Član 1.
Ovim zakonom uređuje se: - djelatnost socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom; - iznosi novčanih i drugih davanja na osnovu prava iz socijalne zaštite utvrđenih Zakonom o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom ("Službene novine Federacije BiH", br. 36/99, 54/04, 39/06 i 14/09) (u daljem tekstu: Federalni zakon) i ovim zakonom, uvjeti i postupak za sticanje tih prava i njihovo finansiranje; - uvjeti, način i postupak ostvarivanja prava i finansiranje civilnih žrtava rata utvrđenih Federalnim zakonom i ovim zakonom; - uvjeti, način, postupak ostvarivanja prava i finansiranje osnovnih prava porodice sa djecom utvrđenih Federalnim zakonom i ovim zakonom; - ustanove socijalne zaštite i uvjeti za njihovo osnivanje; - uvjeti za imenovanje i razrješenje direktora, predsjednika i članova upravnog odbora, predsjednika i članova nadzornog odbora; - rad i finansiranje udruženja osoba sa invaliditetom; - nadzor nad provođenjem ovog zakona; - i druga pitanja od značaja za ostvarivanje prava iz oblasti socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom.
Član 2.
Na pitanja koja nisu uređena ovim zakonom primjenjuje se Federalni zakon.
Član 3.
U postupku za ostvarivanje prava po ovom zakonu primjenjuju se odredbe Zakona o upravnom postupku, ako Federalnim zakonom nije drugačije uređeno.
Član 4.
Poslove iz oblasti socijalne zaštite u prvom stepenu obavlja Javna ustanova Kantonalni centar za socijalni rad Sarajevo (u daljem tekstu: Centar) putem službi socijalne zaštite (u daljem tekstu: Služba). Za obavljanje poslova uprave iz oblasti zaštite civilnih žrtava rata i oblasti zaštite porodice sa djecom u prvom stepenu općinski načelnik organizuje Službu za upravu u skladu sa propisom Vlade Kantona, kojim se propisuje organizacija općinskih službi za upravu.
Član 5.
U drugostepenom postupku o pravima i obavezama po osnovu ovog zakona rješava Ministarstvo za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Kantonalno ministarstvo).
Član 6.
Prava po ovom zakonu ne mogu ostvariti osobe koje nisu državljani Bosne i Hercegovine.
Član 7.
Prava po osnovu ovog zakona mogu ostvariti osobe koje imaju prebivalište najmanje godinu dana u Kantonu Sarajevo (u daljem tekstu: Kanton), ukoliko ovim zakonom nije drugačije propisano. Izuzetno od prethodnog stava, prava po ovom zakonu mogu ostvariti osobe koje su 30.04.1992. godine imale prebivalište na području Kantona, pod uvjetom da im je utvrđen status povratnika.
Član 8.
Pravo na određeni oblik socijalne zaštite ne može ostvariti osoba koja ispunjava uvjete za ostvarivanje istog prava po nekom drugom osnovu.
Član 9.
Ukupan prihod domaćinstva kao uvjet za ostvarivanje prava po ovom zakonu, čine prihodi koje članovi domaćinstva ostvaruju po osnovu: 1. plaća i drugih primanja iz radnog odnosa; 2. starosne, invalidske i porodične penzije; 3. poljoprivredne djelatnosti; 4. primanja po propisima iz invalidsko-boračke zaštite i zaštite civilnih žrtava rata; 5. primanja po osnovu socijalne zaštite, izuzev primanja po osnovu novčane naknade za pomoć i njegu od druge osobe i dodatka za njegu i pomoć od druge osobe; 6. primanja po osnovu prava na ličnu invalidninu po svim osnovama, izuzev u postupku ostvarivanja prava na stalnu novčanu pomoć, novčanu naknadu za pomoć i njegu od druge osobe i dodatka za njegu i pomoć od druge osobe; 7. prihoda ostvarenih po osnovu imovinskih prava; 8. prihoda ostvarenih po osnovu autorskih prava; 9. prihoda ostvarenih po osnovu privrednih, uslužnih i drugih djelatnosti; 10. prihoda po osnovu registrovane dopunske djelatnosti.
Član 10.
Prihodom od poljoprivredne djelatnosti u smislu tačke 3. člana 9. ovog zakona, smatra se katastarski prihod iz prethodne godine koji se dijeli sa 12 mjeseci i brojem članova domaćinstva.
Član 11.
Prihodom ostvarenim po osnovu imovinskog prava u smislu tačke 7. člana 9. ovog zakona, smatra se prihod ostvaren prodajom imovine, davanjem imovine u zakup ili najam.
Član 12.
Prihod u smislu tačke 9. člana 9. ovog zakona je godišnji prihod koji se dijeli sa 12 mjeseci i brojem članova domaćinstva.
Član 13.
Osnov za utvrđivanje novčanih i drugih materijalnih davanja je prosječna neto plaća ostvarena u Kantonu u prethodnoj kalendarskoj godini pomnožena sa odgovarajućim koeficijentom (u daljem tekstu: prosječna plaća). Vlada Kantona će svojim aktom utvrditi visinu koeficijenta, s tim da osnov ne može biti manji od onog utvđenog u prethodnoj godini.
Član 14.
II - SOCIJALNA ZAŠTITA 1. Korisnici socijalne zaštite Korisnici socijalne zaštite, pored korisnika utvrđenih Federalnim zakonom su i: - osobe i porodice koje bi svoju socijalnu sigurnost trebale ostvariti od primanja u skladu sa članom 9. ovog zakona, a ta primanja nisu dovoljna za podmirenje njihovih osnovnih životnih potreba; - osobe izložene zlostavljanju i nasilju u porodici.
Član 15.
Koje osobe se smatraju zlostavljanim kao i njihova prava, utvrdit će se posebnim propisom.
Član 16.
2. Prava iz socijalne zaštite Obim prava korisnika iz člana 12. Federalnog zakona i člana 14. stav 1. alineja 1. ovog zakona koja nisu regulisana Federalnim zakonom i ovim zakonom, kao i način i uvjeti njihovog ostvarivanja uređuju se uredbom Vlade Kantona u skladu sa raspoloživim budžetskim sredstvima.
Član 17.
Osobama i porodicama koje se nalaze u stanju socijalne potrebe osigurava se stambeno zbrinjavanje u skladu sa raspoloživim sredstvima u Budžetu Kantona na poziciji Kantonalnog ministarstva predviđenim za tu namjenu i stambenim jedinicama za tu namjenu kojima raspolaže Kantonalno ministarstvo. Uredbom Vlade Kantona bliže će se definisati ko se smatra osobom i porodicom u stanju socijalne potrebe u smislu stava 1. ovog člana, način i kriteriji u skladu sa kojima će se istim osigurati stambeno zbrinjavanje.
Član 18.
3. Stalna novčana pomoć Iznos najnižeg primanja domaćinstva koji se smatra dovoljnim za izdržavanje jednočlanog domaćinstva je 20% prosječne plaće, koji se za svakog slijedećeg člana domaćinstva uvećava za 10% od ovog iznosa. Ukoliko su jedan ili više članova domaćinstva osobe sa invaliditetom, koje su ostvarile pravo na novačanu naknadu za pomoć i njegu od strane druge osobe u skladu sa članom 27. Zakona o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom ("Službene novine Kantona Sarajevo" br. 16/02, 8/03, 2/06, 21/06), ukupan iznos iz prethodnog stava uvećava se za 20% iznosa dovoljnog za izdržavanje jednočlanog domaćinstva.
Član 19.
Stalna novčana pomoć utvrđuje se u mjesečnom iznosu u visini razlike ukupnih prihoda članova domaćinstva i iznosa najnižeg primanja domaćinstva koji se smatra dovoljnim za izdržavanje u smislu člana 18. ovog zakona. Za osobe iz člana 27. Zakona o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom ("Službene novine Kantona Sarajevo", br. 16/02, 8/03, 2/06, 21/06) ovog zakona iznos stalne novčane pomoći uvećava se za 30% iznosa koji se smatra dovoljnim za izdržavanje jednočlanog domaćinstva.
Član 20.
Srodnik nije u mogućnosti u smislu člana 22. Federalnog zakona izdržavati člana porodice sa kojim ne živi u zajedničkom domaćinstvu, ako mu prihodi, uključujući i člana porodice kojeg je obavezan izdržavati, ne prelaze iznos utvrđen članom 18. ovog zakona uvećanim za iznos novčanog dodatka.
Član 21.
Za ostvarivanje prava na stalnu novčanu pomoć, osim uvjeta propisanih Federalnim zakonom i ovim zakonom, korisnik ne smije biti vlasnik nekretnina (kuće, stana i druge nekretnine) koje svojom veličinom prelaze potrebe domaćinstva, odnosno čijom bi se prodajom ili davanjem u zakup mogla ostvariti sredstva potrebna za izdržavanje ili bi se po osnovu te imovine izdržavanje moglo obezbijediti ugovorom o doživotnom izdržavanju, što u svakom konkretnom slučaju procjenjuje stručni tim Službe. Korisnik ili domaćinstvo koji su ostvarili sredstva prodajom imovine ili su darovali svoju imovinu nemaju pravo na stalnu novčanu pomoć za razdoblje za koje iznos pomoći odgovara visini osnovice za plaćanje poreza na promet nekretnina.
Član 22.
Pravo na stalnu novčanu pomoć ne mogu ostvariti domaćinstva u kojima je jedan od članova vlasnik preduzeća ili samostalne radnje ili ima registriranu dopunsku djelatnost, odnosno domaćinstva u kojima su jedan ili više članova vlasnici ili posjednici automobila, osim ako su u pitanju osobe sa invaliditetom koje po propisima iz oblasti poreske i carinske politike mogu uvesti ili na domaćem tržištu kupiti motorno vozilo kao ortopedsko ili drugo pomagalo.
Član 23.
Domaćinstva koja su ostvarila pravo na stalnu novčanu pomoć imaju pravo na novčani dodatak na ime plaćanja komunalnih usluga (u daljem tekstu: novčani dodatak). Visinu novčanog dodatka utvrđuje Vlada Kantona u skladu sa finansijskim mogućnostima.
Član 24.
Korisnicima stalne novčane pomoći obezbjeđuje se pravo na zdravstvenu zaštitu, ukoliko je ne mogu ostvariti po nekom drugom osnovu.
Član 25.
Izuzetno od člana 7. ovog zakona pravo na stalnu novčanu pomoć mogu ostvariti i raseljene osobe ako prema ocjeni nadležnih organa ne postoje uvjeti za siguran povratak u mjesto prebivališta, a pod uvjetom da nisu ostvarili pravo na smještaj i prehranu u skladu sa propisima kojima se regulišu pitanja raseljenih osoba i izbjeglica.
Član 26.
