Član 1.
Ovim zakonom uređuje se sustav i organizacija obrane Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija) i njezino funkcioniranje sukladno suverenitetu i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine, ovlasti Federacije i njenih tijela, prava i dužnosti kantona i općina, kao i prava i dužnosti građana, poduzeća i drugih pravnih osoba u oblasti obrane; zaštita granica; financiranje Vojske Federacije, kao i druga pitanja od značaja za obranu Federacije. Ovaj zakon treba da osigura sveobuhvatan program za buduću sigurnost Federacije Bosne i Hercegovine i da konstituira dio programa obrane o suverenitetu i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine; da uspostavi nadređenost civilnih vlasti nad Vojskom Federacije; da stvori jedinstveno Ministarstvo obrane i jedinstvenu strukturu vojnog zapovjedanja; da uspostavi jedan kratak, primjenljiv lanac zapovjedanja za vojne operacije; da propiše jasne ovlasti i odgovornosti za civilne zvaničnike obrane i vojne časnike; da osigura odlučnu koordinaciju i jedinstvenu upravu Vojske Federacije; da osigura da sve vojne snage djeluju jedino pod integriranim zapovjedništvom Federacije i civilnim zapovjedništvom članova Predsjedništva BiH, izabranih s teritorija Federacije sukladno s Ustavom Bosne i Hercegovine; da osigura punu integraciju glavnih stožera Ministarstva obrane sada i aktivnih službenih snaga ubuduće; da stvori profesionalne vojne snage koje će biti apolitične i koje će poštovati vjerska uvjerenja pojedinaca; da uspostavi zajedničke politike i procedure upravljanja za državna tijela i tijela Federacije Bosne i Hercegovine u sferi obrane i da stvori vojnu organizaciju sposobnu da funkcionira učinkovito i u miri i u ratu. Ovaj zakon stupa na snagu kao prvi korak ka uključivanju svih vojnih snaga Bosne i Hercegovine, uključujući i one iz Republike Srpske, u jedinstven vojni establišment.
Član 2.
Obrambeni sustav Federacije, jedinstveni je oblik formiranja i pripremanja Vojske Federacije, federalnih ministarstava i drugih tijela federalne uprave (u daljnjem tekstu: tijela Federacije) i pravnih osoba u svrhu osiguranja pravovremenog i organiziranog odvraćanja i sprječavanja mogućeg napadaja i drugih opasnosti za Federaciju. Vojska Federacije je temeljni nosilac oružanog oblika otpora. Oružani otpor čini jedinstvo s nenaoružanim oblicima otpora.
Član 3.
Vojska Federacije, tijela Federacije i pravne osobe u miru obavljaju pripremanje ljudskih snaga i materijalnih sredstava za obranu Federacije u ratu, neposrednoj ratnoj opasnosti ili izvanrednim okolnostima. Pod izvanrednim okolnostima smatra se stanje u kojem su zbog oružanog, terorističkog ili drugog nasilnog djelovanja dovedeni u pitanje sloboda, granice i pravni poredak, odnosno opća sigurnost pučanstva i materijalnih dobara, izazvana velikim prirodnim, tehničko-tehnološkim i ekološkim nepogodama u pojedinim djelatnostima.
Član 4.
U slučaju izravne ratne opasnosti, Vojska Federacije, tijela Federacije, kantoni i općine i pravne osobe, sukladno svojim ovlastima, poduzimaju propisane mjere. U slučaju oružanog napadaja na Federaciju, Vojska Federacije, tijela Federacije, kantona, općina i pravne osobe imaju pravo i dužnost odmah otpočeti s oružanom borbom i drugim oblicima otpora protiv napadača, sukladno odredbama ovog zakona. Oružana borba i drugi oblici otpora nastavljaju se na svim dijelovima teritorija Federacije, koju bi privremeno zauzeo napadač. Određeni obrambeni postupci i aktivnosti provode se, sukladno ovom zakonu, i u izvanrednim okolnostima.
Član 5.
II - PRAVA I DUŽNOSTI GRAĐANA U OBRANI 1. Zajedničke odredbe Građani, sukladno ovom zakonu, imaju pravo i dužnost izvršavati vojnu, radnu i materijalnu obvezu, sudjelovati u civilnoj zaštiti, službi motrenja i obavješćivanja i obučavati se za obranu.
Član 6.
Građani, pored prava i dužnosti iz članka 5. ovog zakona imaju pravo i dužnost da: - suglasno zakonu i planovima obrane budu raspoređeni u Vojsku Federacije, civilnu zaštitu, službu motrenja i obavješćivanja, postrojbe veze i kriptozaštite tijela Federacije, kantona i općina, kao i u tijelima Federacije, kantona, općina, poduzeća i druge pravne osobe, - se odazovu pozivu mjerodavnog državnog tijela, poduzeća ili druge pravne osobe, za vršenje obveza u oblasti obrane, - daju podatke značajne za obranu koje saznaju ili primijete i najžurnije ih dostave centru za obavješćivanje ili tijelima Federacije, kantona ili općine, - daju potrebite podatke za vođenje evidencije u oblasti obrane, kao i da u roku od osam dana od dana nastale promjene prijave sve promjene koje se odnose na prebivalište, promjenu adrese stana, promjene u svezi s imenom, zasnivanjem i prestankom radnog odnosa, stjecanjem stručne spreme i drugim promjenama od interesa za obranu.
Član 7.
2. Radna obveza Radnoj obvezi podliježu svi za rad sposobni građani koji su navršili sedamnaest godina. Radna obveza izvršava se u tijelima Federacije, kantona, općina i pravnim osobama, te obavljanjem povremenih radova za potrebe oružanih snaga, odnosno obrane Federacije. Radna obveza se uvodi u slučaju neposredne ratne opasnosti i rata. Dužnosnici iz članka 22. mogu odlučiti da se, i iznimno, u slučaju izvanrednih okolnosti uvede radna obveza u djelatnostima koje su posebno značajne za provedbu obrambenih priprema Federacije. Odlukom dužnosnika iz članka 22. iz stavka 4. ovog članka određuju se zadaci i poslovi za koje se uvodi radna obveza, te vrijeme njezina trajanja. Vlada Federacije posebnim propisom uređuje izvršenje radne obveze, sukladno odredbama ovog zakona.
Član 8.
Radnoj obvezi ne podliježu: - osobe raspoređene u oružane snage, - obveznici civilne zaštite raspoređeni u stožere civilne za-štite, postrojbe specijalizirane namjene i povjerenici civilne zaštite, - žene starije od 55 godina, - muškarci stariji od 65 godina života, - trudnice, majke i samohrani roditelji, koji imaju jedno dijete mlađe od sedam godina života, odnosno dvoje ili više djece, mlađe od 10 godina života.
Član 9.
Pripadnici policije i druge ovlaštene osobe tijela unutarnjih poslova, stražari i druge ovlaštene osobe tijela izvršenja krivičnih i prekršajnih sankcija, službenici i djelatnici Federalnog ministarstva obrane (u daljnjem tekstu: Ministarstvo obrane), u pravilu, izvršavaju radnu obvezu u tim tijelima.
Član 10.
Pri proglašenju ratnog stanja, u slučaju neposredne ratne opasnosti ili u slučaju izvanrednih okolnosti, obveznici radne obveze dužni su ostati na poslovima koje obavljaju dok se ne pozovu na službu u oružane snage ili na izvršenje drugih obveza. Obveznici radne obveze koji su raspoređeni na druge zadaće i poslove ili u drugu pravnu osobu u svom prebivalištu ili izvan svog prebivališta, dužni su postupati prema dobivenom rasporedu. Majka i samohrani roditelj koji ima jedno ili više djece mlađe od 10 godina, mogu se u ratu izuzetno rasporediti na izvršenje radne obveze izvan mjesta prebivališta, ako im se za to vrijeme osigura čuvanje i njega djece. Osobe koje podliježu radnoj obvezi, po pravilu, raspoređuju se na poslove prema svojim stručnim kvalifikacijama, odnosno sposobnostima.
Član 11.
3. Obveza sudjelovanja u civilnoj zaštiti U stožerima i postrojbama civilne zaštite dužni su sudjelovati radno sposobni građani od 18 do 60 godina starosti (muškarci), odnosno 55 godina (žene). U stožere, postrojbe i službe civilne zaštite ne raspoređuju se: - osobe na službi u oružanim snagama, - radnici tijela unutarnjih poslova i pripadnici policije, - trudnice, majke i samohrani roditelji koji imaju jedno dijete mlađe od sedam godina života, odnosno dvoje ili više djece mlađe od 10 godina života, - radnici kaznenopopravnih ustanova, - osobe proglašene nesposobnima za služenje u civilnoj zaštiti. Vlada Federacije donosi propis o utvrđivanju sposobnosti građana za izvršenje radne obveze, obveze učešća u civilnoj zaštiti i obučavanju za obranu, kao i prava na zdravstvenu zaštitu tih građana.
Član 12.
Pravo i dužnost obučavanja za obranu imaju, pod uvjetima propisanim zakonom, građani od navršenih 15 do navršenih 60 godina života (muškarci), odnosno 55 godina života (žene), ako su sposobni za pohađanje obuke. Obvezi obučavanja prema odredbama ovog zakona ne podliježu trudnice, žene koje imaju djecu mlađu od sedam godina života i osobe nesposobne za obuku. Vlada Federacije donosi propis o nadoknadama troškova za izvršenje obveza građana u oblasti obrane.
Član 13.
4. Obveza sudjelovanja u službi motrenja i obavješćivanja U službu motrenja i obavješćivanja raspoređuju se građani pod uvjetima koji su određeni za obavljanje dužnosti u postrojbama Vojske Federacije. Status pripadnika službe iz stavka 1. ovog članka, u ratu se izjednačava sa statusom pripadnika Vojske Federacije.
Član 14.
5. Materijalna obveza Građani, u ratu, neposrednoj ratnoj opasnosti i izvanrednim okolnostima, imaju materijalnu obvezu davanja vozila, strojeva i drugih propisanih sredstava, opreme i stoke oružanim snagama, službi motrenja i obavješćivanja, civilnoj zaštiti, tijelima uprave Federacije i pravnim osobama čija je djelatnost od posebnog značaja za obranu Federacije. Građani su dužni davati propisana materijalna sredstva iz stavka 1. ovog članka i u miru, radi pregleda i vježbi. Obvezu iz st. 1. i 2. ovog članka imaju prvenstveno pravne osobe. Vrstu materijalnih sredstava i opreme iz st. 1. i 2. ovog članka, postupak predaje i vraćanja izuzetih materijalnih sredstava, nadoknade i nadoknade štete propisuje Vlada Federacije. Tijela Federacije koja vode podatke o materijalnim sredstvima i opremi, stoci iz popisa iz st. 1. i 2. ovog članka dužni su ih davati Ministarstvu obrane, na njegov zahtjev.
Član 15.
6. Posebna prava osoba u oblasti obrane Građani koji budu pozvani na vršenje poslova u stožere, postrojbe i druga tijela civilne zaštite, službu motrenja i obavješćivanja i postrojbe veze i kriptozaštite ili angažirani po osnovi radne obveze, za vrijeme vršenja tih poslova imaju pravo na novčanu nadoknadu, koja se određuje prema visini plaće koja se u tijelu Federacije, kantona, općine, odnosno u poduzeću i drugoj pravnoj osobi osigurava za radno mjesto odgovarajuće stručne spreme na koje je građanin angažiran, a za pripadnike civilne zaštite, sukladno kriterijima što ih utvrdi Vlada Federacije. Vrijeme provedeno na radu sukladno odredbama stavka 1. ovog članka, računa se u radni staž. Sredstva za nadoknade iz stavka 1. ovog članka, osiguravaju tijela Federacije, kantona i općina odnosno poduzeća i druge pravne osobe koja su organizirali angažiranje građana za vršenje tih poslova i zadaća. Građanima iz stavka 1. ovog članka, pripada nadoknada troškova za prijevoz i ishranu, pod istim uvjetima koji su predviđeni za djelatnike u tijelu Federacije, kantona i općina, poduzeću ili drugoj pravnoj osobi. Nadoknade predviđene ovim člankom, pripadaju građanima iz stavka 1. ovog članka, za vrijeme ratnog stanja, neposredne ratne opasnosti ili izvanrednih okolnosti.
Član 16.
Građani koji se za vrijeme ratnog stanja, neposredne ratne opasnosti ili izvanrednih okolnosti, po osnovi vojne obveze angažiraju na vršenju teklićko-pozivarskih poslova poradi provedbe mobilizacije i drugih zadaća za potrebe oružanih snaga i druge potrebe obrane, u organizaciji Ministarstva obrane, za vrijeme izvršavanja tih poslova i zadaća smatraju se pripadnicima oružanih snaga i po toj osnovi ostvaruju pravo na zdravstvenu zaštitu, novčanu nadoknadu za rad, jednokratnu novčanu pomoć, troškove pokopa, izuzetnu mirovinu, dodatak na djecu, status ratnog vojnog invalida i mirovinsko-invalidsko osiguranje, pod istim uvjetima i po propisima po kojima ta prava ostvaruju pripadnici oružanih snaga. Uvjete i postupak za ostvarivanje prava iz stavka 1. ovog članka, utvrđuje Vlada Federacije, na prijedlog ministra obrane.
Član 17.
Za vrijeme ratnog stanja, pripadniku civilne zaštite priznaje se pravo na izuzetnu invalidsku mirovinu, odnosno pravo na izuzetnu obiteljsku mirovinu njegovu članu obitelji. Osobe iz stavka 1. ovog članka pravo na izuzetnu mirovinu ostvaruju pod uvjetima i po postupku koji se propisuje posebnim federalnim zakonom.
Član 18.
7. Ostala prava i obveze Zdravstvenu sposobnost obveznika radne obveze, obveznika službe u civilnoj zaštiti, pripadnika službe motrenja i obavješćivanja i obučavanja za odbranu, utvrđuju zdravstvene ustanove i tijela ovlaštena za utvrđivanje zdravstvene sposobnosti novaka za vojnu službu.
Član 19.
Pripadnik oružanih snaga, službe motrenja i obavješćivanja, civilne zaštite, i obveznik radne obveze dužan je odazvati se pozivu ovlaštenog tijela, odnosno pravnoj osobi, u mjesto i vrijeme koji su naznačeni u općem ili pojedinačnom pozivu. Ako se pozvane osobe ne odazovu pozivu ili ne opravdaju svoj izostanak, mjerodavni organizacijski odjel Ministarstva obrane može sam ili na prijedlog tijela koje je zahtijevalo pozivanje, izdati nalog za prisilno privođenje. Nalog za prisilno privođenje izvršava mjerodavno tijelo unutarnjih poslova.
Član 20.
III - PRAVA I DUŽNOSTI TIJELA FEDERACIJE 1. Federacija Federacija u oblasti obrane: - uređuje sustav obrane, - organizira i osigurava pripreme za obranu, - vodi otporom u ratu, - planira pripreme za obranu i donosi plan obrane Federacije, - organizira, priprema i vodi oružanim snagama, - uspostavlja zajedničko zapovjedništvo (stožer) Vojske Federacije, - vrši nadgledanje nad vojnom proizvodnjom, - sklapa vojne sporazume i ugovore, - organizira i izvršava poslove vojne obveze, kao i poslove popune i mobilizacije oružanih snaga, poduzeća i drugih pravnih osoba, - organizira i priprema sustav zaštite i spašavanja, odnosno civilnu zaštitu, - organizira i priprema službu motrenja i obavješćivanja, - organizira i priprema veze i kriptozaštitu tijela Federacije, kantona i općina, - osigurava ostvarivanje prava i obveza građana, - organizira i osigurava pripreme državnih tijela, poduzeća i drugih pravnih osoba za rad i funkcioniranje u ratu, - organizira obučavanje za obranu, - organizira i provodi inspekcijsko nadgledanje u oblasti obrane, - stara se o osiguranju materijalnih pričuva za potrebe obrane, - stara se o uređenju teritorija za potrebe obrane, - stara se o organiziranju proizvodnje i prometa naoružanja i vojne opreme i drugih predmeta i opreme od značaja za obranu, - stara se o organiziranju i osiguranju materijalnih i financijskih sredstava za potrebe obrane, - organizira izvedbu temeljnih geodetskih i fotogrametrijskih radova, premjer i avio-snimanje zemljišta, izradu temeljnog zemljovida Federacije i zemljovidnog materijala od značaja za obranu, - organizira i provodi obavještajne poslove u oblasti obrane, - organizira provedbu mjera sigurnosti u oblasti obrane, - vrši i druga prava i dužnosti u oblasti obrane utvrđene federalnim zakonom.
Član 21.
2. Parlament Federacije Parlament Federacije, temeljem Ustava ovog i drugog federalnog zakona, u oblasti obrane: - uređuje sustav obrane u Federaciji, - razmatra stanje priprema za obranu i sigurnost Federacije i donosi mjere za organiziranje, razvoj i jačanje obrane u Federaciji, - utvrđuje politiku izvršavanja zakona, drugih propisa i općih akata u oblasti obrane i obveze tijela i organizacija u Federaciji za njihovo izvršavanje, - utvrđuje način osiguranja materijalnih pričuva za vrijeme ratnog stanja u Federaciji, - uređuje financiranje Vojske Federacije, - donosi svoj plan obrane, - daje suglasnost za svaku uporabu vojne sile od strane Federacije koja mora biti sukladna međunarodnom pravu i ovom zakonu, - odobrava imenovanje članova zajedničkog zapovjedništva, - odobrava i otkazuje međunarodne ugovore i druge sporazume, - obnaša i druge poslove u oblasti obrane iz svojih ovlasti.
Član 22.
3. Civilno zapovjedništvo u prijelaznom razdoblju Ovaj zakon priznaje odredbe Ustava Bosne i Hercegovine dogovorene u Deytonu koje kažu da: " Svaki član Predsjedništva će, po prirodi svoje funkcije, imati ovlasti civilnog zapovjedanja nad oružanim snagama ... Sve oružane snage u Bosni i Hercegovini će djelovati u skladu sa suverenitetom i teritorijalnim integritetom Bosne i Hercegovine." U razdoblju do izbora članova Predsjedništva BiH sa područja Federacije, Predsjednik Predsjedništva RBiH (iz reda bošnjačkog naroda) i Predsjednik Federacije BiH (iz reda hrvatskog naroda) imaju sljedeća prava i obveze: - odlučuju o upotrebi vojne sile Federacije, odnosno njenih komponenti, - donose koncepcijsko-doktrinarne dokumente za izgradnju sustava obrane u Federaciji, na prijedlog Vlade Federacije, - donose Plan obrane Federacije i druge akte kojima utvrđuje mjere za organiziranje i sprovedbu priprema za obranu, - zapovijedaju zavođenje izvanrednih okolnosti na teritoriju Federacije ili njenim pojedinim dijelovima, - zapovijedaju sprovedbu mjera pripravnosti i drugih potrebnih mjera na otklanjanju uzroka i posljedica izvanrednih okolnosti, - zapovijedaju mobilizaciju Vojske Federacije, - imenuju časnike u Vojsci Federacije, sukladno Ustavu Federacije, - imenuju osobe na dužnost u vojnodiplomatskim izaslanstvima, sukladno Ustavu Federacije, - osiguravaju jedinstvo i cjelovitost sustava obrane Federacije, - razmatraju pitanja od općeg značaja za obranu Federacije, - utvrđuju smjernice o sadržaju i načinu izrade planova obrane Federacije, kantona i općina, - utvrđuju plan organizacije, razvitka i opremanja Vojske Federacije, - po savjetu premijera, mogu otkazati međunarodne ugovore ili sporazume ukoliko im to dopušta međunarodno pravo, a dužni su tako postupiti kada to zahtijeva parlament Federacije, - odlučuju o organiziranju i izvođenju mobilizacijskih i drugih vježbi Vojske Federacije, civilne zaštite, službe motrenja i obavješćivanja, postrojbi veze i kriptozaštite tijela Federacije, kantona i općina, poduzeća i drugih pravnih osoba, - utvrđuju i dodjeljuje priznanja iz oblasti obrane, - obnašaju i druge poslove u oblasti obrane iz svojih ovlasti. Prava i dužnosti iz predhodnog stavka vrše suglasno. Nakon izbora članova Predsjedništva, posebnim zakonom uredit će se ovlašćenja i odgovornost članova Predsjedništva BiH i predsjednika i potpredsjednika Federacije u oblasti obrane. Zakon iz predhodnog stavka donijet će u roku ne dužem od tri mjeseca od dana donošenja ovog zakona.
