univerziteta iz prethodnog stava. Klinički centar svoju nastavnu i naučnoistraživačku aktivnost, realizuje na univerzitetu kao javnoj ustanovi, u skladu sa ovim zakonom. Finansiranje nastavne djelatnosti vrši se putem visokoškol- skih ustanova, odnosno korisnika usluga. Finansiranje naučne djelatnosti vrši se u skladu sa članom 100. ovog zakona.
Član 110.
Nacionalna i Univerzitetska biblioteka u Sarajevu (u daljem tekstu: Biblioteka), u dijelu nastavne i naučnoistraživačke djelatnosti, u sastavu je Univerziteta kao javne ustanove. Položaj i funkcija Biblioteke iz prethodnog stava bliže će se regulisati pravilima Univerziteta iz prethodnog stava. Biblioteka svoju nastavnu i naučnoistraživačku aktivnost, realizuje na Univerzitetu kao javnoj ustanovi, u skladu sa ovim Zakonom. Finansiranje nastavne djelatnosti vrši se putem visokoškolskih ustanova, odnosno korisnika usluga. Finansiranje naučne djelatnosti vrši se u skladu sa članom 100. ovog zakona.
Član 111.
Zavod za zaštitu zdravlja studenata Univerziteta u Sarajevu (u daljem tekstu: Zavod) u dijelu kojim obezbjeđuje zdravstvenu zaštitu studenata sastavni je dio Univerziteta kao jave ustanove. Studentski centar u Sarajevu (u daljem tekstu: Centar), u dijelu kojim obezbjeđuje životni standard studenata, sastavni je dio Univerziteta u kao javne ustanove. Položaj i funkcija Zavoda i Centra bliže će se regulisati pravilima univerziteta. Finansiranje djelatnosti Zavoda i Centra vrši se putem korisnika usluga.
Član 112.
Vlada će donijeti Standarde i Normative i propis o utvrđivanju troškova studija za studente koji se finansiraju iz Budžeta Kantona za svaku visokoškolsku ustanovu iz člana 19. stav 2, člana 55. stav 3., u roku od jedne godine od dana stupanja na snagu ovog zakona. Vlada će utvrditi kriterije i uvjete kreditiranja, kao i kategorije studenata za koje će preuzeti troškove studija iz člana 99., u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga zakona.
Član 113.
Bliže propise iz čl. 10. stav 4, 13. stav 3., 23. stav 2., 95. stav 4. i 96. stav 3. ovoga zakona donijeće Ministar u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga zakona.
Član 114.
Univerzitet kao javna ustanova dužan je uskladiti svoju organizaciju, djelatnost i pravila sa odredbama ovog zakona u roku od tri mjeseca od dana njegovog stupanja na snagu.
Član 115.
Univerzitet kao javna ustanova će donijeti plan razvoja iz člana 17. stav 1. tačka 2. ovoga zakona, u roku od jedne godine od dana njegovog stupanja na snagu.
Član 116.
Univerzitet kao javna ustanova će utvrditi: - matične nastavne predmete i matične visokoškolske ustanove za dodiplomski i postdiplomski studij; - zajedničke predmete za grupacije visokoškolskih ustanova, a može utvrditi i opće predmete za Univerzitet; - kriterije i postupak upisa studenata; - postupak za sticanje doktorata nauka; - programe naučno-istraživačkog rada na univerzitetu i obaveze iz člana 17. stav 1. tač. 7., 8., 9., 11., 14. i 15. u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga zakona; - predložiti Standarde i Normative u roku od devet mjeseci po stupanju na snagu ovog zakona.
Član 117.
Visokoškolske ustanove kao javne ustanove dužne su uskladiti svoju organizaciju, djelatnost i pravila sa odredbama ovog zakona u roku od 30 dana po isteku roka iz člana 114. ovoga zakona.
Član 118.
Visokoškolske ustanove kao javne ustanove će utvrditi: - plan razvoja visokoškolske ustanove; - nastavne planove i programe; iz člana 30. stav 1. tač. 2. i 3. ovog zakona u roku od šest mjeseci od dana njegovog stupanja na snagu.
Član 119.
Asistenti i viši asistenti sa navršenih 50 godina života i 25 godina radnog staža na Univerzitetu, podliježu primjeni odredbe iz člana 84. stav 3. ovog zakona, nakon dvije godine od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Član 120.
Do donošenja Kriterija i mjerila iz člana 98. stav 1 primjenjivat će se postojeći Kriteriji i mjerila i na toj osnovi utvrditi troškovi studija iz člana 55. stav 1., tačka 3. ovog zakona.
Član 120a.
Odredbe člana 99. ovog zakona, neće se primjenjivati u školskoj 2002/2003. godini.
Član 121.
Danom stupanja na snagu ovog zakona na području Kantona prestaje primjena Zakona o univerzitetu ("Službeni list SR BiH", broj 39/90 i "Službeni list RBiH", br. 3/93, 24/93 i 13/94).
Član 122.
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Kantona Sarajevo".