Nalaz i mišljenje o nesposobnosti za samostalan rad i privređivanje osoba iz člana 23. tačka 1. Federalnog zakona u prvom i drugom stepenu daje Javna ustanova "Zavod za medicinu rada Kantona Sarajevo" sa kojom je Kantonalno ministarstvo zaključilo ugovor (u daljem tekstu: Stručna institucija). Troškovi postupka za ostvarivanje prava u prvom stepenu padaju na teret podnosioca zahtjeva. Ukoliko podnosiocu zahtjeva u skladu sa ovim zakonom budu priznata prava, ima pravo na refundaciju troškova pregleda iz sredstava kantonalnog budžeta. Troškovi drugostepenog postupka padaju na teret organa koji vodi postupak.
Član 27.
4. Novčana naknada za pomoć i njegu od strane druge osobe Osobe iz člana 26. stav 1. Federalnog zakona ostvaruju pravo na novčanu naknadu za pomoć i njegu od strane druge osobe, pod uvjetom da im ukupni prihodi po članu domaćinstva, u koji ne ulazi prihod iz člana 9. stav 1. tačka 6. ovog zakona, mjesečno ne prelazi iznos 40% prosječne plaće. Potrebu za pomoć i njegu od strane druge osobe za stare i nemoćne osobe iz stava 1. ovog člana utvrđuje Stručna institucija. Za osobe iz prethodnog stava visina novčane naknade utvrđuje se u iznosu 15% prosječne plaće.
Član 28.
Potrebu za pomoći i njegom od strane druge osobe za stare i nemoćne osobe utvrđuje Stručna institucija.
Član 29.
Osobe koje su u skladu sa članom 27. Zakona o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom ("Službene novine Kantona Sarajevo" br. 16/02, 8/03, 2/06, 21/06 i 17/10) ostvarile pravo na dodatak za pomoć i njegu od strane druge osobe imaju pravo na određena ortopedska, tiflotehnička i druga pomagala, čije ostvarenje nije predviđeno propisima iz oblasti zdravstvenog osiguranja. Uvjeti, vrsta pomagala i način ostvarivanja prava iz prethodnog stava propisat će se pravilnikom koji donosi ministar za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice u Kantonu Sarajevo (u daljem tekstu: ministar).
Član 30.
5. Druge materijalne pomoći Jednokratna novčana pomoć se dodjeljuje najviše do visine 20% prosječne plaće.
Član 31.
Pravo na jednokratnu novčanu pomoć može se dodijeliti korisniku u okviru jednog domaćinstva najviše tri puta u toku jedne kalendarske godine, u ukupnom iznosu koji ne prelazi visinu izuzetne novčane pomoći iz člana 34. ovog zakona.
Član 32.
Jednokratna novčana pomoć se može dodijeliti i u naturi, ukoliko postoji sumnja da bi se novčana sredstva mogla nenamjenski utrošiti, što procjenjuje stručni tim Službe.
Član 33.
Osobi koja se nađe u stanju izuzetne socijalne potrebe može se dodijeliti izuzetna novčana pomoć. Izuzetna socijalna potreba je potreba koja se ne može zadovoljiti jednokratnom novčanom pomoći.
Član 34.
Visina izuzetne novčane pomoći utvrđuje se do visine 40% prosječne plaće i može se dodijeliti istom korisniku samo jedanput u toku kalendarske godine. Odluku o dodjeli pomoći donosi Služba.
Član 35.
6. Osposobljavanje za život i rad Pravo na osposobljavanje za život i rad obezbjeđuje se djeci ometenoj u fizičkom ili psihičkom razvoju i djeci kod kojih postoji invalidnost prouzrokovana povredom ili bolešću do navršenih 15 godina života kroz osnovno školovanje u redovnim školama ili školama specijalnog tipa koje mogu imati internatski smještaj. Izuzetno od prethodnog stava, pravo na školovanje i osposobljavanje za život i rad ostvaruju djeca do navršenih 18 godina života, ukoliko zbog fizičkih ili psihičkih smetnji nisu bila u stanju završiti osnovno školovanje i osposobljavanje za život i rad u predviđenom roku.
Član 36.
Djeca ometena u fizičkom ili psihičkom razvoju sa navršenih 15 godina, odnosno 18 godina života, ostvaruju pravo na školovanje i osposobljavanje za samostalni život i rad kroz redovne srednje škole ili srednje škole specijalnog tipa koje mogu imati internatski smještaj, ako su ispunjeni slijedeći uvjeti: - da je dijete završilo osnovno obrazovanje; - da postoji vjerovatnost da se dijete, s obzirom na ometenost u fizičkom ili psihičkom razvoju i stepen preostale sposobnosti, može primjenom ovog prava osposobiti za samostalan život i rad; - da postoji vjerovatnoća da se osposobljavanje djeteta može postići u trajanju do četiri godine. Pravo na školovanje i osposobljavanje za život i rad obezbjeđuje se djetetu do navršenih 26 godina života, odnosno i poslije navršenih 26 godina života, ukoliko je to pravo ranije uspostavljeno, a najkasnije do navršenih 29 godina života.
Član 37.
Pravo na rehabilitaciju u cilju osposobljavanja za život i rad imaju i odrasle osobe koje to pravo nisu mogle ostvariti u skladu sa stavom 2. člana 36. ovog zakona ili kod kojih je onesposobljenost nastupila poslije 26. godine života, ako to pravo ne mogu ostvariti po nekom drugom osnovu, a najkasnije do navršenih 40 godina života.
Član 38.
Utvrđivanje postojanja osnova za ostvarivanje prava na školovanje i osposobljavanje za život i rad za osobe iz člana 35. ovog zakona vrši Stručna komisija za utvrđivanje sposobnosti i razvrstavanje djece i omladine ometene u fizičkom ili psihičkom razvoju (u daljem tekstu: Stručna komisija), a za osobe iz čl. 36. i 37. ovog zakona Stručna institucija. Postupak za utvrđivanje činjenica iz prethodnog stava, način rada Stručne komisije, način ostvarivanja saradnje sa drugim učesnicima u postupku, ocjenjivanje radne sposobnosti, medicinska i druga dokumentacija potrebna za ocjenjivanje radne sposobnosti, sadržaj nalaza, ocjene i mišljenja, obrasci koji se upotrebljavaju i druga pitanja od značaja za ostvarivanje ovih prava regulisat će se posebnim pravilnikom koji donosi ministar.
Član 39.
Djeca i odrasle osobe koje se nalaze na specijalnom školovanju imaju pravo na dnevni boravak u specijalnim ustanovama ili smještaj u ustanovama internatskog tipa ukoliko je takav boravak ili smještaj preporučen mišljenjem Stručne komisije, odnosno Stručne institucije.
Član 40.
Troškove dnevnog boravka ili smještaja u internat za osobe iz čl. 35., 36. i 37. ovog zakona snosi Centar u cijelosti, u visini ekonomski utvrđene cijene troškova dnevnog boravka ili smještaja.
Član 41.
Pravo na osposobljavanje za život i rad prestaje ako kod osobe nastupe takve promjene u fizičkom ili psihičkom stanju koje onemogućavaju njeno osposobljavanje i više ne postoji vjerovatnoća da se osoba može osposobiti za samostalan život i rad, što se utvrđuje ponovnom ocjenom Stručne komisije, odnosno Stručne institucije.
Član 42.
Djeci i odraslim osobama koji su u skladu sa Federalnim zakonom i ovim zakonom osposobljeni za život i rad, pripada pravo na novčanu naknadu za vrijeme čekanja na zaposlenje. Osobe iz prethodnog stava po završetku osposobljavanja za život i rad imaju pravo na novčanu naknadu do trenutka zaposlenja, pod uvjetom da se redovno javljaju Službi za zapošljavanje. Novčana naknada za vrijeme čekanja na zaposlenje utvrđuje se u visini 20% prosječne plaće, a isplaćuje se mjesečno preko Centra.
Član 43.
Pravo na novčanu naknadu za vrijeme čekanja na zaposlenje korisniku prestaje: - ako se zaposli, - ako odbije posao za koji je osposobljen.
Član 44.
Zaposlena osoba koja je ranije koristila ili je mogla koristiti novčanu naknadu za vrijeme čekanja na zaposlenje, a koja izgubi posao bez svoje krivice, može istu ponovo ostvariti nakon što iskoristi prava po osnovu propisa iz radnog zakonodavstva.
Član 45.
7. Smještaj u drugu porodicu Drugom porodicom u smislu ovog zakona ne smatraju se osobe iz člana 5. stav 1. Federalnog zakona. Hraniteljska porodica koja preuzima brigu o smještenoj osobi (u daljem tekstu: hranitelj) mora biti državljanin BiH, psihički i tjelesno zdrav, imati sposobnosti potrebne za zaštitu, čuvanje, njegu, odgoj i zadovoljavanje drugih potreba smještene osobe. Pravo na smještaj u drugu porodicu mogu ostvariti osobe na način i pod uvjetima utvrđenim Federalnim zakonom i ovim zakonom.
Član 46.
Mjesna nadležnost Službe iz člana 4. ovog zakona mijenja se smještajem osobe u drugu porodicu čije je prebivalište na području druge općine. Za dijete čiji roditelji žive odvojeno, mjesna nadležnost Službe određuje se prema prebivalištu roditelja kome je dijete povjereno odlukom suda ili organa starateljstva. Do donošenja odluke nadležna je Služba prema prebivalištu roditelja kod kojeg dijete živi.
Član 47.
Ako je dijete smješteno u porodicu koja ne živi na području općine čiji je vršilac zaštite zaključio ugovor o smještaju, ovaj vršilac zaštite dostavit će jedan primjerak ugovora Službi na čijem području živi porodica u kojoj je dijete smješteno.
Član 48.
Ako je dijete smješteno u porodicu na području druge općine, a vršilac zaštite na čijem je području dijete smješteno utvrdi da je nužno u interesu djeteta da prestane ugovor o smještaju, dužan je o tome bez odlaganja obavijestiti vršioca zaštite koji je zaključio ugovor o smještaju i poduzeti po potrebi hitne mjere radi zaštite djeteta.
Član 49.
O smještaju djece ili odraslih osoba u drugu porodicu Služba donosi rješenje. Rješenje se donosi na osnovu zaključka Stručnog tima koji obrazuje Služba, kojim se utvrđuje postojanje uvjeta iz čl. 34. i 35. Federalnog zakona. Osim uvjeta predviđenih čl. 34. i 35. Federalnog zakona dijete se ne može smjestiti u porodicu koja u domaćinstvu ima više od dvoje djece mlađe od 15 godina.
Član 50.
Na osnovu rješenja o određivanju smještaja u drugu porodicu, Centar sa hraniteljem zaključuje pismeni ugovor o smještaju.
Član 51.
Ugovor o smještaju sa hraniteljem mora da sadrži: - ime i prezime bračnih drugova kod kojih se dijete smješta i adresu; - početak i po potrebi trajanje smještaja; - obaveze porodice u koju se dijete smješta, u pogledu njegovog odgoja, školovanja i uopće osposobljavanja za samostalan život i rad kao i u pogledu ishrane i smještaja; - visinu i način plaćanja naknade za smještaj; - vrijeme i način obavještavanja Službe o svim okolnostima koje su od značaja za razvoj djeteta, odgoj i školovanje, kao i o okolnostima od značaja za uslove života odraslog lica u porodici; - razlog za raskid ugovora; - način kontrole od strane Službe; - otkazni rok.