Član 23.
4. Vojni savjet Dužnosnici iz članka 22. osnivaju Vojni savjet (u daljnjem tekstu: Savjet). Savjet, u okviru prava i dužnosti dužnosnika iz članka 22. u oblasti obrane, razmatra i predlaže dužnosnicima iz članka 22. odluke o svim značajnijim pitanjima iz oblasti obrane, a naročito: - način objedinjavanja i koordiniranja svih subjekata obrambenog rata i oružane borbe, - pitanja vođenja Vojskom Federacije, - planove razvoja Vojske Federacije, - obrambene pripreme pojedinih subjekata i Federacije u cjelini, - pitanja opremanja Vojske Federacije materijalnim sredstvima i opremom.
Član 24.
Dužnosnici iz članka 22. aktom o osnivanju Savjeta, određuju broj i sastav članova Savjeta.
Član 25.
5. Vlada Federacije Vlada Federacije, u oblasti obrane: - izvršava i provodi politiku Federacije u oblasti obrane, - provodi zakone u oblasti obrane, - donosi uredbe sa zakonskom snagom, sukladno Ustavu Federacije, - zapovijeda mobilizaciju stožera, postrojba, struka i povjerenika civilne zaštite, službe motrenja i obavješćivanja i postrojba veza i kriptozaštite tijela Federacije, - odlučuje o pripremi i izvođenju mobilizacijskih i drugih vježbi tijela Federacije, - utvrđuje organizaciju, razvoj i opremanje službe motrenja i obavješćivanja, veza i kriptozaštite tijela Federacije, - utvrđuje organizaciju i razvoj civilne zaštite, - utvrđuje kriterije i normative za popunu oružanih snaga, civilne zaštite, službe motrenja i obavješćivanja, veza i kriptozaštite tijela Federacije, kantona, općina i pravnih osoba, ljudstvom i materijalnim sredstvima iz popisa, - određuje objekte od posebnog značaja za obranu Federacije i propisuje mjere zaštite tih objekata kao i ovlasti tijela za provedbu tih mjera, - utvrđuje jedinstven sustav kriptozaštite u Federaciji, - utvrđuje osnovne elemente protuelektronske borbe, - utvrđuje kriterije za određivanje poduzeća i drugih pravnih osoba, od posebnog značaja za obranu Federacije, - određuje poduzeća i druge pravne osobe od posebnog značaja za obranu Federacije, - donosi svoj plan obrane i daje suglasnost na planove obrane tijela Federacije, - utvrđuje jedinstvene pokazatelje za izradu bilance ukupnih potreba i mogućnosti, proizvodnje, potrošnje i usluga od posebnog značaja za obranu i za potrebe preživljavanja pučanstva u ratu, - određuje proizvode i usluge od posebnog značaja za obranu i preživljavanje pučanstva u vrijeme rata, kao i normative tih proizvoda i usluga, - donosi propise o izvršenju radne obveze u svezi obavljanja poslova i zadaća za potrebe obrane, - donosi smjernice za obučavanje civilnih struktura za obranu, - donosi propise o izvršenju obveza davanja materijalnih sredstava za potrebe obrane, - propisuje sadržaj i način izrade planova za uređenje teritorija za potrebe obrane, - predlaže plan obrane Federacije i donosi procjenu ugroženosti teritorija Federacije, - predlaže mjere za razvoj obrane Federacije, - predlaže plan organizacije, razvoja i opremanja Vojske Federacije, - poduzima mjere za osiguranje robnih pričuva u Federaciji za vrijeme ratnog stanja i njihov razmještaj sukladno potrebama obrane, - utvrđuje prijedlog plana opremanja Vojske Federacije materijalnim sredstvima i opremom, - predlaže otkazivanje međunarodnih vojnih ugovora ili sporazuma ukoliko to dopušta međunarodno pravo, ili kada to zahtijeva parlament Federacije, - osniva znanstvenoistraživačke ustanove u oblasti obrane, - obnaša i druge poslove u oblasti obrane iz svojih ovlasti.
Član 26.
Vlada Federacije za vrijeme ratnog stanja ili izvanrednih okolnosti: - zapovijeda evakuaciju određenih kategorija pučanstva iz ugroženih gradova i naseljenih mjesta, sukladno Planu obrane Federacije, - poduzima mjere za prelazak tijela Federacije s mirnodopske, na ratnu organizaciju i izlazak na ratne lokacije, - brine se o realizaciji zapovjeđenih mjera za otklanjanje uzroka i posljedica izvanrednih okolnosti, iz svojih ovlasti, - osigurava prenošenje i provedbu zapovjeđenih mjera pripravnosti i drugih mjera na teritoriju Federacije.
Član 27.
6. Tijela Federacije a) Ministarstvo obrane Ministarstvo obrane obnaša upravne, stručne i stožerne poslove u oblasti obrane, utvrđene ovim i drugim federalnim zakonom i drugim propisima, a naročito: - prati, usklađuje i provodi utvrđenu politiku i smjernice i osigurava izvršenje federalnih zakona i drugih propisa u oblasti obrane, - priprema odgovarajuća koncepcijsko-doktrinarna dokume-nta za izgradnju sustava obrane u Federaciji, - obavlja poslove vojne evidencije, novačenje, upućivanja novaka na služenje vojnog roka, popunu i mobilizaciju Vojske Federacije i druge poslove vojne obveze, kao i popune vojnim obveznicima civilne zaštite, državnih tijela, poduzeća i drugih pravnih osoba, - obavlja upravne i organizacijske poslove i zadaće Vojske Federacije, - rješava pitanja boraca i invalida domovinskog rata, - razrađuje plan organiziranja, razvoja, financiranja i opremanja Vojske Federacije, prati realizaciju i predlaže mjere za unapređenje stanja, - upravlja i koristi sredstva namijenjena za potrebe Vojske Federacije, - planira istraživanje i razvoj naoružanja i vojne opreme (u daljem tekstu: NVO), - organizira i koordinira proizvodnju NVO, - ispituje, verificira i kontrolira kvalitetu NVO, - utvrđuje vojne standarde; ugovara izvoz i uvoz sredstva NVO i dr, - osigurava, čuva i zanavlja pričuvne proizvode posebne namjene, - utvrđuje elemente za procjenu ugroženosti teritorija Federacije, - predlaže kriterije i normative za popunu oružanih snaga, tijela Federacije, kantona, općina i pravnih osoba, civilne zaštite i službe motrenja i obavješćivanja, ljudstvom i materijalnim sredstvima, - utvrđuje ratnu i mirnodopsku formaciju Vojske Federacije sukladno aktu o organizaciji Vojske Federacije, - predlaže smjernice za obučavanje civilnih struktura za obranu, - organizira, neposredno izvodi i prati obučavanje za obranu mladih koji ne pohađaju srednje škole, - organizira i koordinira poslove pripreme, izdavanje i tiskanje obvezne udžbeničke i druge literature u oblasti obrane, - izrađuje kriterije o uvjetima i načinu uskladištenja, čuvanja i održavanja naoružanja i vojne opreme i stara se o zaštiti materijalnih sredstava i objekata u Vojsci Federacije, - organizira znanstvena i druga istraživanja za potrebe obrane i predlaže osnivanje znanstvenoistraživačkih ustanova u oblasti obrane, - planira izvođenje geodetskih, fotogrametrijskih i zemljovidno-reprodukcijskih poslova od interesa za obranu, provodi nadzor nad izvođenjem tih poslova i stara se o čuvanju, skladištenju i distribuciji geodetskih, fotogrametrijskih i zemljovidnih materijala i dokumenata značajnih za obranu, - planira izvođenje premjera i avio-snimanja objekata i teritorija od značaja za obranu u svrhu izrade topografskih planova i zemljovida i ustrojavanju vojnog katastra i provodi nadzor kod izvršenja tih poslova, - u suradnji sa drugim ovlaštenim tijelima sudjeluje u identifikaciji i obilježavanju državne granice, - organizira, priprema i obučava stožere, postrojbe, struke i povjerenike civilne zaštite i organizira i usklađuje provedbu mjera zaštite i spašavanja, - organizira, priprema i obučava pripadnike sustava motrenja i obavješćivanja, - organizira veze, protuelektronsko osiguranje i kriptozaštitu Vojske Federacije i tijela Federacije , - organizira, priprema i provodi pripreme za obranu državnih tijela, poduzeća i drugih pravnih osoba, - organizira, neposredno izvodi i prati obučavanje građana za potrebe obrane, - usklađuje izradu plana obrane Federacije i stara se o njegovoj ažurnosti i uporabljivosti i neposredno rukuje tim planom, izrađuje i donosi svoj plan obrane i usklađuje izradu planova obrane kantona i općina, - daje prethodnu suglasnost ili mišljenje na sve znanstvene i druge projekte od interesa za obranu, koji se izvode na teritoriju Federacije sa stranim ili domaćim fizičkim ili pravnim osobama, - organizira i vrši inspekcijsko nadgledanje sustava obrane, - organizira i provodi mjere sigurnosti i zaštite obrambenog organiziranja i pripremanja, kao i tajnih podataka obrane, - stara se o uređenju teritorija od značaja za obranu, - stara se o izboru i uređenju ratnih lokacija tijela Federacije, - rješava po žalbama i vrši druge upravne poslove u svezi vojne i materijalne obveze, kao i obveze vojnih obveznika da sudjeluju u civilnoj zaštiti i da se obučavaju za obranu, obvezama državnih tijela , poduzeća i drugih pravnih osoba u oblasti obrane, - utvrđuje prijedloge osoba za imenovanje na dužnosti u vojnodiplomatskim izaslanstvima, - obnaša i druge poslove i zadaće u oblasti obrane koji su mu stavljeni u ovlast zakonom i drugim federalnim propisima. Poslove iz stavka 1. ovog članka, ministar i zamjenik ministra obrane, obnašaju suglasno.
Član 28.
Ministarstvo obrane obnaša stožerne poslove i druge stručne poslove za potrebe dužnosnika iz članka 22. u svezi njihovih ovlasti u oblasti obrane. Ministar obrane, u suglasnosti sa zamjenikom ministra obrane, donosi propise za koje je opunomoćen i izdaje obvezne stručne upute za izvršenje poslova iz stavka 1. ovog članka.
Član 29.
Za obnašanje stožernih poslova u Ministarstvu obrane osniva se Zajedničko zapovjedništvo Vojske Federacije (u daljnjem tekstu: Zajedničko zapovjedništvo). Organizaciju, nadleštvo i kriterije za popunu Zajedničkog zapovjedništva, na prijedlog ministra obrane, propisuju dužnosnici iz članka 22. koji imenuje sve časnike u Zajedničkom zapovjedništvu suglasno odredbi članka IV odjeljka b/8 Ustava Federacije. Zajedničkim zapovjedništvom vodi i zapovijeda zapovjednik, koji ima zamjenika zapovjednika. Zapovjednik i zamjenik zapovjednika Zajedničkog zapovjedništva ne mogu biti iz istog konstitutivnog naroda. Organizaciju Vojske Federacije utvrđuju dužnosnici iz članka 22. na prijedlog ministra obrane.
Član 30.
Radi neposrednog obavljanja poslova i zadaća iz svog djelokruga, Ministarstvo obrane ima organizacijske odjele u kantonima i općinama. Djelokrug i način rada organizacijskih odijela iz stavka 1. ovog članka, utvrđuje se aktom o unutarnjoj organizaciji Ministarstva obrane.
Član 31.
b) Ostala tijela Federacije Ostala tijela Federacije, u okviru svojih ovlasti, u djelokrugu obrane: - pripremaju prijedloge pripremnih mjera za obranu zemlje i priprema gospodarskih i društvenih djelatnosti, - pripremaju elemente plana obrane Federacije iz svoje ovlasti, - osiguravaju određene kapacitete i pričuve posebno značajne za obranu Federacije, - provode smjernice za pripremu i mobilizaciju izvora i snaga za obranu Federacije, - prate stanje priprema za obranu u oblastima za koje su osnovani, - izrađuju svoj plan obrane i provode vlastite pripreme za rad u ratu, u slučaju neposredne ratne opasnosti i u izvanrednim okolnostima, - donose metodološke, stručne i tehničke upute za obrambene pripreme i njihovo planiranje u odgovarajućim oblastima, - predlažu Vladi Federacije utvrđivanje obveza poduzeća i drugih pravnih osoba u proizvodnji i pružanju usluga u ratu, za potrebe Federacije, - provode sve mjere zaštite i spašavanja pučanstva i materijalnih dobara, a naročito, evakuaciju i sklanjanje proizvodnih i drugih kapaciteta, robnih fondova, predmeta povijesne, znanstvene, umjetničke i kulturne vrijednosti, arhiva i drugih materijalnih dobara od posebnog društvenog interesa, - na temelju jedinstvenih procjena o potrebama obrane u ratnim uvjetima i materijalnih i drugih mogućnosti Federacije, pripremaju odgovarajuću dokumentaciju za razvoj obrane, u okviru planova gospodarskog razvoja Federacije, - osposobljavaju svoje kadrove za obranu i poduzimaju mjere nužne za uspješno funkcioniranje gospodarstva i društvenih djelatnosti u ratnim uvjetima, - provode mjere pripravnosti u slučaju izravne ratne opasnosti i u izvanrednim okolnostima, te poduzimaju druge potrebne mjere za prijelaz na ratnu organizaciju, - provode mjere sigurnosti poradi zaštite tajnih podataka obrane, - obnašaju i druge poslove iz oblasti obrane utvrđene ovim i drugim federalnim zakonom i zadaće koje im naloži Vlada Federacije.
Član 32.
7. Prava i dužnosti kantona i općina u oblasti obrane Vlada Federacije će svojim propisom, na prijedlog ministra obrane, utvrditi prava i dužnosti iz oblasti obrane koje će obnašati mjerodavna tijela u kantonima i općinama, sukladno ovom zakonu.
Član 33.
8. Prava i dužnosti pravnih osoba Pravne osobe, koje Vlada Federacije odredi da su od posebnog značaja za obranu Federacije, pripremaju i donose svoje planove obrane, u kojima se utvrđuju zadaće, organiziranje, snage, sredstva, mjere i postupci za obranu. Planove iz stavka 1. ovog članka, donose i pravne osobe koje mjerodavno tijelo kantona odredi da su od posebnog znažaja za obranu kantona. Ostale pravne osobe donose planove obrane za izvršavanje svojih zadaća u ratu i u slučaju neposredne ratne opasnosti.
Član 34.
Pravne osobe koje odredi Vlada Federacije, donose posebne planove za slučaj izvanrednih okolnosti kojima utvrđuju svoj rad i postupanje u tim okolnostima. U tim planovima određuju se: postupci i aktivnosti značajni za sprječavanje nastanka izvanrednih okolnosti, kao i način rada pravnih osoba u izvanrednim okolnostima. Pod postupcima od naročitog značaja smatraju se postupci u proizvodnji i redovitom djelovanju, koji su nenadoknadiv uvjet za rad i život pučanstva ili za rad drugih pravnih osoba na određenom području, za rad tijela Federacije, kantona i općina, za opskrbu oružanih snaga i pučanstva ili su namjenjeni zaštiti i spašavanju.
Član 35.
Planovi obrane iz članka 33. ovog zakona, moraju biti usklađeni s Planom obrane Federacije.
Član 36.
IV - ORUŽANE SNAGE FEDERACIJE 1. Zajedničke odredbe Oružane snage Federacije su oblik organiziranja i pripremanja svih državljana za obranu. Oružane snage Federacije mogu, uz uvjete predviđene ovim zakonom, obavljati i određene zadaće u izvanrednim okolnostima, u slučajevima elementarnih nepogoda i drugih nesreća. Pripadnik oružanih snaga Federacije je svaki državljanin koji organizirano i sukladno preuzetim međunarodnim obvezama, s oružjem ili na drugin način sudjeluje u otporu protiv neprijatelja.
Član 37.
Oružane snage Federacije čine: Vojska Federacije, a u ratu i policija (djelatni i pričuvni sastav) na teritoriju Federacije, koja se sukladno ovom zakonu stavi pod zapovjedništvo Vojske Federacije. Vojska Federacije sastoji se: od postrojba Armije BiH i Hrvatskog vijeća obrane zaključno sa razinom korpusa i zbornog područja, a čine je mirnodopski i ratni sastavi. Mirnodopski sastav čine osobe na službi u Vojsci Federacije, vojnici koji služe vojni rok i profesionalni sastav. Ratni sastav Vojske Federacije, pored osoba iz stavka 3. ovog članka čine i osobe raspoređene u ratne postrojbe koje se formiraju po teritorijalnom i proizvodnom načelu, sa zadaćama i formacijom utvrđenom posebnim propisima, koje donose dužnosnici iz članka 22.
Član 38.
Pripadnici oružanih snaga se uvijek i pod svim okolnostima, pri izvođenju bojevih djelovanja, pridržavaju pravila međunarodnog ratnog prava, sukladno pravnim propisima Federacije i preuzetim međunarodnim obvezama.
Član 39.
Vojska Federacije organizira se i priprema u miru kao jedinstvena udarna obrambena sila Federacije, sposobna da pravodobno spriječi svakog iznenadnog neprijatelja ili otkloni drugu opasnost za Federaciju, da se u slučaju napadaja uspješno suprotstavi prvom udaru napadača i time omogući svoju mobilizaciju i aktiviranje, te da uspješno vodi oružanu borbu protiv neprijatelja. Vojska Federacije se priprema i osposobljava za vođenje svih oblika oružane borbe. Vojska Federacije organizira se u stožere, zapovjedništva, postrojbe i ustanove.
Član 40.
Vojska Federacije sastoji se od vidova, rodova i struka. Vidovi Vojske Federacije su: - Kopnena vojska (KoV), - Ratna mornarica (RM), - Ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana (RZ i PZO). Vidovi se sastoje od rodova i struka. Rodovi Vojske Federacije su: - pješaštvo, - topništvo, - oklopno-mehanizirani, - inženjerija, - atomsko-biološko-kemijska obrana, - veza, - topničko-raketni, - elektroničko djelovanje, - zrakoplovstvo, - pomorstvo, - zračno motrenje i navođenje (ZMIN). Struke u Vojsci Federacije su: - tehnička, - mornaričko-tehnička, - zrakoplovno-tehnička, - prometna, - graditeljska, - hidro-tehnička, - hidro-meteorološka, - geodetska, - intendantska, - pravna, - financijska, - informatička, - zdravstvena, - veterinarska, - glazbena. Ministar obrane propisuje grane i specijalnosti rodova i struka Vojske Federacije.
Član 41.
Svaka politička aktivnost, osnivanje stranaka, održavanje političkih skupova i političkih demonstracija ili bilo kakva diskriminacija na osnovu političke pripadnosti, je zabranjena unutar Vojske Federacije. Vojnim časnicima u aktivnoj službi je zabranjeno da sudjeluju u političkim aktivnostima osim u glasovanju. Štrajk je zabranjen vojnom osoblju i osobama u službi Vojske Federacije.
Član 42.
Dan Vojske Federacije, koji se prigodno obilježava kao dan stvaranja Vojske Federacije, utvrdit će se propisom dužnosnika iz članka 22.
Član 43.
Ukupnu veličinu i brojčani sastav Vojske Federacije određuju dužnosnici iz članka 22. Plan mobilizacijskog razvoja obuhvaća mobilizaciju oružanih snaga. Za vrijeme ratnog stanja, dužnosnici iz članka 22. mogu zapovjediti uporabu policije za izvođenje određenih bojevih djelovanja. Za vrijeme izvršenja zadaća iz stavka 3. ovog članka, policija se stavlja pod zapovjedništvo Vojske Federacije i aktom dužnosnika iz članka 22. utvrđuje se broj i vrsta postaja i postrojba, zadaće na kojima će postaje i postrojbe biti uporabljene, vrijeme angažiranja tih postaja i postrojba i druga pitanja značajna za učinkovito izvršavanje ovih zadaća.
Član 44.
Sastav, služba, popuna, školovanje, proizvođenje i promicanje u činove, i druga stanja u službi u Vojsci Federacije uređuju se posebnim federalnim zakonom.
Član 45.
U Vojsci Federacije u službenoj uporabi su bosanski i hrvatski jezik i latinično pismo ijekavskog izgovora.
Član 46.