Član 52.
Naknada za smještaj u drugu porodicu utvrđuje se u visini 80% cijene smještaja u odgovarajuću ustanovu socijalne zaštite.
Član 53.
Troškovi smještaja padaju na teret Centra koji je odlučio o smještaju.
Član 54.
Centar ima pravo na potpunu ili djelimičnu naknadu troškova iz člana 53. ovog zakona iz imovine smještene osobe ili od osoba koje su po odredbama Porodičnog zakona dužne izdržavati smještenu osobu.
Član 55.
Smještaj u drugu porodicu prestaje: - sporazumom ugovornih strana, - istekom ugovorenog roka, - otkazom ugovora, - raskidom ugovora, - punoljetstvom djeteta, - usvojenjem djeteta, - smrću osobe koja je zaključila ugovor, - smrću osobe na smještaju, - stupanjem u brak osobe smještene u drugu porodicu.
Član 56.
8. Smještaj u ustanovu socijalne zaštite Smještaj osoba u ustanove socijalne zaštite vrši se u skladu sa Federalnim zakonom i ovim zakonom. Cijenu usluga koje pruža ustanova utvrđuje Vlada Kantona na prijedlog ustanove. Smještaj u ustanovu socijalne zaštite neće se osigurati osobi, kojoj po odredbama Porodičnog zakona srodnici obavezni na izdržavanje, mogu obezbijediti uvjete za zadovoljavanje osnovnih životnih potreba, o čemu zaključak donosi Stručni tim Službe. Kantonalno ministarstvo donijeće pravilnik kojim će se definisati kriteriji za utvrđivanje visine učešća srodnika u troškovima smještaja u ustanovi.
Član 57.
Ukoliko porodica ne može obezbijediti uvjete za zadovoljavanje osnovnih životnih potreba donosi se rješenje o smještaju u ustanovu, kojim se utvrđuje: - potreba smještaja, - ustanova u koju se smješta, - početak i eventualno trajanje smještaja, - troškovi smještaja.
Član 58.
O smještaju u ustanove socijalne zaštite zaključuje se ugovor između ustanove i Centra. Centar zaključuje ugovor sa korisnikom, odnosno srodnicima koji su po zakonu obavezni da ga izdržavaju. Ugovorom iz prethodnog stava može se utvrditi da, ukoliko korisnik koji je vlasnik pokretne ili nepokretne imovine nije u mogućnosti da plaća troškove smještaja ili osobe koje su po odredbama Porodičnog zakona obavezne da ga izdržavaju odbiju da plaćaju troškove smještaja ili ne uplaćuju ugovorenu cijenu smještaja, Centar troškove smještaja može namiriti iz njegove imovine.
Član 59.
9. Kućna njega i pomoć u kući Usluge kućne njege i pomoći u kući mogu pružati ustanove, Crveni križ i nevladine organizacije koje ispunjavaju uvjete propisane Federalnim zakonom i ovim zakonom.
Član 60.
Pomoć i njega u kući može se odobriti osobi kojoj je zbog tjelesnog ili mentalnog oštećenja ili trajnih promjena u zdravstvenom stanju ili starosti prijeko potrebna pomoć i njega druge osobe pod uvjetom: - da nije ostvarila pravo na novčanu naknadu za pomoć i njegu od strane druge osobe; - da nema mogućnosti da joj pomoć i njegu osiguraju roditelji, bračni drug i djeca; - da nema mogućnosti da pomoć i njegu osigura na temelju ugovora o doživotnom izdržavanju; - da prihod po članu domaćinstva ne prelazi 30% prosječne plaće. Potrebu za pomoć i njegu u kući utvrđuje Stručna institucija.
Član 61.
Aktima ustanova, a u skladu sa Federalnim zakonom i ovim zakonom, bliže se reguliše način pružanja i korištenja usluga kućne njege.
Član 62.
Troškove kućne njege i pomoći snose pravne i fizičke osobe u skladu sa Federalnim zakonom.
Član 63.
Ugovor o vršenju usluga kućne njege i pomoći u kući i visinu naknade za usluge zaključuje se između korisnika i njegovih srodnika, odgovarajuće ustanove koja ispunjava propisane uvjete i Centra.
Član 64.
10. Postupak za ostvarivanje prava Postupak za ostvarivanje prava iz socijalne zaštite pokreće se na zahtjev osobe u stanju socijalne potrebe, člana domaćinstva ili po službenoj dužnosti.
Član 65.
Pravo na socijalnu zaštitu pripada korisniku od prvog dana narednog mjeseca po podnošenju zahtjeva, odnosno pokretanja postupka po službenoj dužnosti. Pravo na socijalnu zaštitu traje dok postoje uvjeti za korištenje tog prava, u skladu sa Federalnim zakonom i ovim zakonom.
Član 66.
Korisnik prava iz socijalne zaštite dužan je u roku od 15 dana obavijestiti nadležni organ o svakoj promjeni koja bi mogla uticati na obim i visinu stečenih prava.
Član 67.
Osobi koja se nađe u stanju socijalne potrebe sa područja drugog kantona pružit će se potreban oblik socijalne zaštite od strane Službe i omogućiti joj povratak u mjesto prebivališta. Osoba kojoj se ne može utvrditi prebivalište, odnosno boravište ostvaruje potrebne oblike socijalne zaštite putem Službe gdje je zatečena, a najduže dok se ne utvrdi njeno prebivalište odnosno posljednje boravište.
Član 68.
III - USTANOVE SOCIJALNE ZAŠTITE 1. Opće odredbe Kantonalne ustanove socijalne zaštite kao javne ustanove osniva Skupština Kantona. Ustanove se osnivaju radi: - obavljanja stručnih i drugih poslova iz oblasti socijalne zaštite, - zbrinjavanja određenih kategorija korisnika socijalne zaštite, - proučavanja pojava i problema u oblasti socijalne zaštite. Skupština Kantona na prijedlog Vlade Kantona, može osnovati u okviru postojećih ustanova ili kao samostalne ustanove, zaštićene kuće, sigurne kuće i prihvatne stanice za žensku i mušku djecu i omladinu, kao i druge ustanove, po potrebi proširiti ili promijeniti djelatnost postojećih ustanova, u skladu sa uvjetima predviđenim ovim zakonom i Zakonom o ustanovama.
Član 69.
Ustanova se može osnovati ako su, pored općih uvjeta propisanih za osnivanje ustanove, ispunjeni i slijedeći uvjeti: - da postoji trajna potreba za obavljanje određene djelatnosti socijalne zaštite; - da su utvrđeni osnovni zadaci, dugoročni ciljevi, plan i program rada ustanove; - da je osiguran odgovarajući prostor i oprema za uspješan rad ustanove; - da su osigurani potrebni stručni i drugi radnici; - da je utvrđeno finansiranje i materijalna sredstva potrebna za rad ustanove.
Član 70.
Rješenje o ispunjavanju uvjeta za osnivanje ustanova socijalne zaštite (u daljem tekstu: ustanova) donosi Komisija za prvostepeno rješavanje (u daljem tekstu: Komisija) koju rješenjem imenuje ministar, a rješenje Komisije potpisuje predsjednik Komisije. Protiv rješenja iz stava 1. ovog člana može se izjaviti žalba, koju kao drugostpeni organ rješava ministar. Rješenje doneseno od strane ministra je konačno i protiv istog se može tužbom pokrenuti upravni spor pred Kantonalnim sudom u Sarajevu. Uvjete za osnivanje ustanova kao i formiranje i način rada Komisije, urediće se pravilnikom koji će donijeti Kantonalno ministarstvo u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 17/10).
Član 71.
Ustanove prestaju sa radom prema uvjetima utvrđenim Zakonom o ustanovama.
Član 72.
Ako se utvrdi da ustanova ne zadovoljava zakonom propisane uvjete za obavljanje djelatnosti, Kantonalno ministarstvo odrediće rok u kome je ustanova dužna otkloniti nedostatke.
Član 73.
Ustanove, izuzev Centra, može osnovati građanin, udruženje građana, humanitarna organizacija ili vjerska zajednica, strani državljanin ili strana humanitarna organizacija pod uvjetima propisanim zakonom. Prenošenje javnih ovlaštenja iz socijalne zaštite iz isključive nadležnosti Kantona na ustanove iz stava 1. može se vršiti samo ovim zakonom.
Član 74.
Ustanove su dužne na propisan način voditi evidenciju o korisnicima i pruženim uslugama, u skladu sa uputstvom o vođenju evidencije o korisnicima i pružanju usluga i o tome dostavljati izvještaje Kantonalnom ministarstvu. Uputstvo iz prethodnog stava donosi ministar.
Član 75.
Kantonalno ministarstvo vodi evidenciju ustanova i drugih organizacija i udruženja koje obavljaju djelatnost socijalne zaštite.
Član 76.
Ustanove su dužne svojim aktom utvrditi organizaciju, sistematizaciju rada u ustanovama i radnim jedinicama, način prijema i otpusta korisnika, kao i normative stručnog kadra u odnosu na broj štićenika i druga pitanja organizovanja rada u skladu sa Zakonom o ustanovama i ovim zakonom. Saglasnost na akte ustanove socijalne zaštite, kao i na propisane normative, daje Kantonalno ministarstvo.
Član 77.
Ustanove čiji je osnivač Kanton finansijsko poslovanje vezano za utrošak budžetskih sredstava obavljaju u skladu sa standardima o finansijskom poslovanju koje će pravilnikom utvrditi Kantonalno ministarstvo.
Član 78.
2. Kantonalni centar za socijalni rad Kantonalni centar za socijalni rad je višefunkcionalna ustanova socijalne zaštite organizirana kao centralna institucija, otvorena za saradnju sa nevladinim organizacijama i drugim organizacijama koje na principima suvremenog, stručnog, socijalnog rada uz angažiranje potrebnih profila stručnjaka organizira, supervizira i sprovodi ciljeve socijalne zaštite u Kantonu.
Član 79.
Centar za socijalni rad kao javnu ustanovu na koju se prenose javna ovlaštenja, u skladu sa Zakonom o ustanovama, osniva Skupština Kantona i utvrđuje organizaciju, vrstu i stepen stručne spreme stručnih radnika u odnosu na broj stanovnika koje pokriva Centar. Radi efikasnosti u radu, Centar vrši neposrednu socijalnu zaštitu putem službi koje se osnivaju za područje općina udruženih u Kanton ili službi u sjedištu Centra.
Član 80.
Aktom o osnivanju Centra utvrđuju se međusobna prava, obaveze i odgovornosti osnivača i Centra.
Član 81.
Centar putem službi neposredno obavlja poslove koji su mu stavljeni u nadležnost Federalnim zakonom i ovim zakonom: - otkriva, prati i proučava probleme iz oblasti socijalne zaštite; - objedinjava rad službi; - usaglašava metode i kriterije rada; - neposredno organizira socijalnu zaštitu; - primjenjuje mjere i propise iz oblasti socijalne zaštite; - radi jedinstven program i izvještaj rada za potrebe Kantona; - podstiče i organizira aktivnosti od preventinog značaja za oblast socijalne zaštite; - neposredno pruža usluge socijalnog rada; - rješava u prvom stepenu zahtjeve za ostvarivanje prava u okviru nadležnosti; - obavlja poslove u oblasti porodične zaštite, zaštite odgojno zanemarene djece, te učestvuje u izvršavanju odgojnih mjera i mjera zaštitnog nadzora; - obavlja poslove i ima ovlaštenja organa starateljstva utvrđene Porodičnim zakonom, drugim zakonima i propisima; - obavlja savjetodavni rad; - sarađuje sa građanima, mjesnim zajednicama, državnim organima i ustanovama, udruženjima građana, pravosudnim organima, policijskim upravama i drugim organima koji mogu doprinijeti unapređivanju kvaliteta socijalnog rada i socijalne zaštite; - podstiče dobrovoljni rad, dobrotvorne i druge djelatnosti; - vodi propisanu evidenciju, izdaje uvjerenja i druge potvrde; - prikuplja dokumentaciju o korisnicima socijalne zaštite; - dostavlja podatke Kantonalnom ministarstvu; - obavlja i druge poslove utvrđene ovim zakonom i Pravilima Centra.
Član 82.
Centar organizira i provodi stručni rad, u pravilu multidisciplinarno u timskom radu, u kojem sudjeluju: socijalni radnik, psiholog, pedagog, pravnik, a po potrebi drugi stručni radnici.
Član 83.
Centar ima svojstvo pravnog lica.
Član 84.
Organ upravljanja u Centru je Upravni odbor, a organ rukovođenja direktor. Članove Upravnog odbora imenuje Vlada Kantona, na period od četiri godine.
Član 85.
3. Dom za socijalno i zdravstveno zbrinjavanje osoba sa invaliditetom i drugih osoba Dom za socijalno i zdravstveno zbrinjavanje osoba sa invaliditetom i drugih osoba obavlja poslove socijalno-zdravstvenog zbrinjavanja odraslih tjelesno i mentalno invalidnih osoba, osoba sa trajnim smetnjama u fizičkom ili psihičkom razvoju, duševno oboljelih i hronično bolesnih osoba, osoba sa specifičnim oboljenjima, ako ne postoje osnovni uvjeti za smještaj u vlastitoj ili drugoj porodici ili drugoj ustanovi, a nije im neophodno bolničko liječenje ili je bolničko liječenje završeno.
Član 86.
U Domu za socijalno zdravstveno zbrinjavanje osoba sa invaliditetom i drugih osoba mogu se, uz prethodnu saglasnost Kantonalnog ministarstva, kao organizaciona jedinica osnovati: - Centar za rehabilitaciju; - Centar za radno proizvodne aktivnosti; - Dnevni centar.
Član 87.
4. Zaštićene kuće Zaštićena kuća osigurava socijalno-zdravstveno zbrinjavanje osoba koje trpe od određenog hroničnog psihijatrijskog poremećaja, a u stanju su socijalne potrebe. Zdravstveno zbrinjavanje ovih osoba za osnovnu bolest, osigurava najbliži nadležni centar za mentalno zdravlje. U okviru zaštićene kuće mogu se organizovati okupacione i radno-profesionalne aktivnosti.
Član 88.
5. Gerontološki centar Gerontološki centar je javna ustanova koja se teoretski i praktično bavi problemima starenja i starosti, te u tom smislu pruža starim, hronično bolesnim, invalidnim, iznemoglim i drugim osobama socijalne, zdravstvene i servisne usluge primjenom institucionalnih i vaninstitucionalnih oblika zaštite. U Gerontološkom centru se planiraju i provode stručni poslovi rehabilitacije, resocijalizacije i reintegracije korisnika usluga i preduzimaju mjere organizacije što kvalitetnijeg života u starosti.
Član 89.
U Gerontološkom centru, uz prethodnu saglasnost Kantonalnog ministarstva, kao organizacione jedinice mogu se osnovati: 1. Dom za zaštitu starih osoba u okviru koga se mogu organizovati: - Centar za dnevni boravak, - Služba kućne njege i pomoći u kući, - Prihvatilište za odrasle i stare, - Prihvatilište za skitnice i prosjake, 2. Služba za edukaciju, plan i analizu.
Član 90.
Dom za zaštitu starih lica obavlja poslove socijalne zaštite sa smještajem, odnosno pruža usluge neprekidno tokom dana starim i drugim kategorijama punoljetnih osoba, koje nisu u stanju da se o sebi staraju i socijalnu zaštitu bez smještaja, što podrazumijeva socijalnu, savjetodavnu i sličnu djelatnost starim i drugim punoljetnim osobama u njihovim domovima, uključujući dnevnu pomoć bolesnicima i ostalim socijalno ugroženim pojedincima i grupama.
Član 91.
Centar za dnevni boravak pruža usluge dnevnog ili poludnevnog boravka, ishranu, stručnu pomoć, servisne usluge i organizaciju slobodnog vremena.
Član 92.
Služba kućne njege i pomoći u kući pruža starim, iznemoglim, hronično bolesnim i invalidnim osobama usluge zdravstvene njege, lične higijene, pomoći u ishrani i nabavci, te pomoći u obavljanju kućnih i drugih poslova.
Član 93.
Prihvatilište za odrasle osobe u zasebnom objektu obezbjeđuje prihvat, privremeno zbrinjavanje, ishranu, zdravstvenu njegu, usluge stručnog rada i druge usluge osobama koje su se našle u stanju socijalne potrebe na području Kantona.
Član 94.
6. Dom za djecu bez roditeljskog staranja Dom za djecu bez roditeljskog staranja (u daljem tekstu: Dom za djecu) pruža usluge cjelokupnog zbrinjavanja, odgoja, školovanja, zdravstvene zaštite djece bez roditelja i djece čiji je razvoj ometen porodičnim prilikama. Dom za djecu prima na smještaj i zaštitu djecu iz prethodnog stava od rođenja do navršenih 18 godina života. Izuzetno od stava 2. ovog člana, na prijedlog Centra, Dom za djecu, na smještaj i zaštitu prima i djecu kojoj je potrebno obezbijediti završetak započetog školovanja. Dom za djecu je dužan pružiti organizovanu i individualnu stručnu pomoć za uspješno savladavanje programa odgoja i obrazovanja štićenika. Dom za djecu može koristiti usluge dječijih vrtića i drugih ustanova, u cilju bolje socijalizacije svojih štićenika.
Član 95.
U Domu za djecu može se, uz prethodnu saglasnost Kantonalnog ministarstva, kao organizaciona jedinica osnovati Prihvatilište za trudnice i samohrane majke sa djecom do 6 mjeseci starosti.
Član 96.
7. Porodično savjetovalište Djelatnost savjetovališta čini: - porodično savjetovanje i tretman; - grupno savjetovanje i tretman; - individualno savjetovanje i tretman; - naučno istraživačko proučavanje pojava i problema iz oblasti socijalne zaštite; - publikovanje rezultata tih istraživanja, kao i drugih popularnih publikacija (priručnika, brošura, informativnopropagandnih materijala). Ove djelatnosti su u funkcijama: - sprečavanja nastanka i suzbijanja sociopsiholoških problema i poteškoća, - harmoniziranja porodičnih i bračnih odnosa; - sticanja pozitivnih navika i formiranja pravilnih životnih stavova i uvjerenja kod djece i mladih; - educiranja građana i profesionalaca iz oblasti opće socijalne i dječije zaštite; - stručne i profesionalne pomoći institucijama, ustanovama i organizacijama u skladu sa njihovim potrebama. Savjetovalište će obavljati i poslove propisane drugim zakonima i odlukama osnivača. 8. Kantonalna javna ustanova "Disciplinski centar za maloljetnike"
Član 97.
Skraćeni naziv Kantonalne javne ustanove "Disciplinski centar za maloljetnike" je: KJU Disciplinski centar. Djelatnost KJU Disciplinski centar je izvršavanje odgojne mjere-disciplinske mjere upućivanja u disciplinski centar za maloljetnike izrečene maloljetnom učiniocu krivičnog djela, na način propisan zakonom kojim se reguliše izricanje i izvršenje ove disciplinske mjere, i to: - na određeni broj sati tokom dana praznika, ali najviše četiri uzastopna dana praznika; - na određeni broj sati tokom dana, ali najduže u trajanju od jednog mjeseca; - na neprekidni boravak tokom određenog broja dana, ali ne duže od dvadeset dana. KJU Disciplinski centar po naredbi suda može provoditi odluku o privremenom smještaju maloljetnika u toku pripremnog postupka. KJU Disciplinski centar organizuje djelatnost Dijagnostičko-opservacionog centra namijenjenog za identifikaciju, utvrđivanje i procjenu etiologije, stepena i intenziteta prisutnih poremećaja u ponašanju kod djece oba spola, koja su upućena na dijagnostičku obradu od strane suda, tužilaštva ili nadležne službe socijalne zaštite s ciljem predlaganja odgovarajuće mjere, te daljeg adekvatnog stručnog tretmana. KJU Disciplinski centar može organizovati projekte, programe i druge aktivnosti prevencije koje su u funkciji smanjenja maloljetničkog kriminaliteta na području Kantona Sarajevo. U okviru KJU Disciplinski centar će se formirati nova organizaciona jedinica, fizički odvojena od drugih organizacionih jedinica ove ustanove, koja će obavljati poslove vezano za zbrinjavanje djece do 18 godina starosti koja se nalaze u riziku, dok se ne steknu uvjeti za osnivanje posebne ustanove u kojoj će se obavljati ovi poslovi. Centar kao organ starateljstva, radi zaštite najboljeg interesa djeteta, a na prijedlog Stručnog tima, rješenjem može odlučiti o njegovom smještaju u organizacionu jedinicu iz stava 6. ovog člana i bez pristanka roditelja, koje može trajati najduže dva mjeseca. Žalba na rješenje iz stava 7. ovog člana ne odlaže izvršenje rješenja i izjavljuje se Kantonalnom ministarstvu. Organizaciona jedinica iz stava 6. ovog člana može vršiti poslove dnevnog zbrinjavanja djece na dobrovoljnoj osnovi. Troškovi zbrinjavanja i smještaja djece u organizacionoj jedinici iz stava 6. ovog člana osiguravaju se iz Budžeta Kantona Sarajevo na poziciji Kantonalnog ministarstva predviđenom za tu namjenu, budžeta općina, donacija, legata, poklona i drugih izvora prihoda u skladu sa propisima.
Član 98.