2. Vođenje i zapovijedanje oružanim snagama Federacije Dužnosnici iz članka 22. u provedbi prava i dužnosti utvrđenih Ustavom Federacije, ovim i drugim federalnim zakonom: - utvrđuju osnove planova razvoja Vojske Federacije, - utvrđuju osnove organizacije Vojske Federacije i sustava vođenja i zapovijedanja Vojskom Federacije te prati provedbu utvrđene politike vođenja i zapovijedanja Vojskom Federacije, - donose plan uporabe i nalaže uporabu Vojske Federacije, sukladno Ustavu Federacije, - daju smjernice za poduzimanje mjera pripravnosti i mobilizaciju Vojske Federacije, - utvrđuju osnove kadrovske politike u Vojsci Federacije, - utvrđuju politiku naoružavanja i opremanja Vojske Federacije, - utvrđuju vojno-teritorijalnu podjelu Federacije, - propisuju opća i osnovna pravila za Vojsku Federacije, donosi propise o školovanju, odgoju i obrazovanju u Vojsci Federacije, vojnoj stegi i druge propise predviđene ovim zakonom, - predstavljaju Vojsku Federacije u Federaciji i izvan nje, - ostvaruju zapovijedanje Vojskom Federacije, sukladno Ustavu Federacije, ovim i drugim federalnim zakonom, - donose ukaze o promicanju u činove Vojske Federacije, promiče u prve časničke činove i promiče časnike, - imenuju i razrješava dužnosti zapovjednike sukladno posebnom federalnom zakonu, - obnašaju i druge poslove vođenja i zapovijedanja Vojskom Federacije utvrđene federalnim zakonom. U obnašanju poslova iz svojih ovlasti dužnosnici iz članka 22. donose smjernice, naputke, zapovijedi, odluke, pravila i druge akte. Dužnosnici iz članka 22. mogu na ministra obrane prenijeti obavljanje određenih poslova vođenja i zapovijedanja Vojskom Federacije, iz svog nadleštva.
Član 47.
Vođenje i zapovijedanje u Vojsci Federacije, provode zapovjednici Vojske Federacije, sukladno ovom i drugom federalnom zakonu. Zapovjednici Vojske Federacije vode i zapovijedaju zapovjedništvima, stožerima, postrojbama i ustanovama Vojske Federacije, sukladno ovlastima koja aktom utvrde dužnosnici iz članka 22. Pripadnik Vojske Federacije nije dužan izvršiti zapovijedi čije bi izvršenje predstavljalo kazneno djelo.
Član 48.
Zapovijedanje u Vojsci Federacije temelji se na načelima jedinstva zapovijedanja i obveze provedbe odluka i zapovijedi nadređenog. Starješine Vojske Federacije za svoj rad, vođenje i zapovijedanje odgovaraju nadređenim starješinama.
Član 49.
3. Popuna Vojske Federacije Vojska Federacije popunjava se na način i po postupku predviđenim ovim zakonom. Ratni sastav Vojske Federacije popunjava se osobama iz pričuvnog sastava i materijalnim sredstvima iz popisa na teritorijalnom i eksteritorijalnom načelu, a mogu se popunjavati i na drugi način predviđen planovima razvoja Vojske Federacije i mogućnostima ostvarivanja popune.
Član 50.
U ratu, u slučaju izravne ratne opasnosti ili u izvanrednim okolnostima, Vojska Federacije može se popunjavati i dragovoljcima sposobnim za vojnu službu. Dragovoljcima se smatraju osobe koje nisu vojni obveznici, a na svoj su zahtjev primljene i stupile u Vojsku Federacije. Popuna Vojske Federacije dragovoljcima obavlja se sukladno posebnom propisu ministra obrane.
Član 51.
Starješine na dužnosti u Vojsci Federacije imenuju i razrješavaju: - dužnosnici iz članka 22. - generale, admirale i zapovjednike na dužnosti zapovjednika vojnih područja (zbornih područja - korpusa), divizija i brigada, na prijedlog ministra obrane. - ministar obrane i zapovjednici koje on ovlasti - ostale straješine u Vojsci Federacije. Organizacijski odjel Ministarstva obrane u općini popunjava postrojbe i ustanove Vojske Federacije i raspoređuje ostale vojne obveznike i materijalna sredstva prema utvrđenim planovima popune i sukladno sa utvrđenim kriterijima, vojno-evidencijskim specijalnostima i prvenstvima popune.
Član 52.
4. Mobilizacija Vojske Federacije Mobilizacija Vojske Federacije ili njenih pojedinih dijelova izvodi se u slučaju oružanog napadaja, u izravnoj ratnoj opasnosti i izvanrednim okolnostima. U miru se provodi probna mobilizacija poradi provjere mobilizacijske i bojeve gotovosti. Mobilizacijom Vojska Federacije prelazi iz mirnodopske organizacije i stanja na ratnu organizaciju i stanje spremnosti za bojeva djelovanja prema planu uporabe. Mobilizacija se provodi po planovima donesenim sukladno jedinstvenom sustavu mobilizacije, što ga utvrde dužnosnici iz članka 22. Mobilizacija Vojske Federacije može biti po obujmu opća i djelomična, a po načinu izvršenja javna ili tajna. Opća mobilizacija obuhvaća sve ratne postrojbe Vojske Federacije, a djelomična, određene ratne postrojbe Vojske Federacije.
Član 53.
Mobilizaciju Vojske Federacije zapovijedaju dužnosnici iz članka 22. Mobilizaciju pojedinih dijelova Vojske Federacije za potrebe vježbi u miru zapovijeda ministar obrane na prijedlog ovlaštenog zapovjednika Vojske Federacije.
Član 54.
Mobilizacija Vojske Federacije organizira se sukladno planu mobilizacijskog razvoja, a izvodi se prema mobilizacijskim planovima Vojske Federacije.
Član 55.
Za pripreme i izvođenje mobilizacije Vojske Federacije odgovorni su: - ministar obrane - za pripremu i izvođenje mobilizacije Vojske Federacije, - zapovjednici zapovjedništava, stožera, postrojba i ustanova Vojske Federacije - za pripremu i izvođenje mobilizacije zapovjedništava, stožera, postrojba i ustanova kojima vode i zapovijedaju.
Član 56.
Propise o pripremi i izvođenju mobilizacije Vojske Federacije donosi ministar obrane.
Član 57.
5. Pripravnost Vojske Federacije Pripravnost Vojske Federacije obuhvaća poduzimanje mjera povećane bojeve spremnosti, mobilizacijske, organizacijske, sigurnosne, političke i druge mjere i postupke, koji su potrebni poradi sprječavanja i otklanjanja opasnosti od iznenadnog napadaja i drugih opasnosti te poradi povećanja spremnosti zapovjedništava, stožera, postrojba i ustanova za izvođenje bojevih zadaća, sukladno članku 4. ovog zakona. Dužnosnici iz članka 22. nalažu pripravnost Vojske Federacije i dijelova Vojske Federacije, u slučaju izravne ratne opasnosti i u izvanrednim okolnostima.
Član 58.
6. Uporaba Vojske Federacije u slučajevima elementarnih nepogoda i drugih nesreća Zapovjed za uporabu zapovjedništava, stožera, postrojba i ustanova Vojske Federacije, na dijelu područja ugroženog elementarnom nepogodom ili drugom nesrećom, za čije je otklanjanje nužna pomoć Vojske Federacije, nalaže ministar obrane, o čemu odmah izvještava dužnosnike iz članka 22. Uporaba Vojske Federacije u zaštiti i spašavanju od elementarnih nepogoda i drugih nesreća, nalaže se kad postrojbe civilne zaštite i druge snage nisu u mogućnosti otkloniti opasnost koja prijeti pučanstvu i materijalnim dobrima, odnosno otkloniti posljedice tih nepogoda i nesreća .
Član 59.
7. Materijalno osiguranje Vojske Federacije Pod materijalnim osiguranjem Vojske Federacije, prema ovom zakonu, podrazumijeva se: poduzimanje mjera i aktivnosti koje osiguravaju uvjete života i rada i uspješnog izvođenja bojevih djelovanja Vojske Federacije. Materijalno osiguranje Vojske Federacije organiziraju i provode, u okviru utvrđenih obveza, zapovjedništva, stožeri, postrojbe i ustanove Vojske Federacije, tijela Federacije i pravne osobe. Materijalno osiguranje Vojske Federacije organizira se i provodi sukladno planovima razvoja i planovima uporabe Vojske Federacije.
Član 60.
Ministarstvo obrane planira, organizira i utvrđuje potrebe materijalnog osiguranja Vojske Federacije. Ministar obrane propisuje vojne standarde i kriterije kvalitete naoružanja i vojne opreme.
Član 61.
Za potrebe materijalnog osiguranja Vojske Federacije, sukladno posebnom planu osnivaju se potrebne pričuve materijalnih sredstava. Plan iz stavka 1. ovog članka donosi Vlada Federacije, na prijedlog ministra obrane.
Član 62.
8. Zastave i oznake Vojske Federacije Postrojbe Vojske Federacije imaju svoje zastave. Zastave postrojba Vojske Federacije propisuju se posebnim zakonom.
Član 63.
Pripadnici Vojske Federacije na službenoj odori nose oznake na kojima je grb Federacije i druge propisane oznake. Oznake vojnih činova jedinstvene su za Vojsku Federacije. Vojne osobe na odori nose oznaku čina, roda ili struke kojoj pripadaju, a za vrijeme rata i oznaku dužnosti koju vrše. Odore, oznake činova, oznake dužnosti i oznake pripadnosti rodovima i strukama propisuju dužnosnici iz članka 22. na prijedlog ministra obrane.
Član 64.
9. Organiziranje i obavljanje vjerskih aktivnosti Pripadnici Vojske Federacije mogu obavljati religijske aktivnosti, sukladno sa specifičnostima svake od vjera. Organizacija i obavljanje religijskih aktivnosti iz stavka 1. ovog članka su zasnovani na principu individualne slobode izražavanja i obavljanja vjerske službe od strane pripadnika Vojske Federacije. Snage Federacije mogu zadržati svoju postojeću konstitutivnu organizaciju kao što je dozvoljeno u članku (o novačenju). Ipak Ministarstvo obrane, uključujući sve njegove civilne i vojne komponente, neće koristiti religijsku ili etničku pripadnost kao isključivu osnovu organiziranja vojnih postrojbi Vojske Federacije. Organizacija snaga prvenstveno treba da bude zasnovana na objektivnim vojnim razmatranjima. Civilni dijelovi obrane Federacije i vojna zapovjedništva ne mogu diskriminirati pojedinca na osnovu religijskog ili etničkog opredjeljenja. Vojne snage će biti indentificirane kao određene postrojbe Vojske Federacije. Predhodna religijska ili etnička određenost postrojba više neće biti korišćena za zvanično indentificiranje organizacija Federacije. Ministarstvo obrane, u suradnji sa religijskim zajednicama, će propisati, u roku od tri mjeseca po punom stupanju na snagu ovog zakona, organizaciju i način funkcioniranja religijskih aktivnosti unutar Vojske Federacije.
Član 65.
V - VOJNA OBVEZA 1. Zajedničke odredbe Vojnoj obvezi podliježu, u miru i ratu, svi državljani, uz uvjete propisane ovim zakonom. Za ostvarivanje vojne obveze odgovorni su: tijelima u Federaciji, kantonu i općini, poduzećima i drugim pravnim osobama. Ministarstvo obrane, u okviru svojih prava i dužnosti, organizira i osigurava provedbu vojne obveze na teritoriju Federacije, usklađuje njezino izvršavanje sa izvršavanjem drugih prava i dužnosti u oblasti obrane i u svezi s tim, poduzima potrebne mjere i surađuje s mjerodavnim vojnim tijelima. Organizacijski odjel Ministarstva obrane u općini vodi vojnu evidenciju vojnih obveznika, pričuvnih časnika, materijalnih sredstava, stoke iz popisa, pripadajućeg pribora i obnaša druge poslove u svezi s vođenjem evidencije propisane ovim zakonom.
Član 66.
Ministarstvo obrane, u okviru svojih prava i dužnosti utvrđenih ovim zakonom, donosi planove novačenja i popune Vojske Federacije, ostvaruje planove i izvršava druge poslove i zadaće u provođenju vojne obveze.
Član 67.
Vojna obveza se sastoji iz obveze novačenja, obveze služenja vojnog roka i obveze služenja u pričuvnom sastavu. Uz uvjete utvrđene ovim zakonom vojna obveza obuhvaća i vojnu obvezu žena. Obvezi novačenja, uz uvjete propisane ovim zakonom, podliježu svi državljani, a obvezi služenja vojnog roka i obvezi služenja u pričuvnom sastavu - državljani sposobni za vojnu službu.
Član 68.
Žene ne podliježu novačenju ni obvezi služenja vojnog roka. U vrijeme mira, za žene koje se dragovoljno prijave, može se, sukladno potrebama popune Vojske Federacije, organizirati vojna obuka, o čemu odlučuje ministar obrane. Za vrijeme ratnog stanja žene, mogu dragovoljno služiti vojni rok, odnosno prići Vojsci Federacije, ukoliko postoji potreba za popunom Vojske Federacije, a popuna se ne može izvršiti vojnim obveznicima muškog spola, i ukoliko je zdrava i sposobna za vršenje vojne službe, o čemu odlučuju dužnosnici iz članka 22. Za vrijeme rata, vojnici u pričuvi kojima je istekla obveza služenja u pričuvnom sastavu oružanih snaga mogu ostati na dužnosti koju su obavljali u vojnoj postrojbi, isključivo po svom zahtjevu, ukoliko postoji potreba za popunom i ukoliko su zdravi i sposobni za vojnu službu.
Član 69.
Osoba koja podliježe vojnoj obvezi jest vojni obveznik. Tijekom trajanja vojne obveze vojni obveznik je: - novak - za vrijeme novačenja; - vojnik - za vrijeme služenja vojnog roka; - vojnik u pričuvi, pričuvni časnik i pričuvni dočasnik - dok traje obveza služenja u pričuvnom sastavu Vojske Federacije.
Član 70.
Vojnom obvezniku prestaje vojna obveza: - muškarcu - krajem kalendarske godine u kojoj navršava 60 godina života; - ženi - kada navrši 50 godina života; - ako je ocijenjen nesposobnim za vojnu službu; - ako mu prestane državljanstvo. Iznimno od stavka 1. alineje 1. ovog članka, za vrijeme rata ili izravne ratne opasnosti, pričuvni časnici mogu ostati na dužnosti koju su obnašali u vojnoj postrojbi ili ustanovi, isključivo ako za to postoji potreba i ako su zdravi i sposobni za vojnu službu i poslije navršenih 60 godina života.
Član 71.
Vojni obveznik kome je vojna obveza prestala po odredbi članka 70. stavka 1. alineja 3. ovog zakona, može biti podvrgnut naknadnom pregledu radi provjere njegove sposobnosti za vojnu službu. Osoba iz stavka 1. ovog članka koja na naknadnom pregledu bude ocijenjena sposobnom ili ograničeno sposobnom za vojnu službu postaje vojni obveznik i podliježe obvezi služenja vojnog roka do kraja kalendarske godine u kojoj navršava 27 godina života, a ako je ta osoba starija - obvezi služenja u pričuvnom sastavu. Odluku o naknadnim pregledima osoba ocijenjenih nespo-sobnim za vojnu službu donosi ministar obrane.
Član 72.
Obveza služenja vojnog roka izvršava se u Vojsci Federacije, a obveza služenja u pričuvnom sastavu oružanih snaga - u Vojsci Federacije i policiji. Osobe koje na temelju prigovora savjesti, iz vjerskih ili moralnih nazora nisu spremne sudjelovati u obavljanju vojničkih dužnosti u oružanim snagama, obnašaju humanitarne i druge općekorisne zadaće u oružanim snagama Federacije i drugim pravnim osobama.
Član 73.
Vojni obveznik postaje vojna osoba prilaženjem vojnoj postrojbi, odnosno vojnoj ustanovi Vojske Federacije (u nastavku teksta: vojna postrojba, odnosno vojna ustanova), a prestaje biti vojna osoba otpuštanjem iz vojne postrojbe, odnosno vojne ustanove. Vojni obveznik se za vrijeme izvršenja vojne obveze po pozivu ovlaštenog tijela izjednačava, glede prava i dužnosti, s vojnom osobom, i to: - od polaska iz stana do povratka u stan u mjestu prebivališta, odnosno boravišta; - ako boravi u inozemstvu: u dolasku - od granice do mjesta u kojem treba da se javi mjerodavnom tijelu, a u povratku - od mjesta u kojem je izvršavao vojnu obvezu do granice.
Član 74.
2. Obveza novačenja Obveza novačenja se sastoji iz dužnosti odazivanja općem ili pojedinačnom pozivu i izvršavanje propisa i zapovijedi ovlaštenih tijela za poslove obrane, vojnih tijela i drugih tijela Federacije, u svezi s uvođenjem u vojnu evidenciju, liječničkim i drugim pregledima i ispitivanjima, novačenjem i dolaskom na služenje vojnog roka. Obveza novačenja nastaje početkom kalendarske godine u kojoj državljanin navršava 17 godina i traje do odlaska na služenje vojnog roka, odnosno do prelaska u pričuvni sastav, ako je obvezu služenja vojnog roka regulirao na drugi način ili do prestanka vojne obveze po odredbama članka 70. stavak 1. alineja 3. i 4. ovog zakona.
Član 75.
Tijekom obveze novačenja novak podliježe: - liječničkim i drugim pregledima i psihološkim ispitivanjima radi utvrđivanja sposobnosti za vojnu službu; - novačenju; - dolasku na služenje vojnog roka; - drugim obvezama propisanim ovim zakonom. Preglede i psihološka ispitivanja obnaša zdravstvena ustanova koju odredi ministar obrane. Uzajamna prava i obveze tijela po čijem se zahtjevu obavljaju ti pregledi i ispitivanja i zdravstvene ustanove reguliraju se ugovorom.
Član 76.
Novačenje se provodi u kalendarskoj godini u kojoj novak navršava 18 godina. Novak može na osobni zahtjev biti unovačen u kalendarskoj godini u kojoj navršava 17 godina. U slučaju izravne ratne opasnosti ili ratnog stanja dužnosnici iz članka 22. mogu zapovjediti da se unovače i osobe koje su navršile 16 godina. Novačenje provode komisije za novačenje. Komisije za novačenje osniva ministar obrane. Aktom o osnutku komisija za novačenje utvrđuje se sastav i sjedište komisija za novačenje.
Član 77.
Na novačenju se ocjenjuje sposobnost novaka za vojnu službu i određuje rod, odnosno struka u kojoj će služiti vojni rok. Komisija za novačenje upisuje u vojnu knjižicu novaka ocjenu sposobnosti za vojnu struku i rod, odnosno struku koja mu je određena vodeći računa o želji novaka i potrebi Vojske Federacije.
Član 78.
Komisija za novačenje ocjenjuje sposobnost novaka za vojnu službu na temelju prethodnih liječničkih pregleda i psiholoških ispitivanja, a i liječničkog pregleda pri novačenju. Komisija za novačenje može dati sljedeće ocjene: - sposoban za vojnu službu; - ograničeno sposoban za vojnu službu; - privremeno nesposoban za vojnu službu; - nesposoban za vojnu službu. Rod, odnosno struka određena na novačenju može se iznimno izmijeniti ako je to potrebno zbog popune Vojske Federacije, promjene zdravstvenog stanja novaka, naknadno stečene stručne spreme ili promjene zanimanja novaka.
Član 79.
Novak koji je ocijenjen privremeno nesposobnim za vojnu službu podliježe ponovnim novačenjima nakon isteka roka privremene nesposobnosti, a najkasnije do konca godine u kojoj navršava 27 godina. Novak koji je ocijenjen privremeno nesposobnim za vojnu službu, a po isteku jedne polovice vremena nesposobnosti, može se dragovoljno javiti na ponovno novačenje. Iznimno odredbama stavka 4. ovog članka, za vrijeme rata, privremena nesposobnost se određuje u trajanju od šest mjeseci. Pri svakom novačenju privremena se nesposobnost može odrediti u trajanju od jedne do četiri godine, s tim što se trajanje privremene nesposobnosti ne može odrediti dulje od konca kalendarske godine u kojoj novak navršava 27 godina. Novak može biti ocijenjen privremeno nesposobnim za vojnu službu samo dva puta. Pri trećem novačenju komisija za novačenje donosi konačnu ocjenu o njegovoj sposobnosti u svezi sa služenjem vojnog roka. Novak kojem bi trajanje privremene nesposobnosti za vojnu službu trebalo odrediti dulje od konca kalendarske godine u kojoj navršava 27 godina, prevodi se u pričuvni sastav i njegova sposobnost za vojnu službu ocjenjuje se po odredbama ovog zakona koje se odnose na osobe u pričuvnom sastavu.