9. Javna ustanova Terapijska zajednica - Kampus Kantona Sarajevo Javna ustanova Terapijska zajednica - Kampus Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Kampus) je stacionarna ustanova u kojoj se obezbjeđuje socijalno-zdravstvena zaštita osoba u cilju smanjenja somatskih šteta i psihičkih posljedica usljed dugotrajne upotrebe droga, kao i: - psihosocijalna rehabilitacija, - socijalna reintegracija u zajednici na ovaj način rehabilitiranih ovisnika o drogama, - okupacioni tretman (radna terapija), - druge mjere iz domena prevencije, prevashodno tercijarne prevencije ovisnosti o drogama i unapređenja mentalnog zdravlja, - preduzimanje posebnih mjera i programa za sprečavanje i rano otkrivanje psihotičnih stanja (stručno-metodološka pomoć), - zdravstveno prosvjećivanje korisnika. Kampus kao osnovni metod svog rada koristi socioterapijske, psihoterapijske, radno-rekreativne, okupacione i druge aktivnosti u kompleksnoj rehabilitaciji teških ovisnika o drogama.
Član 99.
10. Nadzor nad stručnim radom ustanova socijalne zaštite Nadzor nad stručnim radom ustanova socijalne zaštite ima za cilj unapređivanje stručnog rada, instruktaže i pravovremeno ukazivanje na nepravilnosti i propuste u stručnom radu, radi preduzimanja odgovarajućih mjera potrebnih za sprečavanje ili otklanjanje štetnih posljedica (u daljem tekstu: nadzor).
Član 100.
Nadzor se obavlja na osnovu programa koji utvrđuje Kantonalno ministarstvo. Programom iz prethodnog stava obezbjeđuje se stalni i neprekidni nadzor.
Član 101.
Nadzor nad stručnim radom ustanova socijalne zaštite vrši Kantonalno ministarstvo.
Član 102.
Ustanove socijalne zaštite dužne su da službeniku ovlaštenom za vršenje nadzora omoguće obavljanje nadzora u skladu sa zakonom.
Član 103.
Nadzor se sprovodi neposrednim uvidom u način obavljanja djelatnosti sa stanovišta primjene zakona, drugih propisa i općih akata, organizaciju rada, objekte, prostorije i opremu ustanova socijalne zaštite.
Član 104.
Nakon obavljenog nadzora podnosi se izvještaj Kantonalnom ministarstvu u roku od 8 dana. Izvještaj iz prethodnog stava obavezno sadrži: 1. prikaz utvrđenog stanja, 2. prijedlog mjera i rokovi za otklanjanje nedostataka i 3. prijedlog drugih mjera koje službenik ovlašten za vršenje nadzora smatra neophodnim.
Član 105.
Kantonalno ministarstvo je dužno da razmotri izvještaj i utvrdi mjere i rokove za otklanjanje utvrđenih nedostataka, te da o tome obavijesti Vladu Kantona i ustanovu socijalne zaštite u kojoj je nadzor izvršen.
Član 106.
U roku od 15 dana po isteku utvrđenog roka, ustanova socijalne zaštite u kojoj je nadzor izvršen, dužna je da pismeno obavijesti Kantonalno ministarstvo o izvršenju utvrđenih mjera. Ukoliko ustanova socijalne zaštite ne podnese izvještaj u roku iz prethodnog stava ili ne izvrši utvrđene mjere, Kantonalno ministarstvo podnosi zahtjev za pokretanje postupka protiv ustanove socijalne zaštite u skladu sa zakonom.
Član 107.
Sredstva za obavljanje nadzora obezbjeđuju se u budžetu Kantona.
Član 108.
Ustanova socijalne zaštite obavezno organizira i sprovodi nadzor nad stručnim radom svojih radnika koji obavljaju poslove socijalne zaštite. Organiziranje i sprovođenje nadzora iz prethodnog stava vrši se na način utvrđen općim aktom ustanove socijalne zaštite.
Član 109.
Supervizija Supervizija ima za cilj kontinuirani stručni razvoj socijalnih radnika i drugih stručnih radnika radi unapređenja socijalnog rada.
Član 110.
Supervizija se obavlja u ustanovama socijalne zaštite.
Član 111.
Superviziju vrše supervizori. Supervizor može biti osoba koja ima diplomu-certifikat o završenoj edukaciji za supervizora.
Član 112.
Ustanova socijalne zaštite dužna je socijalnim radnicima i drugim stručnim osobama omogućiti prisustvo superviziji. Uvjeti za imenovanje i razrješenje direktora, predsjednika i članova upravnog odbora, predsjednika i članova nadzornog odbora
Član 113.
Za direktora ustanove može biti imenovana osoba koja ispunjava slijedeće uvjete: - da je državljanin Bosne i Hercegovine, - da ima završen VII stepen stručne spreme, odnosno završen najmanje prvi ciklus bolonjskog studija visokog obrazovanja u trajanju od najmanje četiri studijske godine sa akademskom titulom i stručnim zvanjem Bakalaureat/ Bachelor (240 ECTS bodova), - da ima najmanje pet godina radnog staža, - da ima opštu zdravstvenu sposobnost, - da nije osuđivan za krivično djelo koje je nespojivo sa obavljanjem dužnosti direktora, - da nije osuđivan za prekršaj koji je nespojiv sa obavljanjem dužnosti direktora. Pravilima ustanove će se urediti bliži uvjeti za imenovanje direktora koji se odnose na vrstu stručne spreme, te eventualno druge uvjete za koje se procijeni da su od značaja za vršenje poslova direktora. Direktor ustanove ne može biti predsjednik i član upravnog odbora i predsjednik i član nadzornog odbora bilo koje ustanove nezavisno od oblasti za koju je ustanova osnovana, a koja djeluje u Bosni i Hercegovini. Procedura izbora i imenovanja direktora ustanove, koja podrazumijeva objavljivanje javnog konkursa, formiranje komisije za utvrđivanje liste kandidata koji ispunjavaju uvjete iz stava 1. ovog člana, provođenje intervjua i druga pitanja uredit će se pravilnikom koji donosi Kantonalno ministarstvo. Direktor ustanove imenuje se na mandat od četiri godine i može biti ponovo imenovan na još samo jedan mandat.
Član 114.
Pored razloga propisanih Zakonom o ustanovama, upravni odbor može razriješiti direktora i prije vremena za koje je imenovan i iz slijedećih razloga: - neispunjavanje uvjeta za imenovanje direktora ustanove propisanih ovim zakonom i pravilima ustanove, - neusvajanje izvještaja o poslovanju koji obuhvata izvještaj o radu sa izvještajem o finansijskom poslovanju ustanove, - zloupotrebe pozicije direktora u ustanovi u korist ličnog interesa ili interesa druge osobe, - korištenje imovine ustanove u privatne svrhe, - nesavjesno i neodgovorno obavljanje poslova direktora, a koje se negativno odražava na rad, afirmaciju ustanove i čuvanje njenog ugleda, - propuštanje sprečavanja nepravilnosti u radu ustanove, - dobivanje negativne ocjene za rad od strane upravnog odbora, - nepoštivanje opštih akata ustanove.
Član 115.
Za predsjednika i člana upravnog odbora ustanove i predsjednika i člana nadzornog odbora ustanove može biti imenovana osoba koja pored opštih uvjeta propisanih Zakonom o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije Bosne i Hercegovine ispunjava i slijedeće uvjete: - da je državljanin Bosne i Hercegovine, - da nije osuđivan za krivično djelo koje je nespojivo sa obavljanjem dužnosti predsjednika i člana upravnog odbora ustanove i predsjednika i člana nadzornog odbora ustanove, - da nije osuđivan za prekršaj koji je nespojiv sa obavljanjem dužnosti predsjednika i člana upravnog odbora ustanove i predsjednika i člana nadzornog odbora ustanove. Bliži uvjeti za imenovanje iz stava 1. ovog člana uredit će se posebnim aktom koji donosi Vlada Kantona.
Član 116.
Pored razloga propisanih Zakonom o ustanovama, Osnivač može razriješiti predsjednika i člana upravnog odbora i predsjednika i člana nadzornog odbora ustanove i prije vremena za koji je imenovan i iz slijedećih razloga: - neispunjavanje uvjeta za imenovanje propisanih ovim zakonom i aktom iz člana 115. stav 2. ovog zakona, - neusvajanje izvještaja o poslovanju koji obuhvata izvještaj o radu sa izvještajem o finansijskom poslovanju ustanove, - zloupotrebljavanje pozicije predsjednika i člana upravnog odbora i predsjednika i člana nadzornog odbora u ustanovi u korist ličnog interesa ili interesa druge osobe, - nesavjesnog i neodgovornog obavljanja dužnosti predsjednika i člana upravnog odbora i predsjednika i člana nadzornog odbora, a koje se negativno odražava na afirmaciju ustanove i čuvanje njenog ugleda, - propuštanje sprečavanja nepravilnosti u radu ustanove, - nevršenje usmjeravanja i kontrole rada direktora, - neocjenjivanje rada direktora, - promjene broja i strukture članova upravnog odbora i članova nadzornog odbora, - nepoštivanje i kršenje opštih akata ustanove.
Član 117.
IV - UDRUŽENJA OSOBA SA INVALIDITETOM Udruženja osoba sa invaliditetom (u daljem tekstu: udruženja) u smislu ovog zakona smatraju se ona udruženja koja pored uvjeta propisanih u Federalnom zakonu o udruživanju građana i Federalnom zakonu, ispunjavaju i slijedeće uvjete: - da okupljaju i pružaju pomoć osobama sa invaliditetom čiji je stepen invalidnosti preko 60% i koji u pravilu ostvaruju pravo na dodatak za njegu i pomoć druge osobe; - da članovi udruženja svakodnevne aktivnosti ne mogu obavljati bez korištenja specijalnih tehničkih pomagala ili da koriste specijalne tehnike u komunikaciji (Brajevo pismo, zvučna tehnika, gestovni govor i sl.); - da je djelatnost udruženja usmjerena na pružanje pomoći članovima pri otkrivanju, u školovanju, rehabilitaciji, zapošljavanju, resocijalizaciji, zadovoljavanju kulturnih potreba, informiranju o specijalnim tehnikama, obezbijeđivanju raznih tehničkih pomagala, rješavanju statusnih pitanja članova i sl.
Član 118.
Sredstva za finansiranje rada udruženja obezbjeđuju se iz: - članarina, - donacija, - legata, - budžeta Kantona, Grada i općina, - drugih izvora u skladu sa propisima.
Član 119.
Kanton iz svog budžeta finansira rad udruženja čija djelatnost se odnosi na područje Kantona, u visini i na način koji na prijedlog Vlade utvrdi Skupština Kantona. Pri utvrđivanju prijedloga o finansiranju udruženja Vlada uzima u obzir program rada udruženja, stvarne troškove koje udruženje ima, stepen i težinu invaliditeta članova udruženja i obim potreba koje se zadovoljavaju na specifičan način. Ako se u Kantonu registruje više udruženja sa istim ili sličnim programskim ciljevima, koja su formirale osobe sa istom vrstom invaliditeta, Kanton će iz svog budžeta finansirati samo jedno udruženje. Prijedlog za finansiranje udruženja iz prethodnog stava utvrđuje Kantonalno ministarstvo, uzimajući u obzir kriterije utvrđene u Federalnom zakonu i ovom zakonu.
Član 120.
V - ZAŠTITA CIVILNIH ŽRTAVA RATA 1. Opće odredbe O pravima civilnih žrtava rata u prvom stepenu rješava općinski načelnik.