Član 80.
Opunomoćuje se ministar obrane da donese propise o mjerilima za ocjenu zdravstvene sposobnosti vojnih obveznika za vojnu službu, te o liječničkim i drugim pregledima i ispitivanjima vojnih obveznika radi utvrđivanja sposobnosti za vojnu službu, kao i propise o načinu rada komisija za novačenje i o uvjetima za određivanje rodova i struka u kojima će novaci služiti vojni rok.
Član 81.
3. Prigovor savjesti Dopušten je prigovor savjesti vojnim obveznicima koji poradi svojih vjerskih i moralnih nazora nisu spremni sudjelovati u obavljanju vojničkih dužnosti u Vojsci Federacije (u daljnjem tekstu: obveznici civilne službe). Te su osobe obvezne ispunjavati druge dužnosti određene ovim zakonom. Obveznik civilne službe, za vrijeme službe, u pravilu ima iste obveze kao i vojnik na služenju vojnog roka, osim što ne nosi oružje i ne primjenjuje nikakvu silu protiv drugih ljudi. Poslove koje vrše obveznici civilne službe odredit će Vlada Federacije.
Član 82.
Civilna služba se, u pravilu, obnaša u Vojsci Federacije i to na dužnostima bez nošenja i uporabe oružja.
Član 83.
Civilna služba može se obnašati i u pravnim osobama koja imaju sjedište na teritoriju Federacije, a koja odredi ministar obrane.
Član 84.
Novak koji smatra da ispunjava sve uvjete za civilnu službu po uvođenju u vojnu evidenciju podnosi zahtjev Komisiji za civilnu službu. Zahtjev iz stavka 1. ovog članka podnosi se najkasnije u roku od 90 dana od dana uvođenja u vojnu evidenciju.
Član 85.
Komisiju za civilnu službu iz članka 84. ovog zakona imenuje federalni ministar pravde. Članovi komisije iz stavka 1. ovog članka su: socijalni djelatnik, psiholog, liječnik, predstavnik Ministarstva obrane i predstavnik Federalnog ministarstva naobrazbe, znanosti, kulture i športa i vjerski službenik. Predsjednik Komisije za civilnu službu ne može biti predstavnik Ministarstva obrane. Svakom članu Komisije za civilnu službu određuje se zamjenik. Mandat Komisije za civilnu službu traje dvije godine. Komisija za civilnu službu donosi poslovnik o svom radu uz suglasnost Vlade Federacije.
Član 86.
U zahtjevu za civilnu službu novak je dužan učiniti uvjerljivim vjerske ili moralne razloge zbog kojih traži civilnu službu i izričito se očitovati da će u slučaju da zahtjev bude povoljno riješen, savjesno ispunjavati sve obveze civilne službe. Komisija za civilnu službu mora vrlo oprezno prići utvrđivanju razloga iz stavka 1. ovog članka, a posebno mora voditi računa o ranijem ponašanju podnositelja zahtjeva. Komisija za civilnu službu dužna je riješiti zahtjev najkasnije u roku od tri mjeseca. U odluci o upućivanju na civilnu službu navodi se vrijeme kada novak mora pristupiti službi, vrijeme kada se civilna služba svršava, oznaka i sjedište pravne osobe, odnosno ustanove Vojske Federacije. Protiv odluke Komisije za civilnu službu može se podnijeti žalba u roku od 15 dana, od dana prijema odluke Komisije.
Član 87.
O žalbi protiv odluke Komisije iz članka 86. ovog zakona rješava Komisija koju imenuje Vlada Federacije. Komisiju iz stavka 1. ovog članka čine pored liječnika i psihologa, predstavnici Ministarstva pravde, Ministarstva zdravlja i stručnjaci odgovarajućih profila. Odluka Komisije iz stavka 1. ovog članka je konačna.
Član 88.
Novak, kome je priznato pravo na civilnu službu, a koji pismeno izjavi da odustaje od prigovora savjesti, upućuje se na služenje vojnog roka. Komisija za civilnu službu dužna je tada po službenoj dužnosti poništiti svoju odluku. Ako obveznik civilne službe za vrijeme civilne službe iz stavka 1. ovog članka podnese izjavu o odustajanju od prigovora savjesti, upućuje se na redovno služenje vojnog roka u vremenu propisanom u članku 95. stavka 1. ovog zakona. U slučaju iz stavka 2. ovog članka, novaku se priznaje vrijeme provedeno u civilnoj službi, ali je pritom obvezan završiti temeljnu vojnu obuku u zakonom utvrđenom trajanju.
Član 89.
Obveznik civilne službe upućuje se na takovo radno mjesto radi vršenja službe, koje najviše odgovara njegovim sposobnostima. Obveznik civilne službe ne smije se uputiti u pravnu osobu u kojoj je, u trenutku upućivanja, zaposlen ili kod kojeg je radio godinu dana prije upućivanja.
Član 90.
Pravne osobe, koje su određene da se kod njih obavlja civilna služba, dužne su državi platiti određenu nadoknadu. Visinu nadoknade iz stavka 1. ovog članka, određuje ministar obrane, polazeći od vrijednosti koju pravne osobe iz stavka 1. ovog članka imaju od obavljanja civilne službe.
Član 91.
Smatra se da je novak odustao od prava na civilnu službu, ako se bez opravdanog razloga ne javi na mjesto i u vrijeme pravnoj osobi ili ustanovi Vojske Federacije, gdje je upućen na civilnu službu.
Član 92.
Obveznika civilne službe koji se nemarno odnosi i krši stegu za vrijeme obavljanja civilne službe, Ministarstvo pravde upućuje na ponovno provjeravanje ispunjavanja uvjeta za civilnu službu. Provjeravanje iz stavka 1. ovog članka, provodi se na prijedlog pravne osobe ili ustanove Vojske Federacije, na način i po postupku koji je utvrđen za priznanje prava na civilnu službu. Postupak provodi komisija koja je odlučivala o zahtjevu novaka za civilnu službu. Novak za koga se utvrdi, sukladno stavku 2. ovog članka, da ne ispunjava uvjet za civilnu službu, prekida se civilna služba i upućuje se na služenje vojnog roka.
Član 93.
Osoba koja je odslužila civilnu službu prevodi se u pričuvni sastav i može se raspoređivati u civilnu zaštitu i na druge dužnosti koje nisu u svezi s nošenjem i uporabom oružja. Osobi koja je odslužila civilnu službu trajno se zabranjuje izdavanje dozvole za nabavku i nošenje oružja.
Član 94.
Nadzor nad izvođenjem civilne službe obavlja Ministarstvo obrane i Ministarstvo pravde.
Član 95.
4. Obveza služenja vojnog roka Služenje vojnog roka traje dvanaest mjeseci. Služenje vojnog roka bez nošenja i uporabe oružja iz članka 82. ovog zakona traje 24 mjeseca. Dolaskom na služenje vojnog roka u postrojbu, odnosno, ustanovu Vojske Federacije novak postaje vojnik i od tog dana se računa da služi vojni rok. Izuzetno od stavka 1. ovog članka, za vrijeme ratnog stanja, vojnik koji je odslužio vojni rok prevodi se u pričuvni sastav i zadržava se u Vojsci Federacije do donošenja odluke o ukidanju - prestanku ratnog stanja, odnosno dok to budu zahtijevale potrebe službe.
Član 96.
Na služenje vojnog roka upućuju se novaci koji su ocijenjeni sposobnim ili ograničeno sposobnim za vojnu službu, u pravilu, u kalendarskoj godini u kojoj navršavaju 19 godina. Novak koji u 19. godini nije svršio srednju školu koju pohađa, uputit će se na služenje vojnog roka kada tu školu svrši, ali najkasnije do konca kalendarske godine u kojoj navršava 20 godina, ako nije upisan na višu ili visokoškolsku ustanovu. Novak koji sam traži da bude upućen na služenje, odnosno dosluženje vojnog roka bit će upućen u roku od tri mjeseca od dana podnošenja zahtjeva, ako u toj godini navršava 18 godina. Novak koji se s odobrenoga privremenog boravka u inozemstvu, što traje dulje od jedne godine, vrati u zemlju i zatraži da bude upućen na služenje vojnog roka, upućuje se u roku od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva, ako u toj godini navršava 18 godina. Za vrijeme ratnog stanja ili u slučaju izravne ratne opasnosti dužnosnici iz članka 22. mogu zapovjediti da se na služenje vojnog roka upute i novaci koji su navršili 17 godina. Novak može svoju vojnu obvezu ispuniti u jednoj od komponenti Vojske Federacije, sukladno njegovoj izričitoj preferenci, no, on ne može izabrati rod ili specijalnost u kojoj će ispuniti svoju vojnu obvezu. Takvo usmjeravanje neće degradirati popunjavanje osobljem Ministarstva obrane, Združenog zapovjedništva ili drugih integriranih vojnih organizacija. Ministar obrane Federacije i zamjenik ministra obrane, radeći združeno, imaju posljednju riječ u usmjeravanju novaka u pitanjima koja utiču na sigurnost Federacije.
Član 97.
Novak može biti upućen na služenje vojnog roka do konca kalendarske godine u kojoj navršava 27 godina. Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, novak za kojega se utvrdi da nije izvršavao obveze propisane ovim zakonom, pa zbog toga nije bio upućen na služenje vojnog roka do konca kalendarske godine u kojoj navršava 27 godina, upućuje se na služenje vojnog roka najkasnije do konca kalendarske godine u kojoj navršava 30 godina. Novak koji nije upućen na služenje vojnog roka u roku iz st. 1. i 2. ovog članka, prevodi se u pričuvni sastav. Redoviti studenti (koji studiraju po sustavu godina za godinu) upućuju se na služenje vojnog roka po svršetku studija odnosno godinu dana nakon svršetka studija (apsolventski rok), a najkasnije do konca kalendarske godine u kojoj navršavaju 27 godina. Za vrijeme rata ili izravne ratne opasnosti ministar obrane može odlućiti da se na služenje vojnog roka mogu uputiti i novaci iz stavka 4. ovog članka.
Član 98.
Novaci koji imaju odgovarajuću školsku spremu i udovoljavaju drugim uvjetima propisanim za izbor pitomaca za škole pričuvnih časnika mogu služiti vojni rok u školi za pričuvne časnike roda ako su ocijenjeni sposobnima za vojnu službu. U školi pričuvnih časnika za struke mogu se upućivati novaci koji su ocijenjeni ograničeno sposobnim za vojnu službu. Novake za pitomce škola za pričuvne časnike bira komisija koju osniva ministar obrane na prijedlog organizacijskog odjela Ministarstva u općini u kojoj se vodi vojna evidencija novaka. Članovi komisije su civilne osobe i vojne osobe. Vojne osobe određuju se na prijedlog ovlaštenog vojnog tijela. Pri izboru novaka za pitomce škola za pričuvne časnike obvezno se primijenjuje kriterij o razmjernoj nacionalnoj zastupljenosti kandidata. Opunomoćuje se ministar obrane da donese propise o uvjetima i postupku za izbor novaka za pitomce škola za pričuvne časnike.
Član 99.
O upućivanju na služenje vojnog roka novaka koji stalno živi u inozemstvu, a izrazi želju da služi vojni rok u Vojsci Federacije, te novaka koji osim domicilnog državljanstva ima i strano državljanstvo, a služio je vojni rok u inozemstvu, rješava ministar obrane.
Član 100.
Na služenje vojnog roka ne upućuje se: - novak koji je pravomoćno osuđen na kaznu maloljetničkog zatvora ili bezuvjetno na kaznu zatvora zbog krivičnog djela dok kaznu ne izdrži ili ne bude pušten na uvjetni otpust; - novak prema kojemu je primijenjena zavodska odgojna mjera ili mjera sigurnosti obveznog psihijatrijskog liječenja i čuvanja u zdravstvenoj ustanovi - dok traje mjera koja je primijenjena; - novak protiv kojega je pokrenut krivični postupak zbog krivičnog djela koje se goni po službenoj dužnosti - dok postupak ne bude pravomoćno okončan. Novak koji zbog razloga navedenih u stavku 1. ovog članka nije upućen na služenje vojnog roka upućuje se na služenje, odnosno dosluženje vojnog roka nakon izdržane kazne, poslije puštanja na uvjetni otpust, nakon obustave odgojne mjere ili mjere sigurnosti, odnosno nakon pravomoćno okončanoga krivičnog postupka, a najkasnije do konca kalendarske godine u kojoj navršava 30 godina. Osoba osuđena na kaznu maloljetničkog zatvora ili bezuvjetno na kaznu zatvora zbog krivičnog djela može, za vrijeme ratnog stanja ili u slučaju neposredne ratne opasnosti, biti upućena na služenje vojnog roka ako mu je izdržavanje kazne odgođeno.
Član 101.
Obveze služenja vojnog roka oslobađa se: - osoba ocijenjena nesposobnom za vojnu službu; - osoba koja stekne državljanstvo prirođenjem ili na temelju međunarodnih ugovora, ako je u zemlji čiji je bila građanin, odslužila vojni rok, odnosno ako je navršila 27 godina; - osoba koja je stekla karakteristike vojne osobe po propisima kojima se uređuje služba u Vojsci Federacije; - osoba koja je svršila školu unutarnjih poslova; - osoba sa svršenim fakultetom obrane i svršenim stažom u Vojsci Federacije u trajanju i po programu što ga propiše ministar obrane.
Član 102.
Na zahtjev novaka služenje vojnog roka se odgađa: - novaku - hranitelju obitelji, ako bi upućivanjem na služenje vojnog roka njegova obitelj bila dovedena u težak materijalni položaj, dok te okolnosti traju, a najkasnije do konca mjeseca studenoga kalendarske godine u kojoj navršava 27 godina; - polovici odnosno većem dijelu novaka ako je njihov broj neparan, koji su članovi jednog domaćinstva, ako se jedan član ili više članova tog domaćinstva upućuje ili se već nalazi na služenju vojnog roka - za vrijeme dok taj član, odnosno druga polovica članova toga domaćinstva ne odsluži vojni rok ili ne bude zbog drugih razloga otpušten iz Vojske Federacije, a najkasnije do konca mjeseca studenoga kalendarske godine u kojoj navršava 27 godina; - ako bi zbog smrti ili teške bolesti u obitelji ili zbog elementarne nepogode obitelj novaka bila dovedena u težak položaj njegovim upućivanjem na služenje vojnog roka - za vrijeme dok ti razlozi postoje, a najdulje za jednu godinu. Novaku iz stavka 1. alineja 1. i 2. ovog članka služenje vojnog roka odgađa se za iduću godinu ako zahtjev za odgodu, s potrebnim dokazima, podnese ovlaštenom tijelu u roku od osam dana od dana primitka obavijesti ili poziva za upućivanje na služenje vojnog roka. Za vrijeme rata ili izravne ratne opasnosti, novacima iz stavka 1. alineja 1, 2. i 3. ovog članka služenje vojnog roka može se, iznimno, odgoditi za šest mjeseci. Novak koji traži odgodu služenja vojnog roka po odredbama ovog članka dužan je obavijestiti mjerodavno tijelo o nastaloj promjeni zbog koje mu to pravo prestaje, u roku od osam dana od dana nastanka takve promjene.
Član 103.
Služenje vojnog roka se, na zahtjev novaka, iznimno može odgoditi najviše za jednu godinu zbog opravdanih obiteljskih ili drugih razloga, koje propiše ministar obrane.
Član 104.
Služenje vojnog roka prekida se: - vojniku koji bude ocijenjen privremeno nesposobnim za vojnu službu; - vojniku koji bude pravomoćno osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora više od šest mjeseci ili na kaznu maloljetničkog zatvora - dok kaznu ne izdrži ili ne bude pušten na uvjetni otpust; - vojniku protiv kojega je tijekom služenja vojnog roka pokrenut krivični postupak zbog krivičnog djela počinjenog prije dolaska na služenje vojnog roka, za koje se goni po službenoj dužnosti, ako je za to djelo predviđena kazna zatvora više od tri godine. Iznimno od odredbe alineje 2. stavka 1. ovog članka služenje vojnog roka ne prekida se vojniku koji je pravomoćno osuđen na kaznu maloljetničkog zatvora do dvije godine ili na bezuvjetnu kaznu zatvora do dvije godine, kojemu do svršetka služenja vojnog roka ne ostaje više od polovice vojnog roka.
Član 105.
Služenje vojnog roka prekida se na zahtjev vojnika zbog smrti ili teške bolesti u obitelji ili zbog elementarne nepogode, ako bi njegova obitelj bila dovedena u težak položaj zbog njegove odsutnosti - za vrijeme dok postoje ti razlozi, a najdulje za jednu godinu. Vojniku - športašu može se prekinuti služenje vojnog roka na zahtjev mjerodavnog športskog foruma Federacije, radi sudjelovanja u sastavu državne reprezentacije na svjetskom ili europskom natjecanju ili na olimpijskim igrama. Osoba kojoj je prekinuto služenje vojnog roka po odredbama stavka 2. ovog članka upućuje se na dosluženje vojnog roka u toku kalendarske godine u kojoj je završeno natjecanje, a najkasnije do konca kalendarske godine u kojoj navršava 27 godina. O prekidu služenja vojnog roka po odredbama stavka 2. ovog članka odlučuje ministar obrane.
Član 106.
Vojniku koji je ocijenjen privremeno nesposobnim za vojnu službu služenje vojnog roka može se prekinuti samo jedanput. Vojnik kojemu bi i drugi put trebalo prekinuti služenje vojnog roka zbog privremene nesposobnosti otpušta se iz vojske i prevodi se u pričuvni sastav bez obzira koliko mu je vremena ostalo do kraja služenja vojnog roka. Takva osoba podliježe ponovnom liječničkom pregledu radi ocjenjivanja sposobnosti za vojnu službu u pričuvnom sastavu.
Član 107.
Osoba kojoj je prekinuto služenje vojnog roka zbog razloga navedenih u članku 104. ili članku 105. ovog zakona, a nije reguliralo obvezu služenja vojnog roka u smislu odredaba članka 108. ovog zakona, ponovno postaje novak i podliježe obvezama koje su ovim zakonom propisane za novaka. Osoba kojoj je prekinuto služenje vojnog roka zbog razloga navedenih u članku 104. ovog zakona, upućuje se na dosluženje vojnog roka tijekom godine u kojoj je otpuštena sa izdržavanja kazne, odnosno puštena na uvjetni otpust ili u kojoj je pravosnažnom odlukom suda okončan krivični postupak, a najkasnije do konca kalendarske godine u kojoj navršava 30 godina.
Član 108.
Osoba kojoj je prekinuto služenje vojnog roka po odredbama ovog zakona uputit će se na dosluženje preostalog dijela vojnog roka nakon prestanka razloga zbog kojeg joj je prekinuto služenje vojnog roka, a najkasnije do konca kalendarske godine u kojoj navršava 27 godina.
Član 109.
Vojnik koji je tijekom služenja vojnog roka ocijenjen nesposobnim za vojnu službu otpušta se iz Vojske Federacije. Ta osoba može biti pozvana na dosluženje vojnog roka, odnosno prevedena u pričuvni sastav uz uvjete propisane odredbama ovog zakona.
Član 110.
Vrijeme koje pitomac vojne škole provede u vojnoj školi u trajanju od dvije godine i više, odnosno ako je na školovanju proveo više od polovice školovanja, računa se u služenje vojnog roka. Pitomcu vojne škole kojemu je po bilo kojoj osnovi prekinuto školovanje ne računa se u služenje vojnog roka prva godina školovanja u vojnoj školi.
Član 111.
U služenje vojnog roka ne računa se vrijeme koje vojnik provede: - na izdržavanju stegovne mjere vojničkog pritvora, koji izriče ovlašteni vojni zapovjednik prema propisima o vojnoj stegi, u ukupnom trajanju duljem od 10 dana; - na liječenju i bolovanju zbog ozljede ili drugog onesposobljavanja izazvanog u namjeri da izbjegne vojnu službu ili da bude raspoređen na lakšu dužnost, ako je to utvrđeno pravomoćnom presudom suda; - na samovoljnom udaljenju ili bijegu iz Vojske Federacije, koji su neprekidno trajali preko 24 sata; - u pritvoru koji je protiv njega određen u krivičnom postupku, ako mu je to vrijeme pravomoćnom presudom uračunato u kaznu zbog izvršenja krivičnog djela.
Član 112.