Član 121.
Rješenje donijeto u prvom stepenu o priznavanju prava iz oblasti zaštite civilnih žrtava rata podliježe reviziji koju po službenoj dužnosti vrši Kantonalno ministarstvo. Ako je protiv rješenja prvostepenog organa izjavljena žalba, o reviziji i žalbi rješava se istim rješenjem. Ako protiv rješenja iz stava 1. ovog člana nije izjavljena žalba, organ koji je donio to rješenje dostavit će ga zajedno sa spisima predmeta Kantonalnom ministarstvu, u roku od 8 dana od dana isteka roka za žalbu. Revizija ne odlaže izvršenje rješenja.
Član 122.
Ukoliko nadležni organi utvrde da je kod osobe korisnika prava civilnih žrtava rata došlo do poboljšanja zdravstvenog stanja, te da nije neophodno korištenje tog prava ili u tom obimu, može pokrenuti postupak revizije prava.
Član 123.
2. Pomoć u troškovima liječenja i nabavci ortopedskih pomagala Pomoć u troškovima liječenja obezbjeđuje se pod uvjetom da ljekarska komisija, na osnovu raspoložive medicinske dokumentacije, a po preporuci ljekara pod čijim nadzorom se liječi civilna žrtva rata, utvrdi da će život i zdravlje civilne žrtve rata biti ugroženi, ukoliko se ne obezbijede sredstva za liječenje. Ljekarsku komisiju iz prethodnog stava formira Stručna institucija.
Član 124.
Ljekarska komisija u postupku i na način propisan za vojne invalide svojim nalazom, ocjenom i mišljenjem utvrđuje: - stepen tjelesnog oštećenja invalida; - potrebu za tuđom njegom i pomoći od strane druge osobe; - potrebu za ortopedskim dodatkom; - potrebu produženja prava, odnosno o smanjenju obima prava; - nesposobnost za privređivanje člana porodice civilne žrtve rata; - potrebu za nastavkom liječenja, dužinu trajanja liječenja, institucije, zdravstvene ustanove, banjska lječilišta u kojima će se nastaviti liječenje; - druga pitanja od značaja za ostvarivanje prava.
Član 125.
Pravo na pomoć u obezbjeđenju ortopedskih pomagala ostvaruju civilne žrtve rata pod uvjetom i na način utvrđen propisima iz oblasti zdravstvenog osiguranja. Ljekarska komisija utvrđuje potrebu za ortopedskim pomagalima, a organ koji vodi postupak visinu iznosa pomoći za nabavku ortopedskog pomagala.
Član 126.
Visina iznosa sredstava za obezbjeđenje ortopedskog pomagala utvrđuje se u visini utvrđenog obaveznog ličnog učešća korisnika u obezbjeđenju ortopedskog pomagala, a u skladu sa propisom o učešću osiguranih lica u troškovima korištenja zdravstvene zaštite na teritoriji Kantona. Visina iznosa sredstava može biti i manja od visine utvrđenog obaveznog ličnog učešća korisnika u obezbjeđenju ortopedskog pomagala, ukoliko organ koji vodi postupak utvrdi da mjesečni prihod po članu domaćinstva civilne žrtve rata prelazi iznos 20% prosječne plaće.
Član 127.
3. Osposobljavanje za rad, profesionalna rehabilitacija, prekvalifikacija i dokvalifikacija Pravo na osposobljavanje za rad, profesionalnu rehabilitaciju, prekvalifikaciju i dokvalifikaciju ostvaruju civilne žrtve rata pod uvjetima i na način utvrđen propisima o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba Kantona.
Član 128.
4. Prioritetno zapošljavanje Pravo na prioritetno zapošljavanje ostvaruju civilne žrtve rata pod uvjetima i na način predviđen aktivnom politikom zapošljavanja, koja se provodi u skladu sa propisima o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba Kantona.
Član 129.
5. Zdravstvena zaštita i uvjeti za sticanje prava civilnih žrtava rata Civilne žrtve rata i članovi porodice civilne žrtve rata koji su ostvarili pravo na porodičnu invalidninu imaju pravo na zdravstvenu zaštitu pod uslovom da ne ispunjavaju uslove za ostvarivanje ovog prava po nekom drugom osnovu u skladu sa propisima o zdravstvenom osiguranju.
Član 130.
6. Evidencije o civilnim žrtvama rata Evidencije civilnih žrtava rata i članova porodice civilnih žrtava nosilaca prava na porodičnu invalidninu, sadržaj legitimacije civilnih žrtava rata, statističke podatke o broju, strukturi i vrsti civilnih žrtava rata propisuje ministar. Način isplate i evidencija o izvršenim isplatama civilnim žrtvama rata i članovima porodica civilnih žrtava rata koji su ostvarili pravo na porodičnu invalidninu, propisuje ministar.
Član 131.
VI - ZAŠTITA PORODICE SA DJECOM O pravima u oblasti zaštite porodice sa djecom u prvom stepenu rješava općinski načelnik.
Član 132.
1. Dodatak na djecu Pravo na dječiji dodatak ostvaruju porodice koje imaju prebivalište u Kantonu. Izuzetno od stava 1. ovog člana pravo na dječiji dodatak mogu ostvariti i porodice koje imaju boravište u Kantonu po osnovu statusa raseljenih lica i izbjeglica u Kantonu. Ukoliko se pravo na dječiji dodatak ostvaruje po osnovu boravišta, to pravo se može ostvariti samo pod uvjetom da se isto pravo ne ostvaruje u mjestu prebivališta.
Član 133.
Dječiji dodatak obezbjeđuje se porodicama sa djecom čiji prihodi po članu zajedničkog domaćinstva ne prelaze iznos 20% prosječne plaće. Iznos dječijeg dodatka utvrđuje Kantonalno ministarstvo, s tim da taj iznos ne može biti manji od 5% od prosječne plaće.
Član 134.
Ukupan prihod domaćinstva kao osnov za ostvarivanje prava na dječiji dodatak, čine prihodi iz člana 9. ovog zakona.
Član 135.
Dječiji dodatak ne mogu ostvariti porodice u kojima je jedan od članova zajedničkog domaćinstva vlasnik preduzeća ili samostalne radnje ili ima registriranu dopunsku djelatnost, vlasnik je ili posjednik motornog vozila, osim ako su u pitanju osobe sa invaliditetom koje po propisima iz oblasti poreske i carinske politike mogu uvesti ili na domaćem tržištu kupiti motorno vozilo kao ortopedsko ili drugo pomagalo.
Član 136.
Pravo na dječiji dodatak bez obzira na imovinski cenzus pripada djetetu bez jednog ili oba roditelja, te porodici: - u kojoj jedan od roditelja ima utvrđen invaliditet od najmanje 90%, - koja ima dijete ometeno u fizičkom ili psihičkom razvoju, što se dokazuje pravosnažnim rješenjem donijetim u skladu sa Pravilnikom o utvrđivanju preostale sposobnosti i razvrstavanju djece i omladine ometene u psiho-fizičkom razvoju ("Službene novine Kantona Sarajevo" br. 26/08 i 5/12), - koja ima dijete oboljelo od karcinoma, šećerne bolesti, leukemije, TBC i celijakije, - čiji je jedan od roditelja korisnik stalne novčane pomoći. Djeci i porodici iz prethodnog stava pripada dječiji dodatak u iznosu iz člana 133. ovog zakona, uvećan za 50%.
Član 137.
Dječiji dodatak pripada djetetu do navršene petnaeste godine života ukoliko ispunjava uvjete predviđene Federalnim zakonom i ovim zakonom. Djeca starija od 15 godina ostvaruju pravo na dječiji dodatak pod uvjetom: - da se nalaze na redovnom školovanju na području BiH, a najkasnije do 27. godine života; - da su nesposobna za privređivanje, pod uvjetom da je nesposobnost nastupila prije navršenih 15 godina života, odnosno za vrijeme redovnog školovanja, a najkasnije do navršenih 27 godina života. Dječiji dodatak isplaćuje se i za vrijeme školskog raspusta.
Član 138.
Za djecu ometenu u fizičkom i psihičkom razvoju koja se nalaze na specijalnom školovanju, dječiji dodatak pripada za sve vrijeme trajanja školovanja, a najkasnije do navršenih 27 godina života.
Član 139.
Dječiji dodatak isplaćuje se i za vrijeme dok je dijete, usljed bolesti ili liječenja, spriječeno da izvršava svoje obaveze u školi, odnosno fakultetu, a najkasnije do navršenih 27 godina života.
Član 140.
Pravo na dječiji dodatak teče od prvog dana narednog mjeseca po podnošenju zahtjeva za ostvarivanje prava. Pravo na dječiji dodatak ne pripada djeci koja su smještena u ustanove dječije i socijalne zaštite.
Član 141.
Dodatak za djecu ne pripada za dijete koje: - po završetku srednje škole upiše isti stepen obrazovanja drugog smjera; - u toku studija izgubi više od jedne godine na višoj ili visokoškolskoj ustanovi; - nakon završene jedne školske godine upiše više od jednom istu godinu na drugoj višoj ili visokoškolskoj ustanovi; - nakon završenog školovanja na višoj ili visokoškolskoj ustanovi upiše školovanje istog stepena.
Član 142.
Dječiji dodatak prestaje za dijete koje stupi u brak ili sticanjem potomstva.
Član 143.
Ukoliko se utvrdi da se dječiji dodatak nenamjenski koristi, nadležni organ može odrediti da se dječiji dodatak isplaćuje drugom roditelju ili osobi kod koje se dijete nalazi na izdržavanju.
Član 144.
Korisnik dječijeg dodatka dužan je u svakoj kalendarskoj godini u periodu od 1. septembra do 31. oktobra tekuće godine dostaviti dokaze o ispunjavanju uvjeta za ostvarivanje prava, a za djecu koja se nalaze na redovnom školovanju dokaze o nastavku školovanja. Ukoliko korisnik ne dostavi dokaze prestaje pravo na dječiji dodatak sa 31.08. za djecu u srednjim školama, odnosno sa 30.09. tekuće godine za studente na višim i visokoškolskim ustanovama. Korisnik dječijeg dodatka dužan je prijaviti svaku promjenu koja povlači gubitak prava i to u roku od 15 dana od nastale promjene.
Član 145.
Djeci uzrasta do 15 godina koja su ostvarila pravo na dječiji dodatak osigurava se pravo na zdravstvenu zaštitu, pod uvjetom da to pravo ne mogu ostvariti po drugom osnovu.
Član 146.