Osoba koja odsluži vojni rok otpušta se iz Vojske Federacije i postaje vojnik u pričuvi, odnosno uz uvjete propisane zakonom, pričuvni starješina. Vojnik koji želi da redovno ili drugo odsustvo koristi na kraju služenja vojnog roka otpušta se sa odsluženja vojnog roka ranije za broj dana odsustva koje mu pripada, odnosno koje mu je odobreno.
Član 113.
Opunomoćuje se ministar obrane da donese propise: o vremenu i načinu upućivanja novaka na služenje vojnog roka, o odgodi i prekidu služenja vojnog roka i o otpuštanju vojnika iz Vojske Federacije.
Član 114.
5. Vojna obuka žena Vojna obuka žena se organizira i provodi u postrojbama i ustanovama Vojske Federacije koje odredi ministar obrane. Aktom iz članka 68. ovog zakona, kojim se odlučuje o potrebi vojne obuke žena, određuje se vrijeme trajanja obuke, koje ne može biti dulje od 45 dana. Na dragovoljnu vojnu obuku, u smislu stavka 1. ovog članka, mogu se prijaviti žene u kalendarskoj godini u kojoj navršavaju 19 godina života, pa do konca kalendarske godine u kojoj navršavaju 27 godina života. Na vojnu obuku se ne može primiti trudnica i žena koja ima dijete mlađe od sedam godina.
Član 115.
Vojna obuka žena se planira i organizira sukladno potrebama popune Vojske Federacije i mogućnostima za izvođenje ove obuke. Na žene koje priđu vojnim jedinicama, odnosno ustanovama poradi vojne obuke primjenjivat će se odredbe ovog zakona koje se odnose na vojnike. Žena koja je počela vojnu obuku oslobođa se od obuke zbog bolesti ili drugoga opravdanog razloga.
Član 116.
Opunomoćuje se ministar obrane da donese propise: o planiranju i organiziranju vojne obuke žena, o upućivanju žena na vojnu obuku, te o drugim pitanjima značajnim za neposredno organiziranje i provedbu ove obuke.
Član 117.
6. Obveza služenja u pričuvnom sastavu Obvezi služenja u pričuvnom sastavu Vojske Federacije podliježu vojni obveznici: - koji su odslužili vojni rok; - koji su, po odredbama ovog zakona, regulirali obvezu služenja vojnog roka na drugi način; - žene - vojni obveznici koje imaju spremu za obavljanje određenih stručnih i tehničkih službi u Vojsci Federacije i žene vojni obveznici koje su u miru obučene za ratne dužnosti u Vojsci Federacije.
Član 118.
Obveza služenja u pričuvnom sastavu za muškarce nastaje od dana otpuštanja sa služenja vojnog roka, odnosno od dana kada je obveza služenja vojnog roka regulirana na drugi način i traje do konca kalendarske godine u kojoj vojni obveznik - muškarac navršava 60 godina. Obveza služenja u pričuvnom sastavu za žene iz članka 117. ovog zakona nastaje početkom kalendarske godine u kojoj navršavaju 19 godina i traje do konca kalendarske godine u kojoj navršavaju 50 godina. U slučaju izravne ratne opasnosti i za vrijeme ratnog stanja dužnosnici iz članka 22. mogu produljiti trajanje obveze služenja u pričuvnom sastavu za pričuvne starješine i po isteku godina propisanih odredbama st. 1. i 2. ovog članka.
Član 119.
Obveza služenja u pričuvnom sastavu oružanih snaga izvršava se sudjelovanjem obveznika na vojnim vježbama i drugim oblicima vojne obuke i izvršavanjem drugih dužnosti propisanih ovim zakonom, a u ratu ili u slučaju izravne ratne opasnosti, odnosno izvanrednih okolnosti - dolaskom u oružane snage i izvršavanjem određenih vojnih dužnosti. Vojne vježbe, tečajevi i drugi oblici vojne izobrazbe koji se smatraju vojnom vježbom (u nastavku teksta: vojne vježbe) mogu ukupno trajati: za vojnike - do 6 mjeseci, za pričuvne časnike i dočasnike i vojne službenike - do 12 mjeseci i za sve žene vojne obveznike - do 6 mjeseci. Pričuvni vojnik, pričuvni dočasnik i pričuvni časnik će normalno ispunjavati svoju obvezu u pričuvnoj strukturi iz komponenti u kojima su odslužili svoju vojnu obvezu, ako isti ne odluče drugačije. Ministar obrane Federacije i zamjenik ministra obrane, radeći združeno, imaju posljednju riječ u usmjeravanju osoba u pričuvnom sastavu u pitanjima koja utiču na sigurnost Federacije. U ratu ili u slučaju izravne ratne opasnosti odnosno izvanrednih okolnosti, vojni obveznik koji je prišao oružanim snagama ostaje na službi u oružanim snagama do donošenja odluke o prestanku ratnog stanja, izravne ratne opasnosti, odnosno izvanrednih okolnosti koje su nastupile za Federaciju.
Član 120.
Vojne vježbe se, u pravilu, organiziraju i izvode u vojnim postrojbama odnosno ustanovama. Vojne vježbe koje traju do 48 sati organiziraju se i izvode, u pravilu, izvan radnog vremena, u vrijeme dnevnog ili tjednog odmora osoba u pričuvnom sastavu. Vježbe osoba u pričuvnom sastavu koje imaju ratni raspored izvan oružanih snaga smatraju se vojnim vježbama u smislu odredaba ovog zakona, ako te osobe sudjeluju u vježbama na dužnostima na kojima imaju ratni raspored i po pozivu mjerodavnog tijela .
Član 121.
Osobe u pričuvnom sastavu - muškarci mogu biti pozvani na vojne vježbe do navršenih 60 godina, a žene do navršenih 50 godina. Iznimno od odredaba stavka 1. ovog članka, na vojnu se vježbu neće pozivati trudnice, vojni obveznik čiji je bračni drug pozvan na vojnu vježbu ili koji nema bračnog druga - ako ima dijete mlađe od 15 godina, a ni žena koja ima dijete mlađe od deset godina, bez obzira da li joj je bračni drug pozvan na vojnu vježbu. Osoba u pričuvnom sastavu može biti pozvana na vojnu vježbu najviše do dva mjeseca tijekom jedne godine. Iznimno od odredbe stavka 3. ovog članka, u oružane snage neće se pozivati trudnice, vojni obveznik čiji je bračni drug pozvan u oružane snage ili nema bračnog druga - ako ima dijete mlađe od 10 godina dok se ne osigura njega i čuvanje djece na drugi način i ako nema drugih članova u obitelji-domaćinstvu koji bi preuzeli brigu o čuvanju i odgoju djece.
Član 122.
Osobi u pričuvnom sastavu, na njezin zahtjev, vojna se vježba odgađa zbog slijedećih razloga: - ako je bolesna - do idućeg pozivanja nakon ozdravljenja; - ako se iz njezina domaćinstva u isto vrijeme pozivaju na vojnu vježbu dva ili više članova ili se neki od njih već nalazi na vojnoj vježbi ili na služenju vojnog roka - dok se jedan član odnosno druga polovica članova domaćinstva ne vrati s vojne vježbe odnosno sa služenja vojnog roka; - ako u vrijeme vojne vježbe polaže ispite u srednjim i višim školama odnosno fakultetima - dok takav razlog postoji; - ako bi zbog smrti ili teške bolesti u domaćinstvu, odnosno zbog elementarne nepogode domaćinstvo bilo dovedeno u težak položaj njezinim odlaskom na vojnu vježbu - dok takvo stanje u domaćinstvu traje, a najdulje šest mjeseci; - ako u mjestu u kojem boravi dođe do pojave zarazne bolesti dok zarazna bolest traje. Vojna vježba se može, izuzetno, odgoditi zbog neodgodivih potreba službe, ako to zatraže mjerodavna tijela općine, kantona ili tijelo Federacije, ovlaštena tijela poduzeća ili druge pravne osobe kod koje je osoba u pričuvnom sastavu zaposlena - dok takva potreba postoji, a najdulje jednu godinu. Vojna vježba koja traje dulje od tri dana može se poljoprivredniku i drugoj osobi koja samostalno obavlja privrednu djelatnost iznimno odgoditi zbog neodgodivih poslova, ako u njihovom domaćinstvu odnosno u privatnoj radnji nema drugog člana sposobnog za obavljanje potrebnih poslova - najdulje tri mjeseca. Odredbe st. 2. i 3. ovog članka primjenjuju se za vrijeme rata ili izravne ratne opasnosti, u slučaju da se popuna Vojske Federacije može izvršiti drugim vojnim obveznicima, s tim da se osobi u pričuvnom sastavu iz razloga navedenih u stavku 2. ovog članka služba u Vojsci Federacije može odgoditi do 90 dana, a iz razloga stavka 3. ovog članka služba u Vojsci Federacije može se odgoditi do 45 dana. Zbog potrebe školovanja stručnog kadra, Vlada Federacije može donijeti odluku da se redovitim studentima na određenim višim školama i fakultetima, u zemlji i inozemstvu odgodi služba u Vojsci Federacije za vrijeme ratnog stanja, do svršetka studija, pod uvjetom da student redovito polaže ispite. Zahtjev za odgodu vojne vježbe podnosi se ovlaštenom organizacijskom odjelu Ministarstva obrane u općini u roku od osam dana od dana prijema poziva za vojnu vježbu, a ako se odgoda traži zbog razloga navedenih u alinejama 1, 4. i 5. stavka 1. ovog članka zahtjev se može podnijeti i kad nastane razlog zbog kojeg se traži odgoda vojne vježbe.
Član 123.
Na osobe u pričuvnom sastavu koje su prišle u Vojsku Federacije, za vrijeme rata ili izravne ratne opasnosti, primijenjuju se odredbe čl. 104. i 105. ovog zakona, s tim da se osobi u pričuvnom sastavu služba u Vojsci Federacije može prekinuti iz ovih razloga: - ako se iz njezina domaćinstva u isto vrijeme već nalaze tri ili više članova ili su neki od njih već izgubili život ili teško ranjeni te su usljed zadobijene povrede, ozljede ili rane, zbog trajne nesposobnosti za vojnu službu otpušteni iz Vojske Federacije; - redovitim studentima viših škola i fakulteta za koje je odlukom Vlade Federacije zbog nužnosti školovanja stručnog kadra, omogućen studij do svršetka školovanja; - zbog obavljanja neodložnh poljoprivrednih radova ili druge privredne djelatnosti, ako u njezinom domaćinstvu nema drugog člana sposobnog za obavljanje ovih poslova najdulje do 45 dana; - zbog neodgodivih potreba službe, ako to zatraži tijelo Federacije, kantona i općine, ovlašteno tijelo poduzeća ili druge pravne osobe, dok takva potreba postoji - a najdulje do 90 dana. Osobi u pričuvnom sastavu kojoj bi iz razloga navedenih u stavku 1. ovog članka trebalo izvršiti prekid službe u Vojsci Federacije dulje od 90 dana, ovlašteno tijelo koje vodi vojnu evidenciju vojnih obveznika, može odlučiti da promijeni ratni raspored, ukoliko se ne radi o osobi posebne vojnoevidencijske specijalnosti - ili osobi na zapovjednoj dužnosti.
Član 124.
Osobama u pričuvnom sastavu, prema potrebama popune oružanih snaga, određuje se i priopćava ratni raspored u vojnim postrojbama odnosno ustanovama. Podaci o ratnom rasporedu vojna su tajna. Osobi u pričuvnom sastavu kojoj je određen ratni raspored može se dati osobna vojna oprema prema dužnosti na koju je raspoređena. Osoba kojoj se, u smislu odredaba stavka 3. ovog članka, daje osobna vojna oprema dužna je tu opremu primiti, čuvati i održavati, a kad je to određeno pozivom ovlaštenog tijela - nositi je uza se i na zahtjev vratiti je u ispravnom stanju.
Član 125.
Osoba u pričuvnom sastavu kod koje je nastala promjena zdravstvenog stanja koja utječe na njezinu sposobnost za vojnu službu može, na svoj zahtjev ili po pozivu ovlaštenog tijela, biti upućena na liječnički pregled radi ocjene sposobnosti za vojnu službu. Ocjenu sposobnosti za vojnu službu iz stavka 1. ovog članka daje komisija za novačenje sukladno odredbama ovog zakona o ocjenjivanju zdravstvene sposobnosti novaka za vojnu službu.
Član 126.
Opunomoćuje se ministar obrane da donese propise: o pozivanju osoba u pričuvnom sastavu na vojne vježbe i odgodi vojne vježbe; o odgodi službe u Vojsci Federacije za vrijeme rata i o prekidu službe u Vojsci Federacije za vrijeme rata; o organiziranju stručne obuke osoba u pričuvnom sastavu; o načinu određivanja, promjene i ukidanja ratnog rasporeda vojnim obveznicima; o izdavanju vojnim obveznicima osobne vojne opreme i o čuvanju, održavanju i vraćanju te opreme.
Član 127.
7. Obveza vojnih obveznika u svezi putovanja i boravka u inozemstvu Novak koji namjerava putovati u inozemstvo na privremeni ili stalni boravak dužan je pribaviti odobrenje Ministarstva obrane. Odobrenje za putovanje u inozemstvo i privremeni boravak u inozemstvu može se izdati novaku ako u inozemstvo putuje: - radi liječenja - dok liječenje traje, a najdulje dvije godine; - radi sudjelovanja u đačkim ekskurzijama, korištenja godi-šnjeg odmora, turističkog putovanja i slično - do 40 dana; - radi obavljanja službenog posla, sudjelovanja na športskim natjecanjima ili kulturno-umjetničkim manifestacijama, uređivanja imovinsko pravnih, obiteljskih i sličnih odnosa u inozemstvu, ili u slučaju teške bolesti ili smrti člana uže obitelji u inozemstvu - do 60 dana; - radi izvršavanja obveza iz radnog odnosa na brodu ili zrakoplovu Federacije koji prometuju na međunarodnim linijama - do dvije godine; - radi odlaska u inozemstvo s roditeljima ili bračnim drugom, koji u inozemstvo odlazi službeno ili na rad, ako njegovo upućivanje na služenje vojnog roka nije predviđeno u roku od jedne godine od dana podnošenja zahtjeva za odobrenje - do četiri godine; - radi obavljanja privatnih ili službenih poslova, ako je na novačenju ocijenjen privremeno nesposobnim za vojnu službu - do proteka vremena za koje je ocijenjen privremeno nesposobnim za vojnu službu. Novaku se ne može odobriti putovanje u inozemstvo i privremeni boravak u inozemstvu s rokom koji bi trajao dulje od konca mjeseca lipnja godine u kojoj novak navršava 27 godina. Odobrenje za putovanje na stalni boravak u inozemstvo izdat će se novaku koji odlazi u inozemstvo da tamo stalno boravi. Novaku koji boravi u inozemstvu može se izdati odobrenje za privremeni ili stalni boravak u inozemstvu odnosno za produljenje boravka u inozemstvu uz uvjete propisane u st. 2. i 4. ovog članka, zbog drugih opravdanih razloga (zaposlenje, školovanje, liječenje, rješavanje neodgodivih obiteljskih potreba i drugi slični razlozi) ako bi novak ili članovi njegove obitelji zbog uskraćivanja odobrenja bili dovedeni u težak materijalni ili drugi nepovoljan položaj. Novaku iz st. 2, 4. i 5. ovog članka, neće se izdati odobrenje za putovanje u inozemstvo ako postoji neka od smetnji propisanih u članku 129. ovog zakona. Odredbe st. 2, 4. i 5. ovog članka, ne primijenjuju se za vrijeme ratnog stanja s tim što se novaku može odobriti putovanje u inozemstvo ukoliko je oglašen privremeno nesposobnim za vojnu službu dok privremena nesposobnost traje, a najdulje do jedne godine ili u slučaju teške bolesti ili smrti člana uže obitelji u inozemstvu do 30 dana.
Član 128.
Za boravak odnosno za produljenje boravka u inozemstvu po odredbi članka 127. stavak 5. ovog zakona, novaku koji boravi u inozemstvu odobrenje izdaje diplomatsko, odnosno konzularno predstavništvo Bosne i Hercegovine (u nastavku teksta: diplomatsko predstavništvo) kod kojega se vodi u vojnoj evidenciji, ukoliko takvo diplomatsko predstavništvo postoji. Odobrenje za boravak u inozemstvu odnosno za produljenje boravka u inozemstvu s rokom važenja duljim od konca kalendarske godine u kojoj novak navršava 27 godina diplomatsko predstavništvo može dati samo uz prethodno pribavljenu suglasnost Ministarstva obrane. Do uspostave diplomatskih predstavništava odobrenje iz stavka 2. ovog članka davat će Ministarstvo obrane. Diplomatsko predstavništvo dužno je odmah po izdavanju odobrenja iz stavka 1. ovog članka, obavijestiti organizacijski odjel Ministarstva obrane u općini o svakom novaku kojem je izdalo odobrenje za boravak odnosno za produljenje boravka u inozemstvu i o vremenu za koje mu je taj boravak odobren odnosno produljen. Za novaka koji nema prebivalište u Federaciji ova se obavijest dostavlja Ministarstvu obrane.
Član 129.
Osoba u pričuvnom sastavu ne može putovati u inozemstvo i privremeno ili stalno boraviti u inozemstvu, ako postoji neka od ovih smetnji: - ako joj je dostavljen poziv za vojnu vježbu; - ako je protiv nje pokrenut krivični postupak zbog krivičnog djela neodazivanja pozivu i izbjegavanja vojne službe ili zbog krivičnog djela izbjegavanja vojne službe onesposobljenjem ili obmanom. Ako postoji neki od razloga iz stavka 1. ovog članka, smatrat će se, u smislu propisa kojim je uređeno izdavanje putnih isprava građanima Federacije, da interesi obrane Federacije zahtijevaju da se osobi u pričuvnom sastavu putna isprava ne izda, odnosno rok važenja putne isprave ne produlji ili viza ne izda, odnosno da se putna isprava oduzme ili viza poništi, dok postoje ti razlozi.
Član 130.
Novak i osoba u pričuvnom sastavu koji su otputovali u inozemstvo na stalni ili privremeni boravak dulji od jedne godine dužni su se prijaviti diplomatskom predstavništvu i poradi uvođenja u vojnu evidenciju u roku određenom propisima o putnim ispravama državljana. Novak koji stalno ili privremeno boravi u inozemstvu u kalendarskoj godini u kojoj navršava 17 godina dužan je u toj kalendarskoj godini prijaviti se diplomatskom predstavništvu radi uvođenja u vojnu evidenciju. Diplomatsko predstavništvo je dužno u roku od dva mjeseca od dana uvođenja novaka i osoba u pričuvnom sastavu u vojnu evidenciju iz stavka 2. ovog članka, o tome izvijestiti ovlašteni organizacijski odjel Ministarstva obrane u općini. Za novaka koji nema prebivalište u Federaciji ova se obavijest dostavlja Ministarstvu obrane.
Član 131.
Novak i osoba u pričuvnom sastavu koji privremeno borave u inozemstvu dužni su vratiti se u Federaciju do proteka roka za koji im je odobren privremeni boravak i u roku od osam dana od dana dolaska prijaviti se mjerodavnom tijelu.
Član 132.
Novak koji se s odobrenoga privremenog boravka u inozemstvu vrati u zemlju, upućuje se na služenje vojnog roka ako je na novačenju ocijenjen sposobnim ili ograničeno sposobnim za vojnu službu. Novak koji se s odobrenoga stalnog boravka u inozemstvu vrati u zemlju na boravak dulji od jedne godine, upućuje se na služenje vojnog roka pod uvjetima iz stavka 1. ovog članka. Iznimno od odredaba stavka 2. ovog članka, novak koji se s odobrenog stalnog boravka u inozemstvu vrati na boravak u Federaciju poradi školovanja, ne upućuje se na služenje vojnog roka dok mu školovanje traje. Novak koji osim domicilnog državljanstva ima i strano državljanstvo, a boravi u inozemstvu, upućuje se na služenje vojnog roka uz uvjete iz st. 2. i 3. ovog članka.
Član 133.
Putovanje u inozemstvo i boravak vojnika i osoba u pričuvnom sastavu, dok su na službi u Vojsci Federacije, uređuje se propisima kojima je uređena služba u Vojsci Federacije. Osoba u pričuvnom sastavu ne može pristupiti u službu stranih oružanih snaga ili zasnivati bilo kakav odnos s tim snagama bez prethodnog odobrenja Ministarstva obrane. Uvjete i postupak izdavanja odobrenja za putovanje i boravak u inozemstvu vojnih obveznika za vrijeme ratnog stanja uređuje se propisom ministra obrane.
Član 134.
8. Pozivanje i evidencija vojnih obveznika Vojni obveznik kojega mjerodavni organizacijski odjel Ministarstva obrane pozove u svezi vršenja vojne obveze dužan se javiti određenom tijelu u mjestu i u vrijeme koji su označeni u pojedinačnom ili općem pozivu i da sa sobom ponese stvari i isprave koje su određene u pozivu. Pojedinačni poziv, osim poziva za mobilizaciju ili za probnu mobilizaciju, dostavlja se vojnom obvezniku najkasnije 30 dana prije dana određenoga za početak obveze poradi koje je pozvan. Ako se vojni obveznik ne odazove pozivu i ne opravda izostanak, organizacijski odjel Ministarstva obrane koji ga je pozvao može izdati nalog za njegovo prisilno privođenje. Nalog za prisilno privođenje izvršava ovlašteno tijelo unutarnjih poslova.
Član 135.
Tijela i organizacije Federacije, poduzeća i druge pravne osobe, kao i privatni poduzetnici, kod kojih je zaposlen vojni obveznik koji izbjegava vršenje vojne obveze, dužni su to odmah prijaviti mjerodavnom tijelu.
Član 136.
Osoba koja bude pozvana u svezi vršenja vojne obveze ima pravo na nadoknadu troškova za prijevoz sredstvima javnog prometa, smještaj i prehranu. Uvjeti za isplaćivanje nadoknade iz stavka 1. ovog članka, osobama pozvanima u svezi vršenja vojne obveze u Vojsci Federacije i visina te nadoknade određuju se propisom ministra obrane.
Član 137.
Novaku i osobi u pričuvnom sastavu koji su u radnom odnosu, a pozvani su u svezi vršenja vojne obveze, za vrijeme vršenja te obveze pripada nadoknada u visini plaće što bi je ostvario da nije pozvan na vojnu službu. Novaku i osobi u pričuvnom sastavu, koji su obrtnici ili vrše drugu profesionalnu djelatnost (odvjetnici, prevoditelji, glazbenici i dr.), za vrijeme vršenja vojne obveze pripada novčana nadoknada u visini osnovice koja služi za obračun i uplatu doprinosa za mirovinsko i invalidsko osiguranje, uvećane za iznos propisanih obveza što ih te osobe plaćaju za vrijeme vršenja vojne obveze. Novaku i osobi u pričuvnom sastavu koji ostvaruju pravo na mirovinu ili primaju novčanu nadoknadu zbog privremene nezaposlenosti pripada mirovina, odnosno novčana nadoknada i za vrijeme vršenja vojne obveze. Novaku i osobi u pričuvnom sastavu, kojima ne pripada nadoknada po odredbama st. 1, 2. i 3. ovog članka, za vrijeme vršenja vojne obveze pripada novčana nadoknada u iznosu što ga propiše Vlada Federacije. Novaku i osobi u pričuvnom sastavu iz st. 1. i 3. ovog članka, kojima je nadoknada plaće, mirovina ili novčana nadoknada zbog privremene nezaposlenosti manja od nadoknade iz stavka 4. ovog članka, pripada i razlika između primanja na koja imaju pravo i nadoknade iz stavka 4. ovog članka. Osobi u pričuvnom sastavu za vrijeme vojne službe pripada plaća prema činu koji ima i položaju na kojem se nalazi, ako je to za njega povoljnije. Nadoknade predviđene odredbama ovog članka, isplaćuju se osobama pozvanima poradi vršenja vojne obveze u Vojsci Federacije na teret Ministarstva obrane. Nadoknade predviđene odredbama ovog članka, ne pripadaju osobi u pričuvnom sastavu pozvanoj na vojnu vježbu koja traje do 48 sati. Za to vrijeme pripada joj besplatna hrana i smještaj, ako vojna vježba traje dulje od osam sati. Poslodavci su dužni osobi iz stavka 8. ovoga članka, omogućiti da ostvari neumanjenu plaću i drugu zaradu (preraspodjelom radnog vremena ili na drugi način). Osoba u pričuvnom sastavu ne može biti pozvana na vojnu vježbu koja se izvodi uz uvjete iz stavka 8. ovog članka, više od 24 sata tijekom jedne godine, odnosno 48 sati tijekom dvije godine.
Član 138.
O vojnim obveznicima vodi se vojna evidencija. Vojnu evidenciju svih vojnih obveznika vodi organizacijski odjel Ministarstva obrane u općini. Vojnu evidenciju pričuvnih časnika vode organizacijski odjeli Ministarstva obrane i Ministarstvo obrane u sjedištu. Vojnu evidenciju profesionalnog sastava vodi Ministarstvo obrane u sjedištu. Vojni se obveznici vode u vojnoj evidenciji prema prebivalištu, a vojni obveznici koji su u radnom odnosu na neodređeno vrijeme na području druge općine na kojoj nemaju prebivalište - prema mjestu rada, ako su u tom mjestu prijavili boravak. Vojnu evidenciju vojnih obveznika koji borave u inozemstvu dulje od jedne godine vode i mjerodavna diplomatska predstavništva. Vojni se obveznici uvode u vojnu evidenciju na početku godine u kojoj nastaje obveza novačenja. Žene - vojni obveznici raspoređene u pričuvni sastav Vojske Federacije i žene koje su se dragovoljno prijavile za vojnu obuku vode se u vojnoj evidenciji prema propisima koje donosi ministar obrane.
Član 139.
Vojnim obveznicima koji se vode u vojnoj evidenciji izdaje se vojna knjižica. Vojna knjižica je osobna javna isprava kojom vojni obveznik dokazuje izvršenje vojne obveze i svoj identitet dok je na vojnoj službi. Vojnu knjižicu izdaje ovlašteni organizacijski odjel Ministarstva obrane u općini, kod kojeg se vojni obveznik vodi u vojnoj evidenciji. Iznimno od odredbe stavka 3. ovog članka, vojnu knjižicu izdaje: - vojna škola - pitomcima kojima ranije nije izdana vojna knjižica i pitomcima koji izgube vojnu knjižicu ili na drugi način ostanu bez nje; - postrojba odnosno ustanova Vojske Federacije osobama kojima prestane aktivna vojna služba i vojnicima koji izgube vojnu knjižicu ili na drugi način ostanu bez nje. Tijela iz alineja 1. i 2. stavka 4. ovog članka, dužna su organizacijskom odjelu Ministarstva obrane u općini dostaviti podatke o izdanim vojnim knjižicama. Vojni obveznici su dužni čuvati vojnu knjižicu. Ako je u vojnu knjižicu upisan ratni raspored, ona predstavlja vojnu tajnu. Zabranjeno je iznositi vojnu knjižicu iz Federacije. Vojni obveznik koji putuje u inozemstvo na boravak dulji od jedne godine dužan je prije polaska u inozemstvo svoju vojnu knjižicu predati organizacijskom odjelu ministarstva obrane u općini kod kojeg se vodi u vojnoj evidenciji.
Član 140.
Novak i osoba u pričuvnom sastavu dužni su u roku od osam dana od dana nastale promjene tijelu kod kojeg se vode u vojnoj evidenciji prijaviti: vidljivu promjenu zdravstvenog stanja značajnu za sposobnost za vojnu službu; stjecanje školskih i stručnih kvalifikacija; zasnivanje i prestanak radnog odnosa; vrstu i mjesto obavljanja samostalne djelatnosti, odnosno druge profesionalne djelatnosti; promjenu stana (novu adresu); promjenu prebivališta; povratak sa služenja vojnog roka i gubljenje vojne knjižice. Žene - vojni obveznici koje se vode u vojnoj evidenciji, osim promjena iz stavka 1. ovog članka, dužne su prijaviti i promjene u obiteljskom životu koje utječu na vršenje vojne obveze (udaja, trudnoća, rođenje djeteta, rastava braka, smrt u obitelji).
Član 141.
O promjenama kod vojnog obveznika do kojih je došlo odlukom drugog mjerodavnog tijela, to je tijelo dužno, u roku od 15 dana od dana nastale promjene, obavijestiti mjerodavni organizacijski odjel Ministarstva obrane u općini, kod kojeg se vojni obveznik vodi u vojnoj evidenciji, i to: - o promjeni osobnog imena i o prestanku državljanstva - tijelo koje je o tome donijelo pravomoćnu odluku; - o pokretanju, obustavi ili prekidu krivičnog postupka zbog krivičnog djela za koje se goni po službenoj dužnosti, o pravomoćnoj osudi zbog krivičnog djela na kaznu maloljetničkog zatvora ili na bezuvjetnu kaznu zatvora, o pravomoćno izrečenoj zavodskoj odgojnoj mjeri ili mjerama sigurnosti obveznoga psihijatrijskog liječenja i čuvanja u zdravstvenoj organizaciji i obveznog liječenja alkoholičara i narkomana u zdravstvenoj ili drugoj specijaliziranoj organizaciji, te o upućivanju na izdrža-vanje kazne maloljetničkog zatvora ili zatvora - mjerodavni sud; - o otpuštanju sa izdržavanja kazne zatvora ili maloljetničkog zatvora - tijelo odnosno ustanova koja je vojnog obveznika otpustila s izdržavanja kazne. O smrti ili proglašenju nestalim vojnog obveznika obavijest, u smislu stavka 1. ovog članka, dužan je dostaviti matičar koji je o tome unio podatak u matičnu knjigu umrlih.
Član 142.
Ovlašćuje se ministar obrane da donese propise: o pozivanju vojnih obveznika poradi vršenja vojne obveze; o načinu na koji će se isplaćivati nadoknade vojnim obveznicima pozvanim poradi vršenja vojne obveze u Vojsci Federcije i o vođenju vojne evidencije vojnih obveznika.
Član 143.
9. Postupak Rješenje u svezi s izvršenjem vojne obveze donosi mjerodavni organizacijski odjel Ministarstva obrane u općini, ako ovim zakonom nije drukčije određeno. Po žalbi na rješenje iz stavka 1. ovog članka, rješava Ministarstvo obrane. Rješenje u svezi s reguliranjem obveze služenja vojnog roka vojnika donosi mjerodavni starješina postrojbe Vojske Federacije, u kojoj se vojnik nalazi na služenju vojnog roka. Žalba protiv rješenja koje je doneseno u svezi s izvršenjem vojne obveze ne zadržava izvršenje tog rješenja. Po žalbi protiv odluke Komisije za novačenje rješava Ministarstvo obrane. Po žalbi protiv odluke diplomatskog predstavništva u svezi s izvršavanjem vojne obveze vojnog obveznika na privremenom ili stalnom boravku u inozemstvu rješava Ministarstvo obrane. Protiv rješenja donijetog po žalbi iz stavka 5. ovog članka, ne može se voditi upravni spor.
Član 144.
U upravnom postupku koji se vodi u svezi s izvršenjem vojne obveze ili slučajevima koji se odnose na vojnu obvezu takse se ne mogu uvoditi niti naplaćivati za rješenja, i druge odluke, potvrde i druge akte, zahtjeve, žalbe i druge podneske, kao i druge priloge uz te akte, odnosno podneske.
Član 145.
VI - OBRAMBENI POSTUPCI 1. Pripravnost Sukladno utvrđenim postupcima za pripravnost, osigurava se postupanje za organizirani prijelaz Vojske Federacije, tijela Federacije, kantona, općina i pravnih osoba u stanje spremnosti za izvođenje obrambenih zadaća u izvanrednim okolnostima ili u slučaju izravne ratne opasnosti, odnosno za djelovanje u ratnim uvjetima. Zapovijed za provedbu propisanih postupaka za stavljanje u pripravnost određuju sukladno svojoj organizaciji, tijela Federacije i pravne osobe koje po odredbama ovog zakona donose planove obrane, sukladno zapovijedi dužnosnika iz članka 22.
Član 146.
Ministarstvo obrane određuje zadaće koje se moraju uraditi pri provođenju pojedinih mjera pripravnosti. Zadaće iz stavka 1. ovog članka, kao i mjere pripravnosti obvezna je provesti Vojska Federacija, tijela Federacije, kantona i općina i pravne osobe na način, po postupku i u roku određenom za njihovu provedbu. Vojska Federacije, tijela Federacije, kantona i općina i pravne osobe iz stavka 2. ovoga članka obvezni su u svojim planovima odrediti aktivnosti i izvršitelje za izvođenje pojedinih zadaća iz mjera pripravnosti, s obzirom na prirodu svoje djelatnosti, ovlaštenja i druge okolnosti, pri čemu ne smiju planirati zadaće koje bi nadmašivale namjenu i obujam pojedinačnog postupka.
Član 147.
2. Mobilizacija Mobilizacija obuhvaća postupke, zadaće i aktivnosti koje provodi Vojska Federacije, tijela Federacije, kantona i općina i pravne osobe, sukladno svojim planovima kojima se osigurava organizirani prijelaz iz mirnodopske na ratnu organizaciju. Mobilizaciju planiraju, kao dio svojih obrambenih priprema, Vojska Federacije, tijela Federacije, kantona, općina i pravne osobe koje su od posebnog značaja za obranu. Druge pravne osobe planiraju mobilizaciju samo za obnašanje onih zadaća koje su dužni obnašati u slučaju rata ili izravne ratne opasnosti, odnosno izvanrednih okolnosti, po odluci ovlaštenog tijela Federacije. Odgovorne osobe za provedbu mobilizacije su: - u poduzećima i drugim pravnim osobama - ravnatelji, - u Vojsci Federacije - zapovjednici koje odrede dužnosnici iz članka 22, - u civilnoj zaštiti - zapovjednici određeni ovim zakonom, ili drugim propisom, - u službi motrenja i obavješćivanja - načelnici centra za obavješćivanje, - u tijelima Federacije, kantona i općina - ovlašteni voditelji tih tijela .
Član 148.
Tijela Federacije, kantona i općina i pravne osobe koje planiraju mobilizaciju, izrađuju svoje mobilizacijske planove na temelju mobilizacijske procjene, koja je sastavni dio procjene vojno-političkih, ekonomskih i drugih uvjeta u slučaju napadaja na Federaciju i na temelju odluke o načinu pripremanja i izvođenja mobilizacije, koju donosi Vlada Federacije.
Član 149.
Organizaciju i način prijema, prenošenja i provedbe zapovijedi za mobilizaciju i provedbu postupaka tijekom mobilizacije, propisuje ministar obrane.
Član 150.
Mobilizacija započinje prijemom zapovijedi za izvođenje mobilizacije, a svršava u vremenu određenom u mobilizacijskom planu. Nakon mobilizacije Vojska Federacije, tijela Federacije, kantona, općina i pravne osobe nastavljaju s djelovanjem prema svojim planovima.
Član 151.
3. Postupci za sigurnost i čuvanje tajnih podataka obrane Podaci o obrani, koji su određeni kao tajna (vojna ili službena) Federacije, kantona i općina mogu se prenositi tehničkim sredstvima veze samo ako se pri tome čuva i osigurava njihova tajnost. Kod prenošenja tajnih podataka tehničkim sredstvima veze moraju se koristiti kriptografski postupci za njihovo čuvanje i zaštitu. Zbog zaštite tajnosti kod uporabe elektroničkih sredstava veze provode se propisani postupci protuelektronske zaštite i čuvanja. Vlada Federacije propisuje kriterije za određivanje tajnih podataka obrane i posebne i opće postupke za njihovo čuvanje - za tijela Federacije, kantona, općina i pravne osobe, a dužnosnici iz članka 22. - za Vojsku Federacije.
Član 152.
Tijela Federacije, kantona i općina i pravne osobe propisuju u općim aktima koji podaci iz njihovog djelokruga su od posebnog značaja za obranu i opće i posebne postupke za njihovo čuvanje. Pravne osobe koje se bave znanstvenoistraživačkim radom u vojne svrhe ili proizvode NVO, dužne su provoditi propisane postupke za čuvanje tih podataka.
Član 153.
Radi sigurnosti građana i imovine i zaštite interesa obrane, za vrijeme izvođenja vojnih vježbi, ministar obrane ili zapovjednik kojeg on ovlasti, može ograničiti slobodu kretanja na određenom području na kojem se vježba izvodi i u suradnji s mjerodavnim tijelima Federacije odrediti mjere i postupke za osiguranje tog područja. U ratu, vojni zapovjednik na položaju zapovjednika brigade te njemu ravan ili viši zapovjednik, može u području, zoni i na prostoru izvođenja priprema bojevih djelovanja, privremeno ograničiti slobodu kretanja. Ministar obrane, uz suglasnost ministra unutarnjih poslova, donosi propise o označavanju zabranjenih područja i o načinu provedbe ograničenja slobode kretanja na tom području.
Član 154.
Motrenje i snimanje vojnih objekata i drugih objekata koje ovlašteno tijelo odredi kao objekte osobito značajne za obranu Federacije i prilazi tim objektima, zabranjeni su. Objekte iz stavka 1. ovog članka, određuju: vojne objekte - ministar obrane, a druge objekte - Vlada Federacije. Tijela iz stavka 2. ovoga članka, određuju područja posebno značajna za obranu zemlje na kojima se ne mogu graditi drugi objekti bez njihove suglasnosti i područja u kojima zemljište mogu premjeravati i istraživati samo posebno ovlaštena tijela i pravne osobe. Opunomoćuje se ministar obrane da propiše kriterije za određivanje objekata iz stavka 1. ovog članka, i obvezne mjere za zaštitu takvih objekata i način označavanja zabrane.
Član 155.
Strane fizičke i pravne osobe ne mogu na teritoriju Federacije neovisno vršiti znanstvena i druga istraživanja ili na drugi način prikupljati podatke u oblastima od značaja za obranu zemlje. Državna tijela, poduzeća i druge pravne osobe, kad u oblastima od značaja za obranu zemlje vrše na teritoriju Federacije znanstvena i druga istraživanja zajedno sa stranim fizičkim i pravnim osobama ili za potrebe tih osoba ili u bilo kojoj drugoj suradnji sa stranim fizičkim i pravnim osobama u kojoj daju podatke iz oblasti od značaja za obranu, dužni su prethodno pribaviti odobrenje ovlaštenog federalnog ministarstva za oblast znanosti. Državna tijela, poduzeća i druge pravne osobe koje se bave istraživanjima u oblastima od značaja za obranu zemlje ili pak rabe rezultate takvih istraživanja, ne mogu podatke o tim rezultatima davati stranim fizičkim ili pravnim osobama bez prethodnog odobrenja tijela iz stavka 2. ovog članka. Pri davanju odobrenja iz st. 2. i 3. ovog članka, ovlašteno ministarstvo prethodno će pribaviti mišljenje Ministarstva obrane. Odobrenja iz stavka 2. odnosno 3. ovog članka, pribavlja se ako se podaci odnose na: vojnu znanost i istraživanja u oblasti obrane; znanost o zemlji i okolnom prostoru; vodoprivredu i elektroprivredu; prostorno planiranje i urbanizam; promet i veze i primjenjivanje nuklearne energije, istraživanje osobina mora i morskog dna.
Član 156.
Snimanje iz zraka teritorija Federacije za potrebe premjera zemljišta, istraživanja i prostornog uređenja i za druge potrebe privrede i znanosti i razvijanje i umnožavanje aerofoto-snimaka, pored Ministarstva obrane, mogu vršiti samo ona državna tijela, poduzeća i druge pravne osobe, koje za to ovlasti Vlada Federacije. Na dijelovima teritorija Federacije, koji su od posebnog značaja za obranu zemlje, koje određuje ministar obrane svojim aktom, snimanje iz zraka može vršiti samo Ministarstvo obrane. Stranim fizičkim i pravnim osobama zabranjeno je snimanje iz zraka teritorija Federacije. Izuzetno od odredbe stavka 3. ovog članka, ako to nije u suprotnosti s interesima obrane i sigurnosti zemlje, Ministarstvo obrane, po prethodno pribavljenom mišljenju Ministarstva unutarnjih poslova, može dati odobrenje stranim fizičkim i pravnim osobama za snimanje iz zraka teritorija Federacije. Aerofoto snimanje, radovi na premjeru zemljišta u graničnom i priobalnom moru, snimanje eksterijera za potrebe snimanja filmova i televizijskih produkcija mogu se obavljati samo po odobrenju Ministarstva obrane. Vlada Federacije donosi propis o postupku za izdavanje odobrenja za izvršenje poslova iz stavka 5. ovog članka, i za izdavanje zemljovidnih publikacija.
Član 157.