Zdravstvena zaštita osigurava se djeci od rođenja do polaska u školu i osobama starijim od 65 godina života, pod uslovom da nemaju zdravstveno osiguranje po drugom osnovu. Plaćanje neposrednog učešća u troškovima zdravstvene zaštite za djecu od rođenja do navršenih 15 godina života, odnosno starije maloljetnike do 18 godina života i osobe starije od 65 godina života vršit će Kantonalno ministarstvo, pod uslovom da nisu zdravstveno osigurani po drugom osnovu. Sve osobe sa invaliditetom koje nemaju zdravstveno osiguranje po drugom osnovu, imaju pravo na zdravstveno osiguranje po ovom zakonu. Stručna institucija, nalaz i mišljenje iz stava 3. ovog člana donosi u skladu sa pravilnikom koji će donijeti Kantonalno ministarstvo, u roku do 60 dana od dana stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 17/10). Poslove vezane za ostvarivanje prava iz stava 1. i 2. ovog člana vršit će općinski organi uprave nadležni za poslove socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom. Poslove vezane za korisnike iz stava 3. ovog člana vršit će Centar.
Član 147.
Osobe koje se nalaze u stanju socijalne potrebe imaju pravo na zdravstvenu zaštitu ukoliko ovo pravo nisu ostvarile po drugom osnovu. O pravu iz stava 1. ovog člana u prvostepenom postupku rješenjem odlučuje općinski organ iz člana 146. stav 5. ovog zakona na osnovu službenim putem pribavljene socijalne anamneze sačinjene od strane nadležne službe iz člana 4. stav 1. ovog zakona kojom se utvrđuje stanje socijalne potrebe podnosioca zahtjeva. Ovo pravo ne mogu ostvariti osobe koje su bile osigurane putem Javne ustanove "Služba za zapošljavanje" Kantona Sarajevo i pravo na zdravstvenu zaštitu izgubile neredovnim javljanjem. Uplata doprinosa na ime ostvarenog prava na zdravstvenu zaštitu iz stava 1. ovog člana vrši se u skladu sa članom 7. tačka 1.) Odluke o utvrđivanju osnovica, stopa i načina obračunavanja uplate doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje na području Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj: 29/09). 2. Naknada umjesto plaće ženi-majci u radnom odnosu, za vrijeme dok odsustvuje sa posla radi trudnoće, porođaja i njege djeteta
Član 148.
Izuzetno od člana 7. ovog zakona pravo na naknadu umjesto plaće ženi-majci u radnom odnosu, za vrijeme dok odsustvuje sa posla radi trudnoće, porođaja i njege djeteta (u daljem tekstu: naknada plaće ženi-majci) mogu ostvariti osobe koje imaju boravište u Kantonu Sarajevo i utvrđen status raseljene osobe.
Član 149.
Naknada plaće ženi-majci koja najmanje 12 mjeseci prije odlaska na porodiljsko odsustvo ima zaključen ugovor o radu ili rješenje o zasnivanju radnog odnosa i prijavu na obavezno osiguranje po osnovu radnog odnosa, utvrđuje se u iznosu 60% prosječne plaće, s tim da taj iznos ne može biti manji od najniže plaće u Federaciji Bosne i Hercegovine. Najniža plaća iz stava 1. ovog člana obračunava se u skladu sa Odlukom Vlade Federacije Bosne i Hercegovine o najnižoj neto satnici pomnoženoj sa 176 sati na mjesečnom nivou. Naknada plaće ženi-majci koja manje od 12 mjeseci prije odlaska na porodiljsko odsustvo ima zaključen ugovor o radu ili rješenje o zasnivanju radnog odnosa i prijavu na obavezno osiguranje po osnovu radnog odnosa, utvrđuje se u iznosu 30% prosječne plaće.
Član 150.
Na iznos naknade plaće ženi-majci uplaćuju se doprinosi za PIO, zdravstvo i osiguranje od nezaposlenosti i izmiruju se poreske obaveze u skladu sa zakonom.
Član 151.
Naknada plaće ženi-majci u skladu sa ovim zakonom isplaćuje se za vrijeme trudnoće-porođaja i njege djeteta u trajanju od jedne godine neprekidno, počev od dana stupanja na porodiljsko odsustvo. Na osnovu nalaza ovlaštenog liječnika, žena može da počne porođajno odsustvo 28 dana prije očekivanog porođaja djeteta.
Član 152.
Naknadu plaće ženi-majci može ostvariti otac djeteta, odnosno usvojilac pod uvjetima utvrđenim propisima o radu.
Član 153.
Ženi-majci koja u skladu sa propisima o radu ima pravo na rad sa polovinom punog radnog vremena, naknadu za polovinu punog radnog vremena kada ne radi može da isplaćuje poslodavac, do visine njene plaće.
Član 154.
Za vrijeme trajanja ugovora o radu na određeno vrijeme naknadu plaće žena-majka ostvaruje po osnovu člana 149. ovog zakona. Po isteku ugovora o radu na određeno vrijeme žena-majka do isteka godine dana od dana stupanja na porodiljsko odsustvo ostvaruje pravo na pomoć ženi-majci koja nije u radnom odnosu.
Član 155.
Žena-majka koja rodi mrtvo dijete ili ako dijete umre prije isteka porodiljskog odsustva, ima pravo na naknadu plaće za period utvrđen propisima iz oblasti rada. Visina naknade ostvaruje se u iznosu najniže plaće.
Član 156.
3. Novčana pomoć za vrijeme trudnoće i porođaja žene-majke koja nije u radnom odnosu Novčanu pomoć za vrijeme trudnoće, porođaja i njege djeteta, žena-majka koja nije u radnom odnosu, (u daljem tekstu: novčana pomoć ženi-majci) ostvaruje pod uvjetom da ona ili bračni drug imaju prebivalište najmanje godinu dana u Kantonu Sarajevo, odnosno boravište najmanje godinu dana pod uvjetom da ima status raseljene osobe.
Član 157.
Novčanu pomoć žena-majka ostvaruje u iznosu 30% od prosječne plaće. Novčana pomoć iz prethodnog stava isplaćuje se u periodu od godinu dana od dana porođaja.
Član 158.
Žena-majka porodilja koja se nalazi na redovnom školovanju može ostvariti pravo na novčanu pomoć pod istim uvjetima i u istom iznosu kao i žena-majka koja nije u radnom odnosu.
Član 159.
Žena-majka koja rodi mrtvo dijete ili dijete umre u toku korištenja prava, ima pravo na novčanu pomoć u trajanju od 45 dana, nakon smrti djeteta.
Član 160.
4. Jednokratna pomoć za opremu novorođenog djeteta Jednokratna pomoć za opremu novorođenog djeteta ostvaruje se u iznosu od 35% od prosječne plaće. Pravo iz prethodnog stava ostvaruje se ukoliko su ispunjeni uvjeti za ostvarivanje prava na dječiji dodatak.
Član 161.
5. Pomoć u prehrani djeteta do šest mjeseci i dodatna ishrana za majku-dojilju Pravo na pomoć u prehrani djeteta do šest mjeseci i dodatnu ishranu ostvaruju majke-dojilje ukoliko ispunjavaju uvjete za ostvarivanje prava na dječiji dodataka. Pravo iz prethodnog stava ostvaruje se u vidu mjesečnog naturalnog davanja u prehrambenim proizvodima. Vrijednost naturalnog mjesečnog davanja koje utvrđuje Kantonalno ministarstvo, ne može biti manja od 8% od prosječne plaće. Ostvarivanje prava iz stava 1.ovog člana obezbjeđuje se putem Zavoda za zdravstvenu zaštitu žena i materinstva Kantona Sarajevo.
Član 162.
6. Smještaj djece uz osiguranu ishranu u ustanovama predškolskog odgoja Smještaj djece uz obezbijeđenu ishranu u ustanovama predškolskog odgoja imaju sva djeca predškolskog uzrasta u Kantonu. Pravo na oslobađanje troškova boravka djece u predškolskoj ustanovi mogu ostvariti porodice: - djece bez oba roditelja, - djece čiji je jedan roditelj sa invaliditetom preko 70% ili osoba oštećenog sluha iz člana 16. Zakona o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom ("Službene novine Kantona Sarajevo", br: 16/02, 8/03, 2/06, 21/06, 17/10, 26/12), - djece korisnika naknade za pomoć i njegu od strane druge osobe, - djece korisnika prava na stalnu novčanu pomoć, - djece sa invaliditetom, - djece u čijem domaćinstvu ima jedno ili više mentalno retardiranih ili psihički oboljelih lica, - djeca čija su oba roditelja redovni studenti.
Član 163.
Pravo na subvencioniranje dijela troškova smještaja boravka djece u predškolskim ustanovama ostvaruju djeca zaposlenih roditelja ili čiji je jedan roditelj zaposlen, a drugi redovan student, čiji prihod po članu domaćinstva ne prelazi 35% prosječne plaće, pod uvjetom da ispunjavaju ostale kriterije za ostvarivanje prava na dječiji dodataka.
Član 164.
Visinu subvencije smještaja djeteta u predškolsku ustanovu, te prava porodica koje smještaju više od jednog djetata kao i druge kriterije utvrdit će Vlada Kantona svojim propisom, u skladu sa materijalnim mogućnostima Kantona.
Član 165.
7. Osiguranje jednog obroka u vrijeme nastave u školama osnovnog obrazovanja U skladu sa mogućnostima Kantona može se osigurati jedan obrok za vrijeme nastave u školama osnovnog obrazovanja za djecu iz socijalno ugroženih porodica, o čemu svojim propisom odlučuje Vlada Kantona.
Član 166.
8. Školarine i stipendije đacima i studentima Pravo na školarinu i stipendiju imaju prvenstveno: - djeca bez oba roditelja; - djeca čiji je jedan roditelj sa invaliditetom preko 70% ili osoba oštećenog sluha iz člana 16. Zakona o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom ("Službene novine Kantona Sarajevo", br: 16/02, 8/03, 2/06, 21/06, 17/10, 26/12), - djeca korisnika naknade za pomoć i njegu od strane druge osobe; - djeca korisnika prava na stalnu novčanu pomoć; - djeca sa invaliditetom; - djeca u čijem domaćinstvu ima jedno ili više mentalno retardiranih ili psihički oboljelih osoba. Cenzus za ostvarivanje ovih prava, iznos stipendije i školarine i proširenje kruga korisnika na prijedlog Kantonalnog ministarstva utvrđuje Vlada Kantona.
Član 167.
9. Postupak za ostvarivanje prava Za ostvarivanje prava iz čl. 148. do 161. ovog zakona, zahtjev se podnosi u roku od 60 dana od dana poroda. Ukoliko je zahtjev podnesen po isteku ovog roka, pravo teče od prvog dana u mjesecu u kojem je zahtjev podnesen.
Član 168.
VII - DJEČIJA NEDJELJA Kantonalni ministar nadležan za finansije bliže propisuje način naplate novčanih iznosa za "Dječiju nedelju", u skladu sa Federalnim zakonom i propisima iz oblasti finansija. Kantonalno ministarstvo sredstva sa pozicije "Dječija nedelja", raspoređuje organizatorima manifestacija i akcija posvećenih djeci i unapređenju razvoja društvene brige o djeci.
Član 169.
VIII - FINANSIRANJE SOCIJALNE ZAŠTITE, ZAŠTITE CIVILNIH ŽRTAVA RATA I ZAŠTITE PORODICE SA DJECOM Sredstva za finansiranje socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom osiguravaju se u skladu sa Federalnim zakonom i ovim zakonom iz: - budžeta Kantona, - budžeta općina, - ulaganja osnivača, - privrednih i uslužnih djelatnosti ustanova, - ličnog učešća korisnika, - legata, poklona i zavještanja, - i drugih izvora u skladu sa propisima.
Član 170.
Iz Kantonalnog budžeta finansiraju se sljedeći oblici socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom: - stalna novčana pomoć; - novčana naknada za pomoć i njegu od strane druge osobe; - usluge kućne njege i pomoći u kući; - jednokratne, izuzetne pomoći i druge materijalne pomoći; - osposobljavanje za život i rad; - smještaj u drugu porodicu; - smještaj u ustanove socijalne zaštite; - lična invalidnina; - porodična invalidnina civilnih žrtava rata; - dodatak za njegu i pomoć od strane druge osobe po propisima o civilnim žrtvama rata, - ortopedski dodatak; - pomoć u troškovima liječenja i nabavci ortopedskih, tiflotehničkih i drugih pomagala; - dječiji dodatak; - naknada umjesto plaće ženi-majci u radnom odnosu za vrijeme dok odsustvuje sa posla radi trudnoće, porođaja i njege djeteta; - novčana pomoć za vrijeme trudnoće i porođaja žene-majke koja nije u radnom odnosu; - jednokratna pomoć za opremu novorođenog djeteta; - pomoć u prehrani djeteta do 6 mjeseci i dodatna ishrana za majke dojilje; - smještaj djece uz osiguranu ishranu u ustanovama predškolskog odgoja; - školarine i stipendije đacima i studentima; - osiguranje jednog obroka u vrijeme nastave; - Dječija nedjelja; - rad ljekarskih i drugih stručnih komisija u prvom i drugom stepenu; - finansiranje ustanova socijalne zaštite koje osniva Kanton i udruženja osoba sa invaliditetom; - kao i druga prava koja u skladu sa ovim zakonom, svojim propisima utvrdi Skupština ili Vlada Kantona.
Član 171.
Iz općinskog budžeta finansiraju se: - materijalni troškovi i plaće zaposlenicima u ustanovama socijalne zaštite koje osniva općina; - općinska udruženja osoba sa invaliditetom u skladu sa mogućnostima; - druga prava iz socijalne zaštite, koja svojim propisima utvrđuju općine.
Član 172.
IX - NADZOR NAD SPROVOĐENJEM ZAKONA Nadzor nad primjenom ovog zakona i drugih propisa donesenih na osnovu tog zakona, kao i poslove revizije vrši Kantonalno ministarstvo. Inspekcijski nadzor nad primjenom propisa iz stava 1. ovog člana vrši Kantonalna uprava za inspekcijske poslove.
Član 173.
IXa - KAZNENE ODREDBE Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 2.000,00 KM kaznit će se za prekršaj ustanova odnosno subjekt, ako: 1) korisniku, protivno odredbama ovog zakona, uskrati ili ograniči prava koja mu pripadaju, 2) omogući korištenje prava osobi kojoj ne pripada pravo po ovom zakonu, provedbenim i podzakonskim aktima donesenim na osnovu ovog zakona ili mu ne pripada pravo u tom obliku, 3) smjesti dijete ili odraslu osobu u drugu porodicu koja u smislu čl. 45. i 49. ovog zakona nije podobna da primi dijete ili odreslu osobu na smještaj, 4) ne primi na smještaj osobu koju uputi Centar ili drugi nadležni organ, 5) otpusti korisnika koji je smješten, a ne obezbijedi u slučajevima propisanim u odredbama Fedealnog zakona i ovog zakona uslove za njegovo zbrinjavanje, 6) ne vodi ili neuredno ili nepravilno vodi propisanu evidenciju o korisnicima socijalne i dječije zaštite, 7) onemogući vršenje nadzora nad stručnim radom ustanove, 8) odobri nezakonitu i nepravilnu isplatu novčanih primanja, 9) protivno zakonu otpočne sa radom i obavlja djelatnost, prije nego što kantonalni organ uprave nadležan za poslove socijalne i dječije zaštite utvrdi da su ispunjeni uslovi za početak rada i obavljanje djelatnosti, 10) protivno zakonu izvršava odgojne mjere upućivanja u Disciplinski centar za maloljetnike i mjere pojačanog nadzora. Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kaznit će se i odgovorna osoba u ustanovi, novačnom kaznom od 500,00 do 1.000,00 KM.
Član 174.
Novčanom kaznom od 500,00 do 1.000,00 KM kaznit će se hranitelj u hraniteljskoj porodici u kojoj je dijete smješteno, ukoliko bez saglasnosti roditelja, usvojitelja ili organa starateljstva preduzme važnije mjere u pogledu ličnosti djeteta, u skladu sa članom 45. ovog zakona, a u vezi sa članom 37. Federalnog zakona.
Član 175.
Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 do 1.000,00 KM kaznit će se za prekršaj osoba, korisnik prava, koja je postupila suprotno članu 66. ovog zakona.
Član 176.
X - PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Korisnici koji su ostvarili pravo na naknadu plaće ženi-majci i novčanu pomoć ženi-majci po propisu koji se primjenjivao na teritoriji Kantona do stupanja na snagu Zakona o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 16/02), završit će ostvarivanje započetog prava u skladu sa donesenim rješenjima.
Član 177.
Korisnicima koji su ostvarili ostala prava iz oblasti socijalne zaštite i zaštite porodice sa djecom, nadležni organi iz člana 4. Zakona o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 16/02), će u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu tog zakona, po službenoj dužnosti izvršiti usklađivanje rješenja sa odredbama tog zakona. Postupci koji su pokrenuti po zahtjevu za ostvarivanje prava po propisima iz oblasti socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom, koji su se primjenjivali u Kantonu do stupanja na snagu Zakona o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 16/02), po kojima nije doneseno rješenje, okončaće se po odredbama tog zakona.
Član 178.
Ministar će u roku od 4 mjeseca od dana stupanja na snagu Zakona o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 16/02), donijeti akta iz svoje nadležnosti utvrđena tim zakonom. Do donošenja propisa iz prethodnog stava primjenjuju se postojeći propisi, ako nisu u suprotnosti sa Zakonom o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 16/02).
Član 179.
Osoba kojoj su njenom krivicom isplaćena novčana primanja na koja nije imala pravo, dužna je vratiti primljeni iznos. Ako to ne učini u roku kojeg odredi nadležni organ, povrat tog iznosa tražit će se tužbom kod nadležnog suda.
Član 180.
Postojeće ustanove koje obavljaju djelatnost socijalne zaštite, dužne su uskladiti svoja normativna akta sa odredbama Zakona o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 16/02) u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu propisa iz člana 168. tog zakona.
Član 181.
Danom stupanja na snagu Zakona o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata, zaštiti porodice sa djecom ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 16/02) prestaje da važi Zakona o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata, zaštiti porodice sa djecom ("Službene novine Kantona Sarajevo", br. 16/00, 11/01 i 33/01).
Član 182.
Korisnici koji su ostvarili pravo na naknadu plaće ženi-majci i novčanu pomoć ženi-majci po Zakonu o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 16/02), a na koje se odnose odredbe Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 8/03) završit će ostvarivanje započetog prava u skladu sa donesenim rješenjem.
Član 183.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 21/06) primjenjivat će se od 01.09.2006.godine.
Član 184.
Postupci koji su do donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 17/10) pokrenuti po zahtjevima za donošenje rješenja o ispunjavanju uvjeta za osnivanje ustanova iz člana 73. Zakona o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom ("Službene novine Kantona Sarajevo", br.16/02, 8/03, 2/06, 21/06) i postupci u kojima je po ovim zahtjevima Kantonalno ministarstvo donijelo prvostepena rješenja koja nisu pravosnažna, okončat će se po odredbama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 17/10). U predmetima u kojima je Kantonalno ministarstvo donijelo rješenja iz stava 1. ovog člana, po službenoj dužnosti donijet će se nova rješenja o ispunjavanju uvjeta za osnivanje ustanove, čijim donošenjem će prestati da važi rješenje Kantonalnog ministarstva.
Član 185.
Gramatička terminologija korišćenja ženskog ili muškog roda u Zakonu o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom podrazumijeva uključivanje oba roda.
Član 186.
U smislu člana 113. stav 5. ovog zakona prvim imenovanjem direktora ustanove smatra se imenovanje nakon stupanja na snagu Zakona o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 15/13). Kantonalno ministarstvo će donijeti pravilnike iz člana 56. stav 4. i 113. stav 4. ovog zakona u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 15/13). Ustanove su obavezne uskladiti svoje opšte akte sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 15/13) u roku od 30 dana od dana njegovog stupanja na snagu.
Član 187.
Organ iz člana 4. stav 1. ovog zakona dužan je u roku od 15 dana od dana stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 18/14) po službenoj dužnosti donijeti rješenja o prestanku prava na dodatak za njegu i pomoć od drugog lica. Pravo na dodatak za njegu i pomoć od drugog lica prestaje danom stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 18/14). Za mjesec u kojem prestaje ovo pravo izvršit će se isplata cjelokupnog pripadajućeg mjesečnog novčanog iznosa.
Član 188.
Organ iz člana 4. stav 2. ovog zakona dužan je po službenoj dužnosti u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 18/14) provesti postupak usklađivanja donesenih rješenja o pravu na dječiji dodatak sa odredbama istog zakona i donijeti nova rješenja koja se odnose na ispunjenost uslova za ostvarivanje prava iz člana 3. istog zakona. Za korisnike koji u smislu stava 1. ovog člana ne budu ispunjavali uslove za dalje ostvarivanje prava na dječiji dodatak donijet će se rješenja o prestanku ovog prava na koja se mogu izjaviti žalbe.
Član 189.
Postupci pokrenuti po zahtjevima za ostvarivanje prava na naknadu plaće ženi - majci prije stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 18/14), a po kojima nisu donesena prvostepena rješenja, okončat će se po odredbama tog zakona.
Član 190.
Postupci pokrenuti po zahtjevima za ostvarivanje prava na novčanu pomoć ženi-majci prije stupanja na snagu Zakona o izmjeni Zakona o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 25/14), a po kojima nisu donesena prvostepena rješenja, okončat će se po odredbama tog zakona.
Član 191.
Zakon o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 16/02) stupio je na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Kantona Sarajevo". Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 8/03) stupio je na snagu danom objavljivanja u "Službenim novinama Kantona Sarajevo". Zakon o dopunama Zakona o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 2/06) stupio je na snagu danom objavljivanja u "Službenim novinama Kantona Sarajevo". Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 21/06) stupio je na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Kantona Sarajevo", a primjenjivat će se od 01.09.2006.godine. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 17/10) stupio je na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Kantona Sarajevo". Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 26/12) stupio je na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Kantona Sarajevo". Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 15/13) stupio je na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Kantona Sarajevo". Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 18/14) stupio je na snagu danom donošenja, a objavit će se u "Službenim novinama Kantona Sarajevo". Zakon o izmjeni Zakona o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 25/14) stupio je na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Kantona Sarajevo".