Stručne poslove sigurnosti Vojske Federacije, Ministarstva obrane i vojne industrije obavlja služba vojne sigurnosti. U obavljanju poslova iz stavka 1. ovog članka pripadnici službe sigurnosti imaju prema vojnim osobama prava, obveze i ovlasti sukladno posebnim propisima, a pri proglašenju ratnog stanja, slučaju izravne ratne opasnosti ili izvanrednih okolnosti i prema osobama koje su pozvane na ispunjenje vojne obveze. Ministar obrane donosi propis o radu službe vojne sigurnosti.
Član 158.
Kontrolu zakonitosti rada službe vojne sigurnosti obavljaju tijela koja odredi parlament Federacije.
Član 159.
Formacije i organizaciju vojne policije propisuje ministar obrane.
Član 160.
4. Obavještajni poslovi Stručne poslove obavještajnog karaktera iz ovlasti Vojske Federacije u Ministarstvu obrane obavlja obavještajna služba. Ministar obrane donosi propis o radu obavještajne službe.
Član 161.
VII - MOTRENJE I OBAVJEŠĆIVANJE Sustav motrenja i obavješćivanja u Federaciji čini sustav motrenja i obavješćivanja Vojske Federacije i sustav motrenja i obavješćivanja Federacije, kantona i općina. Za realizaciju zadaća službe motrenja i obavješćivanja u Ministarstvu obrane se osnivaju postrojbe motrenja i obavješćivanja, koje, za vrijeme ratnog stanja imaju status vojnih postrojbi potčinjenih ministru obrane. U miru funkcioniraju centri za obavješćivanje, koji predstavljaju mirnodopsko jezgro ratnih postrojbi motrenja i obavješćivanja. Status pripadnika postrojbi iz stavka 2. ovog članka, regulira se na isti način i propisima kojima su ova pitanja uređena za pripadnike Vojske Federacije.
Član 162.
Poduzeća i druge pravne osobe dužne su centrima za obavješćivanje dostavljati podatke utvrđene propisom iz članka 166. stavka 1. ovog zakona. Akt iz stavka 1. ovog članka donosi Vlada Federacije.
Član 163.
Za izvršavanje svojih zadaća, služba motrenja i obavješćivanja može koristiti sustav veza za opće i posebne potrebe, sredstva imatelja samo određenih sredstava veze i veze državnih tijela. Imatelji sustava i sredstava veze iz stavka 1. ovog članka, dužni su službi motrenja i obavješćivanja omogućiti prioritetno korištenje tih veza. Elektroprivredna, vodoprivredna i druga poduzeća koja koriste hidrosustave dužna su osigurati blagovremeno obavješćivanje i uzbunjivanje pučanstva o opasnostima izazvanim na hidrosustavima koje koriste, da svojim sredstvima izgrade, dorade i održavaju sustave za uzbunjivanje i obavješćivanje, odnosno da se uključe u sustav za uzbunjivanje u Federaciji i sudjeluju u dogradnji i održavanju tog sustava.
Član 164.
Novinska i radiodifuzna poduzeća i druga sredstva informiranja dužna su određene obavijesti odmah objaviti odnosno prekinuti emitiranje redovitih emisija radi žurnih obavijesti. Na zahtjev mjerodavnog državnog tijela, PTT poduzeća dužna su osloboditi sve zauzete kanale i prvenstveno ustupiti kanale veza za službu motrenja i obavješćivanja.
Član 165.
Vlasnici poslovnih, stambenih i drugih objekata dužni su ustupiti dio prostora za instaliranje uređaja i sredstava za motrenje, obavješćivanje i uzbunjivanje. Rješenje o postavljanju sirena i drugih sredstava iz stavka 1. ovog članka, donosi, organizacijski odjel Ministarstva obrane u općini.
Član 166.
Vlada Federacije propisuje organizaciju i funkcioniranje sustava motrenja i obavješćivanja. Akt o unutarnjoj organizaciji centra za obavješćivanje i motrilačkih postaja donosi ministar obrane.
Član 167.
VIII - CIVILNA ZAŠTITA Stručno-operativne poslove i zadaće organiziranja, pripremanja, obučavanja i osposobljavanja postrojbi, struka, stožera i povjerenika civilne zaštite obavlja Federalni stožer civilne zaštite (u daljem tekstu: Federalni stožer) kao posebno tijelo u sastavu Ministarstva obrane.
Član 168.
Federalni stožer naročito: - usklađuje organiziranje, pripremanje i funkcioniranje civi-lne zaštite, - razrađuje plan uporabe i djelovanja civilne zaštite, - razmatra stanje priprema civilne zaštite i predlaže mjere na organiziranju i osposobljavanju civilne zaštite, - izdaje zapovijedi za uporabu postrojba, struka, stožera i povjerenika civilne zaštite na provođenju mjera zaštite i spašavanja, - organizira i prati realizaciju obučavanja građana za provedbu samozaštite, - organizira i koordinira provedbu mjera zaštite i spašavanja, - izrađuje plan razvoja, okvirne osobne i materijalne formacije stožera, postrojba i službi zaštite i spasavanja, predlaže i poduzima mjere na popuni tih snaga civilne zaštite ljudstvom i materijalnim sredstvima, - predlaže nastavne planove i programe obuke struktura civilne zaštite, - predlaže program zajedničkih i samostalnih vježbi i izrađuje elaborate za izvođenje vježbi civilne zaštite, - izrađuje i donosi svoj plan obrane, - priprema propise u oblasti civilne zaštite, - obavlja i druge poslove iz svoje ovlasti koje mu odrede Vlada Federacije i ministar obrane.
Član 169.
U kantonu odnosno općini osnivaju se kantonalni odnosno općinski stožeri civilne zaštite koji su posebna operativno-stručna tijela kantona i općine, koji za svoj rad odgovaraju vladi kantona, odnosno općinskom načelniku. U pogledu vođenja, koordiniranja i usmjeravanja akcija zaštite i spašavanja, stožeri iz stavka 1. ovog članka, su podređeni Federalnom stožeru, a općinski stožer civilne zaštite podređen je kantonalnom stožeru civilne zaštite.
Član 170.
Stožeri civilne zaštite sastoje se od zapovjednika, načelnika i članova stožera. Popuna stožera iz stavka 1. ovog članka, vrši se osobama na profesionalnom radu i osobama po položaju, odnosno funkciji, koje određuju Vlada Federacije, Vlada kantona, odnosno općinski načelnik.
Član 171.
Unutarnju organizaciju Federelnog stožera utvrđuje Vlada Federacije na usuglašen prijedlog ministra obrane i zapovjednika Federalnog stožera..
Član 172.
Zapovjednika i načelnika Stožera postavlja i razrješava Vlada Federacije, na prijedlog ministra obrane i utvrđuje funkcije u federalnim tijelima uprave čiji su izvršitelji po položaju članovi Federalnog stožera. Članove Federalnog stožera postavlja i razrješava ministar obrane na prijedlog zapovjednika Federalnog stožera. Zapovjednika, načelnika i članove kantonalnog, odnosno općinskog stožera civilne zaštite, postavlja i razrješava Vlada kantona, odnosno općinski načelnik, uz prethodnu suglasnost zapovjednika Federalnog stožera. Zapovjednika, načelnika i članove stožera civilne zaštite u poduzeću i drugoj pravnoj osobi postavlja i razrješava dužnosti tijelo određeno općim aktom poduzeća, odnosno druge pravne osobe, uz prethodnu suglasnost zapovjednika općinskog stožera civilne zaštite.
Član 173.
Civilna zaštita se organizira, priprema i provodi kao sustav zaštite i spašavanja ljudi, materijalnih, kulturnih i drugih dobara od ratnih razaranja, elementarnih nepogoda, tehničko-tehnoloških i drugih nesreća i opasnosti, u miru i ratu.
Član 174.
Zaštitu i spašavanje provode: - građani, - državna tijela, poduzeća i druge pravne osobe, - postrojbe, stožeri i povjerenici civilne zaštite i službe zaštite i spašavanja. U ratu, ili u slučaju izravne ratne opasnosti odnosno u izvanrednim okolnostima i za vrijeme elementarne i druge nepogode, tijela i službe Federacije, kantona i općina, poduzeća i drugih pravnih osoba iz oblasti: zdravstva, veterinarstva, stambenih i komunalnih djelatnosti, vodoprivrede, šumarstva, poljoprivrede, kemijske i petrokemijske industrije, vatrogastva, graditeljstva, hidrometeorologije, seizmologije, ekologije, transporta, opskrbe, ugostiteljstva, kao i druge institucije čija je redovita djelatnost od značaja za zaštitu i spašavanje, dužni su na zahtjev mjerodavnog stožera civilne zaštite, sudjelovati u zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara. Angažiranje snaga i sredstava iz poduzeća i drugih pravnih osoba iz stavka 2. ovog članka, vrši se po zapovijedi mjerodavnog stožera civilne zaštite. Propise o pravima i obvezama tijela, službi, poduzeća i drugih pravnih osoba iz stavka 2. ovog članka, u zaštiti i spašavanju, donosi Vlada Federacije.
Član 175.
Tijela Federacije vrše, sukladno svom djelokrugu, stručne poslove za stožere civilne zaštite u provođenju određenih mjera zaštite i spašavanja, osposobljavanja građana za provedbu samozaštite i osposobljavanju pojedinih službi zaštite i spašavanja. Organiziranje, opremanje i obučavanje postrojba, stožera i povjerenika civilne zaštite u kantonu i općini, kao i provedbu mjera zaštite i spašavanja, obučavanje i osposobljavanje građana za provedbu samozaštite obnašaju kantonalni, odnosno općinski stožeri civilne zaštite.
Član 176.
Civilna zaštita obuhvaća: - samozaštitu građana, - mjere zaštite i spašavanja, - postrojbe civilne zaštite i službe zaštite i spašavanja, - stožere i povjerenike civilne zaštite.
Član 177.
Samozaštita građana obuhvaća obučavanje, opremanje i poduzimanje preventivnih i operativnih mjera i postupaka za izravnu osobnu i uzajamnu zaštitu i spašavanje građana u poslovnim i stambenim zgradama, u javnim i drugim objektima i na drugim mjestima na kojima građani žive i rade.
Član 178.
Radi zaštite i spašavanja ljudi, materijalnih, kulturnih i drugih dobara od ratnih razaranja, elementarnih nepogoda i drugih nesreća u miru i ratu poduzimaju se slijedeće mjere zaštite i spašavanja: - sklanjanje ljudi, materijalnih, kulturnih i drugih dobara, - evakuacija, - zbrinjavanje ugroženih i nastradalih, - zamračivanje, - radiološka zaštita, - kemijska zaštita, - biološka zaštita, - zaštita i spašavanje od rušenja, - zaštita i spašavanje na vodi i pod vodom, - zaštita i spašavanje od požara, - zaštita od neeksplodiranih ubojnih sredstava, - prva medicinska pomoć, - zaštita i spašavanje životinja i namirnica životinjskog podrijetla, - asanacija terena, - zaštita okoliša, - zaštita i spašavanje u rudnicima, - zaštita bilja i biljnih proizvoda. Vlada Federacije donosi propise o organizaciji, sadržaju i provođenju mjera zaštite i spašavanja iz stavka 1. ovog članka.
Član 179.
Pri izgradnji objekata u gradovima i privrednim centrima i drugim naseljenim mjestima koja bi, prema procjeni ugroženosti od ratnih djelovanja, mogla biti cilj napadaja u ratu, investitor je dužan da sukladno prostornom, odnosno urbanističkom planu osigura izgradnju skloništa ili drugih zaštitnih objekata za zaštitu ljudi i materijalnih dobara. Prostorni, odnosno urbanistički plan obvezno obuhvaća mjere zaštite i spašavanja, izgradnju novih i prilagodbu postojećih skloništa i drugih zaštitnih objekata za zaštitu i sklanjanje ljudi i materijalnih dobara. Investitori su dužni izgraditi skloništa sukladno planu iz stavka 2. ovog članka, ili uplatiti nadoknadu Ministarstvu obrane u iznosu od 2% od ukupne vrijednosti graditeljskog objekta za izgradnju javnih skloništa - ukoliko investitor ne gradi sklonište. Tijelo uprave ovlaštene za izdavanje graditeljske dozvole, odnosno uporabne dozvole za objekt za koji se gradi sklonište, ne može izdati tu dozvolu ukoliko nisu ispunjeni propisani uvjeti za izgradnju, odnosno uporabu skloništa.
Član 180.
Sredstva za izgradnju i održavanje javnih skloništa osiguravaju se iz proračuna Federacije i nadoknada investitora iz članka 179. stavak 3. ovog zakona. Vlada Federacije utvrđuje mjerila i kriterije o načinu izgradnje i održavanja skloništa, tehničke kontrole ispravnosti skloništa i inspekcijskog nadzora nad primjenom propisa o skloništima.
Član 181.
Vrsta i dinamika izgradnje javnih i drugih skloništa utvrđuju se godišnjim programom izgradnje i održavanja javnih skloništa u Federaciji koji donosi Vlada Federacije.
Član 182.
Skloništa i drugi zaštitni objekti projektiraju se i izvode tako da se mogu koristiti i za mirnodopske potrebe sukladno posebnim tehničkim normativima koje propisuje federalno ministarstvo mjerodavno za prostorno uređenje. Način i uvjete korišćenja javnih i blokovskih skloništa u miru utvrđuje ministar obrane.
Član 183.
Uništavanje neeksplodiranih ubojnih sredstava u miru i ratu mogu vršiti samo osobe koje su zdravstveno sposobne i stručno osposobljene za izvršavanje tih poslova na temelju ovlasti ministra obrane. Za obavljanje poslova na uništavanju neeksplodiranih ubojnih sredstava u smislu stavka 1. ovog članka, mogu se angažirati domaća i inozemna poduzeća i druge pravne osobe, koje ispunjavaju uslove za vršenje ove djelatnosti. Stručnu spremu, način stručnog osposobljavanja i druge uvjete za osobe koje mogu vršiti uništavanje neeksplodiranih ubojnih sredstava, način osiguranja, transporta, skladištenja i uništavanja tih sredstava, kao i druga pitanja od značaja za uništavanje NUS-a propisuje ministar obrane.
Član 184.
Federalni stožer vrši operativne poslove vođenja akcijama zaštite i spašavanja građana, materijalnih i drugih dobara od ratnih razaranja, elementarnih nepogoda i drugih opasnosti, u miru i ratu, i usmjerava pripreme za zaštitu i spašavanje na teritoriju Federacije.
Član 185.
Propisom Vlade Federacije uređuje se financiranje, planiranje, organiziranje, ovlast, vođenje, uporaba, zadaci, opremanje i obučavanje i osposobljavanje stožera, postrojba i povjerenika civilne zaštite.
Član 186.
IX - OBUČAVANJE I OSPOSOBLJAVANJE ZA OBRANU Radi stjecanja stručnih znanja i vještina za obranu, građani imaju pravo i dužnost da se obučavaju i osposobljavanju za obranu. Obučavanje za obranu organizira i provodi Ministarstvo obrane preko svojih organizacijskih odjela u kantonu, odnosno općini, sukladno s nastavnim planovima i programima obuke, koje donosi Ministar obrane. Za potrebe obučavanja za obranu, Ministarstvo obrane može uz suglasnost Vlade Federacije osnivati centre za obuku.
Član 187.
Pripadnici stožera, postrojba i službi zaštite i spašavanja, kao i povjerenici civilne zaštite, imaju obvezu da se obučavaju za izvršenje svojih zadaća, sukladno nastavnim planovima i programima koje donosi zapovjednik Federalnog stožera, odnosno zapovjednik kantonalnog i općinskog stožera civilne zaštite. Pored obveze pohađanja obuke i uvježbavanja iz stavka 1. ovog članka, odgovorne osobe u civilnoj zaštiti (zapovjednici, načelnici i članovi stožera, zapovjednici postrojba, voditelji struka, rukovaoci specijalnim materijalnim sredstvima i dr.) imaju obvezu da se obučavaju na specijalističkim tečajevima, koji se, po pravilu, organiziraju svake godine u trajanju do deset dana. Nastavne planove i programe za obučavanje i uvježbavanje pripadnika civilne zaštite iz stavka 1. ovog članka, donosi zapovjednik Federalnog stožera. Tečajeve iz stavka 2. ovog članka, organizira i realizira Federalni stožer.
Član 188.
Obuka pripadnika službe motrenja i obavješćivanja kao specijalistička obuka organizira se i provodi po nastavnom planu i programu kojeg donosi ministar obrane.
Član 189.
Obučavanje za obranu kadrova raspoređenih na ratne dužnosti u tijelima Federacije, kantona i općina, poduzećima i drugim pravnim osobama, koje su odlukom ovlaštenih tijela proglašena od posebnog značaja za obranu, obavlja se po nastavnim planovima i programima koje donosi ministar obrane.
Član 190.
Obuka pučanstva za samozaštitu i druge zadaće u obrani može se vršiti i putem sredstava masovnog komuniciranja i na drugi pogodan način. Ministar obrane posebnim nastavnim planom i programom utvrđuje programske sadržaje obuke pučanstva i određuje osobe koje podliježu ovoj obuci.
Član 191.
U školama i na fakultetima vrši se obvezna obuka i osposobljavanje za obranu. Ministarstvo obrane i ministarstvo ovlašteno za poslove obrazovanja zajednički utvrđuju programske sadržaje i fond sati predmeta za obučavanje za obranu učenika osnovnih i srednjih škola. Ministar obrane donosi nastavni plan i program predmeta za obučavanje za obranu studenata na višim školama, fakultetima i akademijama, uz pribavljeno mišljenje sveučilišta. Ministar obrane daje suglasnost za izbor nastavnika za nastavni predmet u oblasti obrane za sve razine školovanja, na prijedlog škole, fakulteta i akademije.
Član 192.
Obučavanje i osposobljavanje za obranu i zaštitu mladih, koji ne pohađaju srednje škole, organizira se i provodi po posebnom nastavnom planu i programu koji donosi ministar obrane.
Član 193.
X - VEZE DRŽAVNIH TIJELA, KRIPTOZAŠTITA I PROTUELEKTRONSKA BORBA Za potrebe tijela Federacije radi osiguranja vođenja i zapovijedanja za vrijeme ratnog stanja, neposredne ratne opasnosti ili izvanrednih okolnosti Ministarstvo obrane organizira i priprema sustav veza i mjere kriptozaštite tijela Federacije, protuelektronske borbe i sigurnosti prijenosa tajnih podataka i informacija tehničkim sredstvima veze. Za realizaciju veza tijela Federacije u Ministarstvu obrane formiraju se postrojbe veze, koje za vrijeme ratnog stanja imaju status vojne postrojbe i potčinjene su ministru obrane. U miru funkcioniraju samo centri veze koji predstavljaju mirnodopsko jezgro ratnih postrojba veze. Status pripadnika postrojba iz stavka 2. ovog članka, regulira se na način i propisima kojima se reguliraju ova pitanja za pripadnike Vojske Federacije.
Član 194.
Imatelji veza dužni su provoditi pripreme za funkcioniranje veza za potrebe obrane, sukladno vlastitom planu obrane i planu obrane Federacije. Funkcionalne veze Ministarstva unutarnjih poslova i Vojske Federacije moraju biti usklađene sa sustavom veza i kriptozaštite tijela Federacije iz stavka 1. ovog članka. Vlada Federacije uređuje funkcioniranje i organiziranje veza i kriptozaštite i protuelektronske borbe tijela Federacije.
Član 195.
XI - VOJNO ŠKOLSTVO Vojno školstvo uređuje se posebnim Federalnim zakonom.
Član 196.
XII - VOJNA PROIZVODNJA I PROMET NAORUŽANJA I VOJNE OPREME Proizvodnja i promet naoružanja i vojne opreme uređuje se posebnim Federalnim zakonom.
Član 197.
XIII - PLANIRANJE U OBLASTI OBRANE Pod planiranjem u oblasti obrane podrazumijeva se priprema i donošenje planova obrane, koje donose tijela Federacije, tijela kantona, općina, poduzeća i drugih pravnih osoba, koja Vlada Federacije, odnosno vlada kantona odredi od posebnog značaja za obranu Federacije odnosno kantona. Planovi obrane, pored tijela, poduzeća i drugih pravnih osoba iz stavka 1. ovog članka, donose i ustanove, poduzeća i druge pravne osobe, kojima ovlašteno tijelo Federacije, kantona i općine utvrdi obvezu nastavljanja rada u ratnim uvjetima.
Član 198.
Planovima obrane utvrđuju se naročito: organizacija, mjere, postupci i zadaće kojima se osigurava ostvarivanje osnovnih funkcija tijela Federacije, kantona, općina, vršenje proizvodnih i uslužnih djelatnosti, ostvarivanje funkcija drugih pravnih osoba, kao i način organiziranja i provedbe mjera sigurnosti, mjera zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara i druga pitanja od značaja za uspješno funkcioniranje u ratu.
Član 199.
Planove obrane donose funkcionari koji vode državnim tijelima odnosno tijela upravljanja u poduzećima i drugim pravnim osobama određeni njihovim općim aktima. Vlada Federacije, na prijedlog ministra obrane, donosi propise o sadržaju i načinu izrade planova obrane.
Član 200.
XIV - INSPEKCIJSKI NADZOR Ministarstvo obrane organizira i obavlja inspekcijski nadzor obrambenih priprema u tijelima Federacije, kantona, općina, poduzeća i drugih pravnih osoba, a naročito: - kontrolu realizacije planiranja, razvoja, financiranja i opremanja Vojske Federacije; - kontrolu sustava obrane u Federaciji, kantonima i općinama; - kontrolu i ocjenu elemenata bojeve gotovosti Vojske Federacije; - kontrolu vojne evidencije, formacijsku popunu i mobilizaciju Vojske Federacije; - nadzor nad organiziranjem i provedbom obrambenih priprema; - nadzor nad realizacijom zadaća u oblasti poslova novačenja i vojnog školstva; - nadzor nad realizacijom statusnih pitanja pripadnika Vojske Federacije; - kontrolu funkcioniranja sustava civilne zaštite; - nadzor sustava veza, kriptozaštite i službe motrenja i obavješćivanja; - kontrolu organizacije rada, realizacije zadaća i mjera sigurnosti u proizvodnji i prometu NVO; - kontrolu realizacije nastavnih planova i programa iz oblasti obrane.
Član 201.
Za obavljanje poslova inspekcijskog nadzora u Ministarstvu obrane osniva se Glavna inspekcija obrane. Ministar obrane donosi pravilnik o organizaciji, radu i ovlastima Glavne inspekcije obrane i vršenju inspekcijskog nadzora.
Član 202.
XV - RADNI ODNOSI Na službenike i djelatnike u Ministarstvu obrane primjenjuju se propisi koji važe za službenike i djelatnike tijela Federacije, ako ovim zakonom nije drukčije određeno. Na aktivne vojne osobe i osobe koje obnašaju dužnost zapovjednika u Vojsci Federacije primjenjuju se i odredbe posebnog Federalnog zakona, koje se odnose na aktivne vojne osobe glede izvršavanja zapovijedi, posebnih ovlasti vojnih osoba i posebnih obveza vojnih starješina. Na službenike i djelatnike Ministarstva obrane primjenjuju se odredbe članka 41. ovog zakona.
Član 203.
Na rad u Ministarstvu obrane može se primiti osoba koja, osim uvjeta određenih Federalnim zakonom za službenike i djelatnike tijela Federacije, ispunjava i ove posebne uvjete: - da nije osuđivana za krivična djela protiv radne dužnosti, protiv života i tijela, javnih ovlasti, za krivična djela protiv oružanih snaga, za kaznena djela izvršena iz koristoljublja ili za druga krivična djela izvršena iz nečasnih pobuda, - da protiv nje nije pokrenuta istraga, odnosno da se ne vodi krivični postupak za krivična djela iz alineje 1. ovog članka, - da je državljanin s prebivalištem odnosno boravištem na teritoriju Federacije, - da je regulirala obvezu služenja vojnog roka (za muškarce), - da joj pravosnažnom presudom nije zabranjeno obavljanje određenih djelatnosti, odnosno dužnosti za vrijeme trajanja takve zabrane. Izuzetno od alineje 3. stavka 1. ovog članka, poslove i zadaće koji su od posebnog interesa za obranu, mogu obavljati i stranci uz prethodnu suglasnost ministra obrane.
Član 204.
Za obavljanje određenih zadaća i poslova posebno značajnih za obranu u radni odnos može se primiti osoba i bez raspisivanja natječaja. Poslove i zadaće iz stavka 1. ovog članka, određuje ministar obrane.
Član 205.
Kada to zahtijevaju potrebe službe (dežurstvo, obuka i vježbe, provjere mobilizacije i bojeve spremnosti, zapovjeđene mjere pripravnosti, novačenje i upućivanje novaka na služenje vojnog roka, elementarne nepogode i druge nesreće, te drugi neodložni poslovi) službenik i djelatnik Ministarstva obrane dužan je te poslove obavljati i dulje od punog radnog vremena. Zbog posebnih uvjeta rada, težine i prirode poslova i odgovornosti za njihovo obavljanje, u proračunu Federacije visina sredstava za plaće službenika i djelatnika Ministarstva obrane, za određene poslove i zadaće, određuju se kao i drugim tijelima uprave Federacije, uvećana za 30%. Poslove i zadaće iz stavka 1. ovog članka, na prijedlog ministra obrane utvrđuje Vlada Federacije. Odredbe stavka 2. ovog članka, primjenjuju se i na vodeće službenike i djelatnike i funkcionare koji vode tijelima i njihove zamjenike sukladno osnovama i mjerilima po kojima se osiguravaju sredstva za plaće službenika i djelatnika. Službenicima i radnicima koji ostvaruju sredstva za plaće po odredbama ovog članka, ne pripada plaća za rad dulji od punog radnog vremena, rad noću, rad u dane tjednog odmora i za obveznu nazočnost i pripravnost u slučajevima kada rade u smjenama, vrše inspekcijski nadzor i poslove mobilizacijskih i drugih vježbi i dežurstava.
Član 206.
Ministar obrane ili osoba koju on ovlasti može, zbog izvanrednih potreba obrane, prekinuti ili odgoditi korištenje godišnjeg odmora službeniku i djelatniku, ili naložiti da se službenik odnosno djelatnik u određenom vremenu ne udaljava iz mjesta boravka, ako te poslove ne bi mogao obaviti drugi službenik odnosno djelatnik, odnosno ako to zahtijeva neodložno izvršenje određenog posla obrane dok traju takvi razlozi. Troškovi koji se priznaju službeniku i djelatniku za slučaj prekidanja ili odgode korištenja godišnjeg odmora utvrđuju se propisom ministra obrane.
Član 207.
Težom povredom radne obveze u Ministarstvu obrane, pored povreda radnih dužnosti utvrđenih zakonom koji važe za službenika i djelatnika tijela Federacije, smatra se i: - izdavanje ili izvršenje zapovijedi kojim se očigledno ugrožava sigurnost ljudi i imovine, - nepoduzimanje ili neodgovarajuće poduzimanje mjera u svezi sa svojim dužnostima, potrebitim za sigurnost ljudi ili povjerenih sredstava i stvari, - podnošenje netočnih izvještaja kojima je nanesena šteta pripremama za obranu, - svaka radnja, odnosno propuštanje radnje, koja onemogućava, ometa ili otežava ostvarivanje priprema za obranu, - ponašanje koje šteti ugledu Ministarstva obrane, - izbjegavanje obveze stručnog usavršavanja.
Član 208.
Službenicima i djelatnicima Ministarstva obrane koji obavljaju posebno teške i po zdravlje štetne poslove računa se mirovinski staž s uvećanim trajanjem od najviše 15 mjeseci osiguranja za 12 mjeseci efektivno provedenih na takvim poslovima. Pravo na staž iz stavka 1. ovog članka, ostvaruju službenici i djelatnici, kojima se radna sposobnost, zbog posebnih uvjeta rada i prirode poslova koje obavljaju, bitno smanjuje. Poslove i zadaće iz st.1. i 2. ovog članka, visinu uvećanja staža osiguranja, način uplate doprinosa za taj staž, određuje Vlada Federacije, na prijedlog ministra obrane.
Član 209.
Službenici i djelatnici Ministarstva obrane, za vrijeme ratnog stanja, imaju status pripadnika Vojske Federacije. Pravilnikom o unutarnjoj organizaciji Ministarstva obrane, odnosno formacijom, odredit će se poslovi i zadaće na koje se odnose odredbe stavka 1. ovog članka.
Član 210.
XVI - FINANCIRANJE OBRANE Sredstva za financiranje potreba Vojske Federacije i obrambenih priprema tijela Federacije, kantona i općina osiguravaju se u proračunu Federacije. Pravne osobe osiguravaju financijska sredstva za osobne obrambene pripreme.
Član 211.
XVII - KAZNENE ODREDBE Novčanom kaznom u iznosu od 2.000 DEM do10.000 DEM kaznit će se za prekršaj pravna osoba: - ako ne izvršava materijalnu obavezu (članak 14. stavak 3.), - ako ne donese svoj Plan obrane (članak 33.), - ako ne izradi poseban plan za izvanredne okolnosti (članak 34. stavak 1.), - ako plan obrane ne uskladi s odgovarajućim planom obrane Federacije (članak 35.), - ako ne provodi poslove vojne obveze i mobilizacije sukladno ovom zakonu (članak 65. stavak 2. i članak 147. st. 2. i 3.), - ako ne provodi mjere sigurnosti, zaštite objekata i tajnih podataka od značaja za obranu (članak 151. st. 1. i 2.), - ako u općim aktima ne odredi koji su poslovi od posebnog značaja za obranu i opće i posebne postupke za njihovo čuvanje (članak 152. stavak 1.), - ako ne izvodi propisane postupke za osiguravanje podataka i ako se protivno zakonu bavi znanstvenoistraživačkim radom u vojne svrhe ili proizvodnjom vojne opreme i naoružanja (članak 152. stavak 2.), - ako prethodno ne dobije dopuštenje ovlaštenog tijela za obavljanje znanstvenih istraživanja na području Federacije zajedno sa stranim fizičkim i pravnim osobama ili za takve osobe, odnosno za davanje nalazaka tim osobama, na područjima koja su propisom određena kao značajna za obranu (članak 155. stavak 2.), - ako snima iz zraka na teritoriju Federacije bez dopuštenja (članak 156. stavak 1.), - ako snima iz zraka bez dopuštenja ili ako zračne snimke ne pošalje na pregled prije njihove uporabe (članak 156. stavak 5.), - ako središtima za obavješćivanje ne dostave podatke utvrđene propisima (članak 162.), - ako imatelji sustava i sredstava veze, službi motrenja i obavješćivanja ne omoguće prvenstveno korištenje tih veza (članak 163. stavak 2.), - ako novinske i radiodifuzne organizacije i druga sredstva informiranja ne objave određene obavijesti uz obvezno prekidanje programa (članak 164.), - ako ne postupi po zahtjevu mjerodavnog stožera civilne zaštite (članak 174. stavak 2.), - ako ne provede utvrđene mjere radi zaštite i spašavanja ljudi, materijalnih, kulturnih i drugih dobara sukladno propisima (članak 178.), - ako ne izvrši obveze u svezi s izgradnjom skloništa (članak 179.), - ako skloništa i zaštitne objekte neredovito tehnički kontrolira i drži u neispravnom stanju (članak 180. stavak 2.), - ako javna i blokovska skloništa koriste suprotno uvjetima koje utvrdi ministar obrane (članak 182.), - ako ne osigura dezaktiviranje i uništavanje određenih ubojnih sredstava sukladno propisima, i ako ne oforme propisane postrojbe civilne zaštite (članak 183.), - ako ne osigura osposobljavanje za obranu kadrova raspoređenih na ratne dužnosti (članak 189.), - ako ne postupi po nalozima inspektora i drugih ovlaštenih osoba utvrđenih u propisu iz članka 201. stavak 2. ovog zakona, - ako ne osiguraju financijska sredstva za potrebe obrane (članak 210. stavak 2.). Novčanom kaznom u iznosu od 200 DEM do 2000 DEM kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi za prekršaj iz stavka 1. ovog članka.
Član 212.
Novčanom kaznom u iznosu od 800 DEM do 4.000 DEM kaznit će se za prekršaj inozemna pravna osoba: - ako na teritoriju Federacije bez dopuštenja ovlaštenog tijela obavlja znanstvena istraživanja ili neovlašteno koristi rezultate tih istraživanja na područijima koja su propisima određena kao značajna za obranu (članak 155. stavak 1.), - ako bez dopuštenja ovlaštenog tijela snima ili neovlašteno koristi snimke teritorije Federacije (članak 156. stavak 3.). Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka, izriče se i sigurnosna mjera oduzimanja pisanog odnosno snimljenog materijala.
Član 213.
Novčanom kaznom u iznosu od 20 DEM do 400 DEM kaznit će se za prekršaj pojedinac: - ako u propisanom roku ne prijavi mjerodavnom tijelu promjenu prebivališta, adresu stana i dr. (članak 6. stavak 1. alineja 3.), - ako se na poziv ovlaštenog organa i bez opravdanog razloga ne javi na mjesto i u vrijeme koji su navedeni u pojedinačnom ili općem pozivu ili ne preda materijalno sredstvo na mjesto i u vremenu označenom u pojedinačnom pozivu (članak 6. stavak 1. alineja 1. i članak 14. st. 1. i 2.), - ako se bez odgovarajuće suglasnosti odnosno dopuštenja kreće na području gdje je to zabranjeno (članak 153. st. 1. i 2.), - ako se bez dopuštenja ili u suprotnosti sa danim dopuštenjem zajedno sa stranim fizičkim ili pravnim osobama, odnosno za njih snima teritoriju Federacije (članak 155. stavak 2. u vezi članka 156. stavak 3.). Za prekršaje iz alineje 4. stavka 1. ovog članka, izriče se i sigurnosna mjera oduzimanja snimljenog materijala.
Član 214.
Novčanom kaznom u iznosu od 15 DEM do 300 DEM kaznit će se za prekršaj novak ili osoba u pričuvnom sastavu ako se bez opravdanog razloga ne odazove pozivu ovlaštenog tijela u vrijeme i na mjesto koji su označeni u pojedinačnom, odnosno općem pozivu, za uvođenje u vojnu evidenciju, novačenje, liječničke ili druge preglede i psihološka ispitivanja što ih propiše ministar zdravlja uz suglasnost ministra obrane, te za služenje vojnog roka, odnosno za civilnu službu, vojnu vježbu ili vojno-stručno osposobljavanje, što ih izvodi u organizaciji ovlaštenih tijela i koja se priznaje kao izvođenje vojne vježbe te za primanje, odnosno vraćanje osobne vojne opreme ili za drugu vojnu službu (članak 74. stavak 1, članak 119. stavak 1. i članak 124. stavak 4.).
Član 215.
Novčanom kaznom u iznosu od 10 DEM do 150 DEM kaznit će se za prekršaj novak ili osoba u pričuvnom sastavu: - ako iznese vojnu knjižicu iz zemlje ili je pokuša iznijeti, odnosno ako je ne preda ovlaštenom tijelu prije polaska u inozemstvo - na boravak dulji od jedne godine (članak 139. st. 8. i 9.), - ako u propisanom roku ne prijavi ovlaštenom tijelu određene promjene ili ako se u propisanom roku ne prijavi diplomatskom predstavništvu (članak 140. i članak 130. st. 1. i 2.).
Član 216.
Novčanom kaznom u iznosu od 100 DEM do 500 DEM kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako u propisanom roku ne prijavi ovlaštenom tijelu, zakonom utvrđene promjene o vojnom obvezniku (članak 141. stavak 1.). Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka, kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 100 DEM do 250 DEM i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
Član 217.
Novčane kazne za prekršaje utvrđene ovim zakonom plaćaju se u DEM ili u protuvrijednosti valute Federacije po srednjem tečaju koji utvrđuje Centralna banka Federacije na dan uplate. Do osnivanja Centralne banke Bosne i Hercegovine i utvrđivanja valute Bosne i Hercegovine, kod utvrđivanja novčanih kazni za prekršaj predviđenih ovim zakonom, primjenjivat će se tečaj dinara koji utvrđuje i objavljuje Narodna banka Bosne i Hercegovine, ako se plaćanje vrši u protuvrijednosti valute Bosne i Hercegovine.
Član 218.
XVIII - PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Odredbe ovog zakona koje se odnose na prava i dužnost općine u oblasti obrane, primjereno se primjenjuju na tijela gradskih zajednica.
Član 219.
Pripadnicima oružanih snaga, te redovnog i pričuvnog sastava policije vrijeme provedeno u obrambeno-oslobodilačkom ratu uračunava se poseban staž u dvostrukom trajanju. Za vrijeme ratnog stanja, osobama koje su bile nezaposlene, a mobilizirane su u civilnu zaštitu, kao i obveznicima postrojbi radne obveze, vrijeme provedeno u civilnoj zaštiti, odnosno na izvršavanju radne obveze, uračunava se u poseban staž u jednostrukom trajanju. Opunomoćuje se ministar Federalnog ministarstva socijalne politike, raseljenih osoba i izbjeglica i ministar obrane da donesu propise za izvršenje poslova iz st. 1. i 2. ovog članka. Prava utvrđena odredbama ovog članka pripadaju i osobama koje su te poslove izvršavale u tijeku obrambeno-oslobodilačkog rata na teritoriju Federacije.
Član 220.
Vlada Federacije, Ministarstvo obrane i druga tijela Federacije koji su ovim zakonom ovlašteni za donošenje propisa radi izvršenja ovog zakona, donijet će, odnosno uskladit će propise sa odredbama ovog zakona, najkasnije u roku od šest mjeseci, od dana stupanja na snagu ovog zakona. Kantoni i općine, poduzeća i druge pravne osobe uskladit će svoje akte sa odredbama ovog zakona najkasnije u roku od tri mjeseca od dana donošenja propisa iz stavka 1. ovog članka.
Član 221.
Odredbe članka 81. do 94. ovog zakona, neće se primjenjivati za vrijeme ratnog stanja.
Član 222.
Od dana stupanja na snagu ovog zakona do sprovedbe državnih izbora, sukladno sa Deytonskim dogovorom i konstituisanja Predsjedništva BiH, Predsjednik Predsjedništva RBiH u ime Bošnjaka i Predsjednik Federacije BiH iz reda hrvatskog naroda, u ime Hrvata, vršit će funkciju dužnosnika iz članka 22. ovog zakona, kako je to regulirano u članku V. 5. a) Ustava BiH.
Član 223.
Integracija Vojske Federacije, izvršena sukladno ovom zakonu, će biti implementirana na temelju planova i programa sačinjenih od strane Ministarstva obrane, što će odobriti dužnosnici iz članka 22. u slijedećim vremenskim rokovima, a nakon stupanja ovog zakona na snagu: - u roku od jednog mjeseca će biti naimenovano zapovjedništvo Vojske Federacije, a u roku od dva mjeseca će biti naimenovan Združeni stožer, - u roku od tri mjeseca, donijet će se regulacija glede zajedničke uniforme za Vojsku Federacije, njene funkcije, činovi, amblemi i školovanje, - u roku od šest mjeseci, biti će formirana ujedinjena organizacija Vojske Federacije, poštivajući Bečki Sporazum iz svibnja 1994.godine, - u roku od šest mjeseci, u kantonima i općinama, biti će formirani uredi Ministarstva obrane za novačenje i vođenje evidencija o upisanim novacima, - integracija Ministarstva obrane, kroz razinu Združenog stožera, će početi odmah, pod jedinstvenim lancem zapovjedanja. Obuka i logistika, kao i druge aktivnosti na području cijele Federacije, će biti također konsolidirane neposredno nakon prihvatanja ovog zakona, - u roku od jedne godine, Vojni Savjet Federacije će razmotriti dodatne mogućnosti daljnje integracije Vojske Federacije i - integracija svih vojnih snaga Federacije kako je stipulirano ovim zakonom je jedan od ciljeva Federacije. Integracija će biti izvršena u krajnjem vremenskom roku od tri godine, neposredno nakon stupanja ovog zakona na snagu. Proračun Federacije će osigurati nužno financiranje, potrebno za sav obrambeni posao koji slijedi iz ovog zakona.
Član 224.
Popuna Ministarstva obrane službenicima i djelatnicima, po pravilu, izvršit će se djelatnicima tijela uprave mjerodavnih za obranu na teritoriju Federacije, koji su zatečeni na radu u tim tijelima, na dan stupanja na snagu ovog zakona. Preuzimanje djelatnika iz stavka 1. ovog članka izvršit će se sukladno aktu o unutarnjoj organizaciji Ministarstva obrane. Ministarstvo obrane izvršit će preuzimanje materijalnih sredstava, opreme, naoružanja, inventara i drugih stvari, kao i arhive i dokumentacije tijela iz stavka 1. ovog članka. Preuzimanje sredstava iz stavka 3. ovog članka izvršit će komisija koju obrazuje ministar obrane.
Član 225.
Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH".