PARLAMENT FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE
ZAKON O NOTARIMA
ZAKON
O NOTARIMA
I - OSNOVNE ODREDBE
Član 1.
Cilj zakona
Ovim zakonom uređuju se organizacija, ovlaštenja, način rada, notarski ispit, kao i druga pitanja od značaja za rad notara na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija).
Član 2.
Javna služba
Služba notara je javna služba koju obavljaju notari, koji su samostalni i nezavisni nosioci te službe.
Član 3.
Obavljanje službe
Notar obavlja službu notara profesionalno i isključivo kao zanimanje tokom vremena za koje je imenovan, u skladu s ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu ovog zakona.
Notar može svoju službu vršiti do navršenih 70 godina života, ukoliko ne nastupe razlozi za prijevremeni prestanak službe prema članu 31. stav 1. tač. 1. i 3. do 6. ili za razrješenje prema člana 32. ovog zakona.
Član 4.
Dokazna snaga notarskih isprava
Notarske isprave su sve isprave notara, koje on sačini na osnovu ovog zakona, a u okviru svoje nadležnosti.
Notarske isprave su: isprave nastale notarskom obradom, notarske ovjere i notarske potvrde.
Notarske isprave su javne isprave i važe kod svih organa vlasti, pravnih lica i drugih institucija nezavisno od toga od kojeg su notara izdate.
Notarski obrađene isprave, koje je notar sačino u granicama svojih službenih ovlaštenja u propisanoj formi, imaju punu dokaznu snagu javne isprave o izjavama datim pred notarom.
Notarske ovjere i potvrde imaju dokaznu snagu javne isprave o činjenicama o kojima se u njima svjedoči.
Dopušteno je dokazivati da je izjava netačno notarski obrađena, odnosno da su posvjedočene činjenice netačne.
II - NOTARSKI ISPIT I ORGANIZACIJA NOTARA
1. Notarski ispit
Član 5.
Uvjeti za pristup notarskom ispitu
Svako lice, koje ispunjava uvjete za obavljanje službe notara iz člana 26. ovog zakona, može kod Federalnog ministarstva pravde (u daljem tekstu: Federalno ministarstvo) podnijeti zahtjev za pristup polaganju notarskog ispita. U tu svrhu Federalno ministarstvo objavljuje pismeno obavještenje radi prikupljanja zahtjeva kandidata za polaganje notarskog ispita, koje se objavljuje u dnevnim listovima
Po prijemu zahtjeva Federalno ministarstvo utvrđuje da li kandidat ispunjava uvjete za polaganje ispita, o čemu se donosi obavještenje.
Obavještenje kojim se utvrđuje da kandidat ispunjava uvjete za polaganje ispita dostavlja se kandidatu i predsjedniku komisije iz člana 11. ovog zakona, a obavještenje kojim se utvrđuje da kandidat ne ispunjava uvjete dostavlja se samo kandidatu.
Član 6.
Uvjeti za pristupanje polaganju notarskog ispita
Za vrijeme prelaznog perioda od osam godina nakon stupanja na snagu ovog zakona, polaganju notarskog ispita može pristupiti lice, koje je nakon položenog pravosudnog ispita, u smislu člana 26. tačka 4. ovog zakona, radilo najmanje pet godina na pravnim poslovima, kao i lice koje ispunjava pretpostavke iz stava 2. ovog člana.
Nakon isteka prelaznog perioda iz stava 1. ovog člana, polaganju notarskog ispita može pristupiti samo lice, koje je najmanje tri godine provelo na radu kao notarski pomoćnik u smislu članka 42. stavak 1. ovog zakona.
Član 7.
Pohađanje pripremnog seminara
Uvjet za pristupanje polaganju notarskog ispita predstavlja i obaveza pohađanja pripremnog seminara kandidata, u skladu sa članom 132. ovog zakona.
Član 8.
Pismeni i usmeni dio ispita
Notarski ispit se polaže pismeno i usmeno.
Sadržaj usmenog i pismenog dijela ispita mora odgovarati programu seminara iz člana 132. ovog zakona, za pripremu kandidata za polaganje notarskog ispita.
Član 9.
Predmet pismenog dijela ispita
Pismeni dio ispita sastoji se od tri ispitna zadatka koji se rade po četiri sata. Ispitnim zadacima se provjerava da li su kandidati u stanju sačinjavati notarske isprave u sljedećim pravnim oblastima:
- 1.obligaciono i stvarno pravo,
- 2.porodično i nasljedno pravo,
- 3.privredno pravo, i
- 4.izvršno pravo.
Član 10.
Predmet usmenog dijela ispita
Usmeni dio ispita polaže se u jednom danu i to iz sljedećih predmeta:
- 1.propisi o službi notara,
- 2.propisi o zemljišno-knjižnom postupku,
- 3.propisi o upisu pravnih lica u sudski registar i privredno pravo,
- 4.nasljedno pravo, porodično pravo, obligaciono i stvarno pravo, ali samo u dijelu u kojem je to od značaja za djelatnost notara, i
- 5.izvršno pravo.
Član 11.
Ispitna komisija
Notarski ispit se polaže pred ispitnom komisijom koju imenuje federalni ministar pravde. Članovi komisije se određuju iz reda diplomiranih pravnika sa položenim pravosudnim ispitom i najmanje 10 godina radnog iskustva i članova pravnih fakulteta, koji u predmetima za koje su imenovani raspolažu naročitim kvalifikacijama. Dopušteno je i imenovanje inostranih članova koji su stekli određeno iskustvo u obavljanju notarskih poslova u drugim zemljama pod uvjetom da su položili pravosudni ispit u Bosni i Hercegovini i da imaju najmanje 10 godina radnog iskustva.
Komisija se sastoji od predsjednika i četiri člana. Za svakog člana komisije imenuje se zamjenik. Komisija tajnim glasanjem bira predsjednika. Komisija se imenuje na vrijeme od dvije godine. Moguć je ponovni izbor.
Nakon isteka prelaznog perioda od pet godina najmanje dva člana komisije treba da imaju položen notarski ispit.
Član 12.
Imenovanje ispitne komisije
Rješenjem o imenovanju komisije određuje se koje će predmete ispitivati članovi komisije.
Istim rješenjem imenuje se sekretar komisije iz reda službenika Federalnog ministarstva.
Članovima komisije i sekretaru za rad u komisiji pripada primjerena naknada čiju visinu rješenjem utvrđuje federalni ministar pravde.
Administrativno-tehničke i računovodstvene poslove za ispitnu komisiju obavlja Federalno ministarstvo.
Član 13.
Plan ispita i termin polaganja
Plan ispita i termin polaganja pismenog i usmenog dijela notarskog ispita određuje predsjednik komisije.
Član 14.
Obavještavanje o terminu i mjestu polaganja ispita
Kandidat kome je odobreno polaganje ispita mora se o tome izvijestiti najmanje 30 dana prije termina određenog za polaganje pismenog dijela ispita. Ukoliko kandidat pismeno pristane, ovaj rok može biti i kraći.
Notarski ispit polaže se u Federalnom ministarstvu. Izuzetno, predsjednik komisije može odrediti i drugo mjesto za ispit, ako su obezbijeđeni svi uvjeti za propisno odvijanje ispita.
Član 15.
Postupak na pismenom dijelu ispita
Prije početka pismenog dijela ispita, sekretar komisije utvr- đuje identitet kandidata koji su pristupili polaganju pismenog dijela notarskog ispita.
Pismenom dijelu ispita mogu prisustvovati samo pred- sjednik, članovi i sekretar komisije. Mora se obezbijediti propi- sno nadgledanje ispita. U tu svrhu predsjednik komisije može uključiti i druge službenike Federalnog ministarstva.
Za vrijeme pisanja pismene radnje kandidati se mogu koristiti samo tekstovima propisa.
Za vrijeme pismenog dijela ispita kandidatima nije dozvoljeno međusobno dogovaranje o predmetima pismene radnje, razgovor sa drugim licima, niti napuštanje prostorija u kojima se pismeni dio ispita obavlja.
Ukoliko se neki kandidat posluži nedopuštenim pomoćnim sredstvima, bit će isključen sa ispita i smatraće se da taj kandidat ispit nije položio.
Član 16.
Ocjenjivanje pismenih radnji
Svaki pismeni ispitni zadatak ocjenjuju dva člana komisije nezavisno jedan od drugoga, pri čemu mora učestvovati član komisije koji je dao pismenu radnju. Ispitni zadaci se ocjenjuju anonimno, a u tu svrhu se ocjenjivanje vrši pod brojem koji dodjeljuje Federalno ministarstvo, bez navođenja imena kandidata.
Radovi se ocjenjuju ocjenama odličan (10), vrlo dobar (9), dobar (8), sasvim zadovoljava (7), zadovoljava (6) i nije položio (5), pri čemu se kao pojedinačne ocjene mogu davati samo pune ocjene. U slučaju različitog ocjenjivanja izračunava se prosječna ocjena do dvije decimale (npr. 7,50).
Kandidat kod koga najmanje dva pismena zadatka nisu ocijenjena kao "položio", smatra se da nije položio cijeli ispit i isključuje se sa ostalog dijela ispita.
Član 17.
Poziv na usmeni dio ispita
Usmeni dio ispita polaže se pred članovima komisije u pravilu 60 dana nakon završenog pismenog dijela ispita.
Kandidatima će se zajedno sa pozivom na usmeni dio ispita saopštiti rezultati pismenog dijela ispita. Poziv za usmeni dio ispita treba uslijediti najkasnije 30 dana prije polaganja usmenog dijela ispita.
Odredbe člana 14. stav 2. ovog zakona odgovarajuće se primjenjuju i kod polaganja usmenog dijela ispita.
Član 18.
Postupak na usmenom dijelu ispita
Na usmenom dijelu ispita redoslijed ispitivanja pet predmeta iz člana 10. ovog zakona, utvrđuje predsjednik komisije.
Usmeni dio ispita ukupno ne treba trajati duže od četiri sata sa pauzom od sat vremena, pri čemu se najviše pet kandidata može ispitivati istovremeno.
Usmeni dio ispita je javan. Predsjednik komisije može udaljiti slušaoce koji svojim ponašanjem ometaju ispitivanje, kao i slušaoce koji se u prostoriji u kojoj se obavlja ispitivanje ne mogu smjestiti na način da ne ometaju ispitivanje.
Član 19.
Ocjenjivanje uspjeha na usmenom dijelu ispita
Svaki od pet predmeta ispita ocjenjuju svi članovi komisije po završetku pojedinog predmeta ispita ocjenom prema skali i postupku iz člana 16. stav 2. ovog zakona, a zatim se kao rezultat usmenog dijela ispita izračunava prosječna vrijednost pojedinačnih ocjena sa maksimalno dvije decimale.
Po završetku polaganja usmenog dijela ispita formira se završna ocjena sa maksimalno dvije decimale iz pojedinačnih rezultata pojedinih predmeta, koji se sabiraju i dijele sa pet. Rezultat usmenog dijela ispita sabira se sa rezultatom pismenog dijela ispita i dijeli sa dva. Ispit je položen ako zaključna ocjena iznosi najmanje šest (6) pod uvjetom da su sve pojedinačne ocjene usmenog dijela ispita ocijenjene najmanje šest (6).
Komisija saopštava zaključnu ocjenu kandidatu usmeno po završetku polaganja usmenog dijela ispita nakon što postupi prema stavu 2. ovog člana.
Član 20.
Izostanak sa ispita
Ako kandidat ne pristupi polaganju ispita ili prije početka ispita izjavi da odustaje od polaganja, smatra se da ispit nije ni polagao.
Član 21.
Prekid ispita
Započeti ispit (pismeni ili usmeni dio) može se prekinuti ako je kandidat zbog bolesti, saobraćajnog udesa ili smrtnog slučaja člana uže porodice spriječen nastaviti polaganje ispita.
O nastavljanju polaganja ispita odlučuje komisija, o čemu se sačinjava službena zabilješka u zapisniku.
Zahtjev za nastavak ispita može se podnijeti u roku od osam dana od dana kada je kandidat polagao ili trebao polagati pismeni odnosno usmeni dio ispita.
Nakon isteka roka od 60 dana od dana kada je kandidat ispit prekinuo, ispit se ne može nastaviti.
Član 22.
Zapisnik
Za vrijeme polaganja pismenog i usmenog dijela ispita, sekretar komisije vodi odvojeni zapisnik.U zapisnik se upisuju lični podaci kandidata, sastav ispitne komisije, dužina trajanja pisanja pismene radnje uz naznaku vremena predaje radnje, ocjena komisije i druge napomene.
Zapisnik potpisuju predsjednik i članovi komisije koji su kandidata ispitivali, te sekretar komisije.
Svaki kandidat ima pravo zahtijevati da mu se omogući uvid u zapisnik, kao i ocjene njegovih pismenih radnji, a komisija je dužna omogućiti taj uvid.
Član 23.
Ponavljanje ispita
Kandidat koji nije položio ispit može ponovo polagati taj ispit nakon isteka roka od šest mjeseci od dana polaganja ispita.
Član 24.
Uvjerenje
O položenom notarskom ispitu izdaje se uvjerenje u roku od 30 dana od dana položenog ispita uz navođenje zaključne ocjene. Obrazac uvjerenja propisuje federalni ministar pravde.
Član 25.
Evidencija o ispitima
U Federalnom ministarstvu vodi se evidencija lica koja su položila ispit, a vodi se i evidencija kandidata koji nisu položili notarski ispit.
Oblik i sadržaj, kao i način vođenja knjige evidencije propisuje federalni ministar pravde. Knjiga evidencije mora biti uvezana, a stranice moraju biti označene rednim brojevima. Ovjeru knjige vrši federalni ministar pravde.
Knjige evidencije čuvaju se trajno.
2. Uvjeti i postupak izbora notara, prestanak službe i udaljenje notara iz službe
Član 26.
Uvjeti za obavljanje službe notara
Za notara može biti imenovano samo lice koje kumulativno ispunjava sljedeće uvjete:
- 1.da je državljanin Bosne i Hercegovine,
- 2.da ima poslovnu sposobnost i ispunjava opće zdravstvene uvjete kao službenik organa uprave,
- 3.da je diplomiralo na pravnom fakultetu u Bosni i Hercegovini ili prije 6.4.1992. godine na pravnom fakultetu u bivšoj Jugoslaviji. Ukoliko je diploma stečena na pravnom fakultetu u nekoj drugoj državi, ovaj uvjet se stiče nakon nostrifikacije diplome od nadležnog organa,
- 4.da je položilo pravosudni ispit u Bosni i Hercegovini ili prije 6.4.1992. godine u bivšoj Jugoslaviji. Ukoliko je pravosudni ispit položen u nekoj drugoj državi, ovaj uvjet se stiče nakon priznavanja tog ispita od strane Federalnog ministarstva,
- 5.da nije osuđivano na kaznu zatvora za krivična djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava, protiv službene ili druge dužnosti ili za drugo krivično djelo izvršeno s umišljajem, koje u vrijeme imenovanja još nije brisano iz kaznene evidencije koju vodi nadležni organ,
- 6.da nije član neke političke partije, i
- 7.da ima položen notarski ispit.
Član 27.
Službeno sjedište notara i broj notara
Na prijedlog rukovodioca kantonalnog organa uprave nadležnog za poslove uprave i pravosuđa (u daljem tekstu: kantonalni organ za upravu), vlada kantona određuje broj potrebnih notara za područje kantona, kao i njihovo službeno sjedište.
Službeno sjedište notara je općina ili grad koje odredi vlada kantona.
Nakon formiranja Notarske komore Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Notarska komora), prilikom određivanja broja notarskih mjesta, kao i prilikom utvrđivanja službenih sjedišta pribavlja se mišljenje i Notarske komore.
Broj notara određuje se prema broju stanovnika koji žive na području kantona, pri čemu se po pravilu na 20.000 stanovnika treba otvoriti jedno notarsko mjesto, uzimajući u obzir i godišnji broj isprava koje se notarski obrade.
Dvije ili tri općine koje imaju manji broj stanovnika od broja koji je utvrđen u stavu 4. ovog člana, mogu imati jednog notara.
Član 28.
Konkurs za izbor notara
Izbor notara vrši se konkursom.
Konkurs organizuje i provodi kantonalni organ za upravu.
Konkurs mora da sadrži pored općih uvjeta za izbor notara predviđenih ovim zakonom i sljedeće podatke: rok podnošenja prijava, rok obavještavanja kandidata o rezultatu konkursa, kao i službeno sjedište za koje se vrši izbor notara.
Rok za podnošenje prijava na konkurs iznosi 30 dana od posljednjeg objavljivanja konkursa prema stavu 5. ovog člana.
Konkurs se obavezno objavljuje u najmanje jednom dnevnom listu i u "Službenim novinama Federacije BiH" i službenom glasniku kantona.
Član 29.
Izbor notara
Za notara se mogu izabrati samo takvi kandidati, koji su po svojim radnim i ljudskim kvalitetima dostojni ugleda notarske službe.
Kod izbora između više kandidata, koji ispunjavaju uvjete prema članu 26. ovog zakona, odlučujući kriterij je uspjeh postignut na notarskom ispitu.
Izbor kandidata prijavljenih na konkurs mora se izvršiti najkasnije u roku od 30 dana od dana isteka roka za podnošenje prijava na konkurs.
Rukovodilac kantonalnog organa za upravu formira komisiju za sprovođenje konkursa, koja utvrđuje listu kandidata koji ispunjavaju uvjete predviđene konkursom. U ovu komisiju, kao član, obavezno ulazi jedan predstavnik kojeg određuje federalni ministar pravde.
Rješenje o izboru kandidata donosi rukovodilac kantonalnog organa za upravu uz prethodno pribavljenu saglasnost federalnog ministra pravde.
Kandidati, koji ne budu izabrani za notara, dobijaju pismeno obavještenje, koje sadrži razloge zbog kojih oni nisu izabrani, kao i podatke o kandidatu, koji je izabran za notara.
Protiv rješenja o izboru notara može se u roku od osam dana nakon prijema rješenja, odnosno obavještenja uložiti prigovor federalnom ministru pravde. Prigovor protiv rješenja o izboru kandidata za notara zadržava izvršenje rješenja.
Federalni ministar pravde dužan je odlučiti o prigovoru u roku od 30 dana od dana prijema prigovora. Rješenje kojim je odlučeno o prigovoru je konačno.
Protiv rješenja iz stava 8. ovog člana, kandidat ima pravo na zaštitu svojih prava kod nadležnog suda odnosno drugih zakonom određenih organa u roku od 30 dana od dana prijema rješenja donesenog po prigovoru.
Član 30.
Polaganje službene zakletve i povelja o imenovanju
Nakon što je rješenje o izboru notara prema članu 29. ovog zakona postalo konačno, imenovanje notara vrši rukovodilac kantonalnog organa za upravu.
O imenovanju za notara rukovodilac kantonalnog organa za upravu uručuje notaru povelju o imenovanju. Izgled i sadržaj povelje utvrđuje federalni ministar pravde. Rješenje o imenovanju se objavljuje u "Službenim novinama Federacije BiH" i službenim novinama kantona.
Prije uručenja povelje o imenovanju, notar polaže službenu zakletvu pred rukovodiocem kantonalnog organa za upravu. Službena zakletva glasi:
"Zaklinjem se da ću službu notara obavljati tako što ću štititi ustav i zakon i da ću službu obavljati nepristrasno, savjesno, nezavisno i čuvajući poslovnu tajnu".
Notar je obavezan u roku od 60 dana nakon prijema povelje o imenovanju kantonalnom organu za upravu podnijeti dokaze da ima opremljenu notarsku kancelariju u svome službenom sjedištu, da je pribavio službeni pečat i da je zaključio osiguranja od odgovornosti u smislu člana 59. ovog zakona. Opremu i prostor koji mora ispunjavati notarska kancelarija propisat će federalni ministar pravde.
Notar počinje sa radom kada ispuni uvjete iz stava 4. ovog člana, a najkasnije u roku od 60 dana od dana prijema povelje o imenovanju. U opravdanim slučajevima rukovodilac kantonal- nog organa za upravu može produžiti ovaj rok.
Član 31.
Prestanak službe notara
Služba notara prestaje:
- 1.smrću,
- 2.navršenjem 70 godina života,
- 3.pismenim otkazom notara - danom donošenja konačnog rješenja o prestanku službe,
- 4.ako bude osuđen za krivično djelo iz člana 26. tačka 5. ovog zakona počinjeno s umišljajem ili ako mu bude izrečena zabrana daljeg obavljanja službe notara - danom pravosnažnosti sudske odluke,
- 5.ako bez valjanog razloga ne započne s radom u roku utvrđenom u stavu 5. člana 30. ovog zakona,
- 6.kad na osnovu odluke disciplinskog tijela izgubi pravo na obavljanje službe notara - danom donošenja konačne odluka disciplinskog tijela,
- 7.razrješenjem - danom donošenja konačnog rješenja o razrješenju.
Rješenje o prestanku službe notara, iz razloga utvrđenih u stavu 1. ovog člana, donosi rukovodilac kantonalnog organa za upravu kada nastane razlog za prestanak službe.
Član 32.
Razrješenje notara
Notar će biti razriješen:
- 1.ako naknadno prestanu postojati pretpostavke za obavljanje službe notara iz člana 26. ovog zakona, ili ako se naknadno utvrdi da prilikom imenovanja te pretpostavke nisu postojale,
- 2.ako zasnuje radni odnos ili ako počne koristiti starosnu ili invalidsku penziju ili počne obavljati neku drugu službu, odnosno ako nastanu razlozi navedeni u članu 56. ovog zakona,
- 3.ako mu sudskom odlukom bude oduzeta ili ograničena poslovna sposobnost,
- 4.ako usljed tjelesnog nedostatka, tjelesne ili duševne slabosti ili zbog bolesti postane trajno nesposoban za uredno obavljanje službe,
- 5.ako njegovi poslovni odnosi ili način vođenja poslova notara, odnosno njegove materijalne prilike ugrožavaju interese stranaka,
- 6.ako se nije osigurao od odgovornosti zaključivanjem ugovora o osiguranju ili ne plaća naknadu za osiguranje Notarskoj komori u skladu sa članom 59. ovog zakona,
- 7.ako godišnje nije pohađao najmanje dva kursa za usavršavanje notara u skladu sa članom 132. stav 3. ovog zakona.
Rješenje o razrješenju donosi rukovodilac kantonalnog organa za upravu nakon konsultacija sa Notarskom komorom, s tim da se prije donošenja rješenja notar mora saslušati na okolnosti za razrješenje i da se izjasni o tom razlogu.
Protiv rješenja o razrješenju može se koristiti pravni lijek predviđen u st. 7. do 9. člana 29. ovog zakona.
Član 33.
Gubljenje prava na upotrebu službenog naziva
Prestankom službe ili udaljenjem iz službe notar gubi ovlaštenje da nosi naziv "notar".
Član 34.
Privremeno udaljavanje iz službe
Notar može biti privremeno udaljen iz službe:
- 1.ako je protiv njega pokrenut postupak radi oduzimanja poslovne sposobnosti,
- 2.ako se ispune pretpostavke za razrješenje iz člana 32. ovog zakona ili ako je pokrenut postupak za razrješenje.
Ako je u krivičnom postupku protiv notara naložen pritvor, za vrijeme trajanja pritvora nastupaju dejstva privremenog udaljavanja po sili zakona, bez izdavanja rješenja.
Rješenje o privremenom udaljavanju notara iz službe donosi rukovodilac kantonalnog organa za upravu po službenoj dužnosti.
Član 35.
Posljedice privremenog udaljavanja iz službe
Rješenjem o udaljenju iz službe po osnovu člana 34. ovog zakona, mora se odlučiti o čuvanju spisa, poslovnih knjiga i pečata i štambilja za vrijeme dok traje udaljenje.
Za vrijeme privremenog udaljenja iz službe notar ne smije poduzimati nikakve službene radnje iz nadležnosti notara.
3. Vršilac dužnosti notara
Član 36.
Vršilac dužnosti notara
Ako je služba notara prestala kantonalni organ za upravu može bez javnog konkursa odrediti vršioca dužnosti notara. Za vršioca dužnosti notara može biti postavljen samo drugi notar ili lice koje ispunjava uvjete iz člana 26. ovog zakona.
Mandat vršioca dužnosti notara traje do imenovanja novog notara, a najduže šest mjeseci, s tim što u opravdanim slučajevima taj rok može biti produžen za još šest mjeseci.
Vršilac dužnosti notara preuzima sve spise, knjige i drugu dokumentaciju notara na čije mjesto je postavljen.
Zadatak vršioca dužnosti notara je da nastavi službene radnje koje je započeo notar i nije ovlašten poduzimati nove notarske poslove.
Vršilac dužnosti notara ima pravo da potražuje troškove ukoliko oni dospiju nakon preuzimanja poslova, a ukoliko je stranka platila notaru predujam za poduzimanje određene službene radnje, ima pravo taj predujam uračunati prilikom obračuna sa vršiocem dužnosti notara.
Vršenje dužnosti se obavlja na trošak i za račun Notarske komore, kojoj vršilac dužnosti notara podnosi obračun svoje djelatnosti i od nje dobija primjerenu naknadu za obavljene poslove notara.
Vršilac dužnosti notara koristi, ukoliko je neophodno, pečat notara, čija je služba prestala, uz dodatak , vršilac dužnosti notara.
Odredbe člana 46. st. 1. i 2. i člana 47. stav 2. ovog zakona, primjenjuju se i na vršioca dužnosti notara.
4. Notarski pomoćnik
Član 37.
Notarski pomoćnik
U notarskoj kancelariji može biti zaposlen asistent (u daljem tekstu - notarski pomoćnik).
Notarski pomoćnik se svojim radom osposobljava za kasnije samostalno vršenje poslova notara, kao i za polaganje notarskog ispita.
Član 38.
Uvjeti za službu notarskog pomoćnika
Za notarskog pomoćnika mogu biti primljena samo lica koja su svojim radnim i ljudskim kvalitetima dostojna ugleda djelatnosti notara.
Izbor između više kandidata vrši se primjenom kriterija koji se odnose na lične i stručne kvalitete svakog kandidata, pri čemu se naročito uzimaju u obzir rezultati postignuti za vrijeme studija na pravnom fakultetu.
Član 39.
Potreba za notarskim pomoćnicima i uvjeti za njihovo imenovanje
Potrebu za prijemom notarskog pomoćnika u notarske kancelarije utvrđuje Notarska komora, pri čemu treba pribaviti i mišljenja notara, a konačnu odluku o broju i o konkursu za mjesta notarskih pomoćnika donosi kantonalni organ za upravu na prijedlog Notarske komore.
Za notarskog pomoćnika može biti imenovano samo lice koje ispunjava sljedeće uvjete:
- 1.da je državljanin Bosne i Hercegovine,
- 2.da je položilo pravosudni ispit u smislu člana 26. tačka 4. ovog zakona.
Član 40.
Konkurs za popunu mjesta notarskog pomoćnika
Izbor notarskog pomoćnika vrši se konkursom.
Konkurs organizuje i provodi kantonalni organ za uprave na prijedlog Notarske komore.
Konkurs mora sadržavati sljedeće podatke: opće uvjete za imenovanje notarskog pomoćnika, rok podnošenja prijava i rok za obavještavanje kandidata o rezultatu konkursa.
Konkurs se obavezno objavljuje u najmanje jednom dnev- nom listu i u "Službenim novinama Federacije BiH".
Rok za podnošenje prijava na konkurs iznosi 30 dana od posljednjeg objavljivanja konkursa u smislu stava 4. ovog člana.
Član 41.
Postupak izbora notarskog pomoćnika
Kantonalni organ za upravu dužan je da u roku od 15 dana nakon isteka roka za podnošenje prijava na konkurs predoči Notarskoj komori listu kandidata, koji ispunjavaju uvjete navedene u konkursu.
Notarska komora u roku od 30 dana nakon predočavanja liste kandidata, a uz konsultacije s notarom, donosi rješenje o izboru kandidata za notarskog pomoćnika.
Kandidati, koji ne budu izabrani za notarskog pomoćnika, dobijaju pismeno obavještenje, koje sadrži razloge zbog kojih oni nisu izabrani, kao i podatke o kandidatu koji je izabran za notarskog pomoćnika.
Protiv rješenja o izboru notarskog pomoćnika može se u roku od osam dana nakon prijema rješenja, odnosno obavještenja uložiti prigovor federalnom ministru pravde. Prigovor protiv rješenja o izboru kandidata za notarskog pomoćnika odlaže izvršenje rješenja o izboru notarskog pomoćnika.
Federalni ministar pravde dužan je odlučiti o prigovoru u roku od 30 dana od dana prijema prigovora. Rješenje kojim je odlučeno o prigovoru, je konačno.
Protiv rješenja iz stava 5. ovog člana, kandidat ima pravo na zaštitu svojih prava pred nadležnim sudom odnosno pred drugim nadležnim organima, u skladu sa zakonom, u roku od 30 dana od dana prijema konačnog rješenja.
Član 42.
Položaj notarskog pomoćnika
Osposobljavanje notarskog pomoćnika kod notara za polaganje notarskog ispita traje najmanje tri godine.
Posao notarskog pomoćnika prestaje imenovanjem za notara ili otkazom ugovora o radu od strane Notarske komore. Ugovor o radu može se raskinuti na lični zahtjev notarskog pomoćnika. On može biti otpušten ukoliko definitivno nije položio notarski ispit.
Odredbe člana 57. ovog zakona na odgovarajući način važe i za notarskog pomoćnika. Danom stupanja na posao, notarski pomoćnik mora okončati eventualno postojeći drugi radni odnos.
Član 43.
Poslovi notarskog pomoćnika
Notarski pomoćnik može u notarskoj kancelariji obavljati, pod neposrednim nadzorom notara, sve poslove, za koje je po zakonu ovlašten notar.
Notarski pomoćnik ne smije lično potpisivati notarske isprave ili zabilježbe o ovjeri.
Notarski pomoćnik je dužan za vrijeme svoje službe u notarskoj kancelariji da se pridržava istih službenih i ostalih obaveza koje važe za notara.
Član 44.
Plaća notarskog pomoćnika
Notarski pomoćnik od dana stupanja na posao i za vrijeme trajanja službe ostvaruje primjerenu plaću, kao i ostala prava u vezi sa radom kod notara od Notarske komore.
Notarska komora će svojim aktom utvrditi mjerila za plaću notarskog pomoćnika.
Aktom iz stava 2. ovog člana, utvrđuje se i visina naknade koju je notar, kojem je upućen notarski pomoćnik na rad, dužan plaćati Notarskoj komori.
5. Zamjenik notara
Član 45.
Zamjenik notara
Ako je notar spriječen duže od dvije sedmice u vršenju službe, obavezan je to odsustvovanje, bez odlaganja prijaviti kantonalnom organu za upravu. Ako ova spriječenost traje duže od jednog mjeseca notaru je potrebno odobrenje kantonalnog organa za upravu. Odobrenje se izdaje samo ako se time ne ometa primjena i zaštita prava stranaka.
Ako spriječenost notara traje duže od jednog mjeseca, notar mora zahtijevati postavljanje zamjenika notara, a ako notar ne podnese taj zahtjev za postavljenje zamjenika notara, kantonalni organ za upravu može i bez zahtjeva postaviti zamjenika notara.
Na zahtjev notara, kantonalni organ za upravu može notaru postaviti zamjenika i za njegovo odsustvo ili spriječenost za rad koje će trajati i kraće od dvije sedmice. Postavljenje zamjenika notara može se izvršiti i unaprijed za sve slučajeve spriječenosti za rad notara koji nastupe tokom jedne kalendarske godine (takozvani stalni zamjenik notara).
U slučaju privremenog udaljenja notara iz službe, zamjenik notara može biti postavljen i bez zahtjeva notara.
Za zamjenika notara može biti postavljen drugi notar ili notarski pomoćnik.
U odnosu na pitanja koja nisu regulisana u odredbama čl. 46. i 47. ovog zakona, primjenjuju se odredbe ovog zakona koje vrijede za notara, osim odredbi člana 59. ovog zakona.
Član 46.
Postavljenje zamjenika notara
Zamjenika notara bez konkursa postavlja pismenim rješe- njem rukovodilac kantonalnog organa za upravu.
Zamjenik notara mora, ukoliko nije već ranije kao notar položio zakletvu, prije početka rada položiti zakletvu. Ukoliko je već jednom kao zamjenik nekog notara položio zakletvu, dovoljno je da se u rješenju izvrši uputa na ranije položenu zakletvu.
Postavljeni zamjenik notara može se u svako doba opozvati.
Član 47.
Prava i dužnosti zamjenika notara
Zamjenik notara obavlja službu kao notar i obavezan je na ispravama koje izdaje, uz svoj potpis dopisati dodatak, koji ga označava kao zamjenika i upotrebljavati pečat i štambilj notara koga zamjenjuje.
Zamjenik notara mora se uzdržavati od poduzimanja onih službenih radnji koje su zabranjene i notaru koga zamjenjuje.
Zamjenik notara vrši službu na trošak notara koga zamjenjuje i notar je obavezan zamjeniku notara isplatiti primjerenu naknadu za rad.
Službena ovlaštenja zamjenika notara počinju sa preuzimanjem službe i prestaju, ako se postavljenje prethodno ne opozove, sa predajom službe notaru. Za vrijeme tog perioda notar se mora uzdržavati od obavljanja svoje službe.
Oštećenoj stranci zbog povrede službene dužnosti zamjenika notara, pored zamjenika, odgovara i notar, kao solidarni dužnik. U odnosima između notara i zamjenika notara, obavezan je samo zamjenik notara.
6. Stručni saradnik u kancelariji notara
Član 48.
Stručni saradnik
(1) Notar može zaposliti stručnog saradnika, koji ima položen pravosudni ispit u skladu sa članom 26. tačka 4. ovog zakona.
(2) Stručni saradnik za vrijeme trajanja službe ostvaruje plaću i ostala prava iz radnog odnosa kod notara, a u skladu sa shodnom primjenom federalnih zakona i drugih federalnih propisa, koji se odnose na radne odnose i plaće službenika federalnih organa uprave.
7. Prava i dužnosti notara
Član 49.
Službeno područje notara
Notar može imati samo jednu kancelariju za rad.
Službeno područje notara je područje kantonalnog suda. Notar može svoju djelatnost u vezi sa izdavanjem isprava obavljati samo unutar svog službenog područja, ukoliko u izuzetnim slučajevima opravdani interesi tražioca prava ne nalažu djelovanje izvan službenog područja.
Član 50.
Radno vrijeme
Uobičajeno radno vrijeme notara određuje rješenjem rukovodilac kantonalnog organa za upravu. Notar može, prema potrebi, službene radnje poduzimati i izvan utvrđenog radnog vremena.
Član 51.
Obaveza poduzimanja službenih radnji
Notar je obavezan poduzimati sve službene radnje iz oblasti svoje zakonom utvrđene nadležnosti i ne smije bez valjanog razloga odbiti poduzimanje službenih radnji.
Član 52.
Izuzeće notara
Notar ne smije djelovati, ako postoje sumnje u njegovu nepristrasnost. U pogledu izuzeća notara od poduzimanja službene radnje na odgovarajući se način primjenjuju odredbe Zakona o upravnom postupku, koje se odnose na izuzeće nekog službenog lica.
U slučaju sumnje o tome da li postoje razlozi za izuzeće, notar je obavezan odbiti poduzimanje službene radnje.
O izuzeću notara, vršioca dužnosti notara, zamjenika notara ili notarskog pomoćnika, odlučuje rukovodilac kantonalnog organa za upravu na prijedlog stranke ili notara.
Službene radnje, koje su protivno stavu 1. ovog člana, poduzeli notar, notarski pomoćnik, vršilac dužnosti notara ili zamjenik notara, ništave su.
Član 53.
Odbijanje službene radnje
Notar je obavezan odbiti poduzimanje službene radnje, ukoliko se ova radnja odnosi na pitanje, koje po zakonu ne spada u nadležnost notara, a naročito ukoliko se sudjelovanje notara zahtijeva radi postizanja očigledno nedozvoljenog ili nečasnog cilja.
Notar ne smije kod zaključivanja pravnih poslova posredovati između stranaka niti u vezi sa nekom službenom radnjom preuzeti jemstvo ili drugo obezbjeđenje za stranku. Notar je obavezan paziti na to da se ni lica koja su kod njega zaposlena ne bave takvim poslovima.
Član 54.
Obaveza čuvanja službene tajne
Notar je obavezan čuvati kao službenu tajnu ono za što je saznao u obavljanju svoje službe, osim ako iz zakona, volje stranaka ili sadržaja pravnog posla ne proizilazi što drugo.
Na čuvanje službene tajne iz stava 1. ovog člana, obavezna su i lica zaposlena u kancelariji notara.
Stranke mogu notara osloboditi obaveze čuvanja službene tajne.
Obaveza čuvanja službene tajne postoji i nakon prestanka službe notara.
Član 55.
Zajedničko obavljanje službe
Notari koji su postavljeni u istom službenom sjedištu, a radi zajedničkog obavljanja službe, mogu se povezivati i imati zajedničke prostorije za smještaj kancelarije za rad.
Povezivanje radi zajedničkog vršenja službe ili radi zajedničkog korištenja istih prostorija, za smještaj kancelarija dopušteno je samo ako time nije ugrožena nezavisnost i nepristrasnost notara.
Član 56.
Profesionalno obavljanje službe
Notar ne može istovremeno biti advokat.
Notar ne smije istovremeno biti u kojoj drugoj profesionalnoj službi ili imati kakvo drugo profesionalno zaposlenje.
Zabrana iz stava 2. ovog člana, ne odnosi se na obavljanje službe izvršitelja oporuke, skrbnika ili koje druge slične službe zasnovane na odluci nadležnog organa.
Zabrana se ne odnosi ni na obavljanje naučne, umjetničke ili predavačke djelatnosti, te na obavljanje dužnosti u Notarskoj komori i u međunarodnim udruženjima notara.
Član 57.
Dopunska djelatnost
Notar ne može za bilo kakvu naknadu ili platu obavljati dopunsku djelatnost u nekom organu, privrednom društvu i drugim pravnim licima koja ostvaruju dobit (u daljem tekstu: pravno lice) niti može biti član uprave ili nekog drugog organa u pravnom licu.
Notar može obavljati neku dopunsku djelatnost samo ako ona nije u suprotnosti sa njegovom službom i ako mu to odobri rukovodilac kantonalnog organa za upravu.
8. Naknada štete
Član 58.
Naknada štete
Notar je dužan naknaditi štetu, koju je drugom prouzrokovao povredom svoje službene dužnosti.
Za prouzrokovanu štetu notar odgovara po općim pravilima za naknadu štete.
Notar odgovara i za štetu koju je prouzrokovao notarski pomoćnik ili drugo uposleno lice u njegovoj kancelariji. Notar odgovara za štetu koju učini zamjenika notara, u skladu sa odredbama člana 47. stav 5. ovog zakona.
Član 59.
Osiguranje od odgovornosti
Notar je dužan prije početka rada da se osigura od odgovornosti za štetu koju bi mogao počiniti trećim licima obavljanjem svoje službene dužnosti. To osiguranje obuhvata i osiguranje od odgovornosti za radnje zamjenika notara, notarskog pomoćnika i drugih lica uposlenih u notarskoj kancelariji.
U uvjetvima osiguranja može se predvidjeti da štetu do određenog iznosa naknađuje notar direktno.
Osiguranje od odgovornosti vrši se tako što svaki notar treba da zaključi ugovor o osiguranju s odgovarajućim društvom za osiguranje (osiguravajuće društvo) i da to osiguranje uredno i blagovremeno produžava. Osigurana suma iznosi najmanje 250.000 KM za svaki osigurani slučaj.
Uvjeti osiguranja zajednički utvrđuju osiguravajuća društva u Federaciji i Notarska komora.
Smatraće se da je notar zaključio ugovor o osiguranju od odgovornosti kada je podnio zahtjev za osiguranje osiguravajućem društvu.
Osiguravajuća društva su dužna zaključiti ugovor o osiguranju od odgovornosti s notarom koji im se za to obrati.
Notarska komora može preuzeti osiguranje od odgovornosti svih notara u Federaciji, s tim što su u tom slučaju notari dužni Notarskoj komori plaćati naknadu za utvrđenu visinu osiguranja od odgovornosti.
Ako se u postupku utvrdi da je notar štetu trećim licima počinio namjerno ili iz krajnje nepažnje, osiguravajuće društvo, koje je naknadilo tu štetu, ima pravo regresa prema notaru.
9. Pečat i štambilj notara
Član 60.
Pečat i štambilj
Notar ima pečat i štambilj.
Oblik, sadržaj, način izdavanja, korištenje i čuvanje pečata i štambilja notara uređuje svojim propisom federalni ministar pravde.
Član 61.
Službeni potpis notara
Notar je obavezan dostaviti predsjedniku kantonalnog suda, koji je nadležan za njegovo službeno sjedište, potpis koji on upotrebljava prilikom poduzimanja službenih radnji. Notar mora uz potpis navesti i svoje službeno svojstvo.
III - NOTARSKA KOMORA
Član 62.
Notarska komora
Svi notari sa teritorije Federacije obavezno se organizuju u Notarsku komoru.
Notarska komora ima svojstvo pravnog lica.
Sjedište Notarske komore je u Sarajevu.
Notarska komora upisuje se u nadležni registar Federalnog ministarstva.
Član 63.
Zadaci i organizacija Komore
Notarska komora predstavlja notare kod nadležnih organa vlasti, čuva ugled, čast i prava notara i stara se da notari savjesno i odgovorno i u skladu sa zakonom obavljaju službu notara.
Notarska komora izvršava zadatke koji su joj zakonom i drugim propisima stavljeni u nadležnost, a može izvršavati i druge zadatke koji odgovaraju svrsi njenog osnivanja.
Ako drugačije nije određeno ovim zakonom, organizacija, nadležnost, broj, sastav, način izbora i prava i dužnosti tijela Notarske komore i druga pitanja od značaja za organizaciju i rad Notarske komore uređuju se Statutom Notarske komore.
Statut Notarske komore donosi Skupština komore, uz saglasnost federalnog ministra pravde.
Član 64.
Izvještaj o radu
Notarska komora je obavezna svake godine podnijeti kantonalnom organu za upravu izvještaj o svom radu, te svoje stavove o stanju u notarskim kancelarijama, kao i o mjerama koje bi trebalo poduzeti radi unapređenja tog stanja.
Član 65.
Doprinosi za Notarsku komoru
Notarska komora se finansira od doprinosa, koje uplaćuju notari u iznosu koji utvrdi Skupština Notarske komore.
Član 66.
Ovlaštenja Notarske komore
Notarska komora ima pravo, u skladu sa ovim zakonom i Statutom Notarske komore donositi opće akte koji su za notare obavezujući.
Član 67.
Pravni lijek protiv odluka Notarske komore
Protiv konačnih odluka tijela Notarske komore kojima se odlučuje o pravima i dužnostima notara, zamjenika notara, notarskih pomoćnika i drugih lica na radu kod notara, može se voditi spor kod nadležnog suda u roku od 30 dana od dana prijema konačne odluke.
Član 68.
Organizacija i registracija
Organizacija i registracija Notarske komore vrši se u skladu sa Zakonom o udruženjima i fondacijama.
Nadzor nad radom Notarske komore vrši Federalno ministarstvo.
IV - NADLEŽNOSTI NOTARA
Član 69.
Poslovi notara
Notar je nadležan da poduzima notarsku obradu isprava, izdaje potvrde, kao i da ovjerava potpise, rukoznake i prepise.
Notar može obavljati ostale poslove koji su mu prema ovom zakonu dopušteni.
Član 70.
Notarska obrada isprave
Notarska obrada isprave znači da je isprava u cjelosti sačinjena od strane notara, u skladu sa odredbama čl. 74. do 89. ovog zakona i time dokazuje u ispravi zapisane izjave, koje su stranke dale pred notarom i koje su one svojim potpisom odobrile.
Član 71.
Ovjera i potvrda
Ovjera i potvrda znači da je isprava sačinjena u skladu sa odredbama čl. 92. do 101. ovog zakona.
Član 72.
Nalog suda ili organa vlasti
Sud ili drugi organ vlasti mogu notaru, uz njegovu saglasnost, povjeriti vršenje i drugih poslova, koji su u saglasnosti sa njegovom djelatnošću. Tu spadaju naročito:
- 1.popis i pečaćenje ostavinske imovine i stečajne mase,
- 2.procjene i javne prodaje /licitacije/ pokretnih stvari i nekretnina u vanparničnom postupku, osobito dobrovoljne prodaje,
- 3.razdioba prodajne cijene u izvršnom postupku.
V - OBAVEZA NOTARSKE OBRADE ISPRAVA
Član 73.
Pravni poslovi za koje je obavezna notarska obrada isprava
Pravni poslovi koji za svoju pravnu valjanost zahtijevaju notarsku obradu isprava odnose se na:
- 1.pravne poslove o regulisanju imovinskih odnosa između bračnih drugova, kao i između lica koja žive u vanbračnoj životnoj zajednici,
- 2.raspolaganje imovinom maloljetnih i poslovno nesposobnih lica,
- 3.pravne poslove kojima se obećava neka činidba kao poklon s tim što se nedostatak notarske forme, u ovom slučaju, nadomješta izvršenjem obećane činidbe,
- 4.pravne poslove, čiji je predmet prenos ili sticanje vlasništva ili drugih stvarnih prava na nekretninama,
- 5.osnivačka akta privrednih društava i utvrđivanje njihovih statuta, kao i svaka promjena statuta.
Pravni poslovi, za koje, protivno stavu 1. ovog člana, nisu sačinjene notarski obrađene isprave, ništavi su.
Neovisno od odredbe stava 1. ovog člana, obaveze notarske obrade isprava mogu biti predviđene i u drugim zakonima.
Stranke imaju pravo zahtijevati notarsku obradu isprava i za druge pravne poslove, koji nisu navedeni u st. 1. ili 3. ovog člana.
Odredbe ovog člana vrijede samo tako dugo dok ne budu zamijenjene posebnom regulativom o obavezi notarske obrade isprava, koje ih izričito u cjelini ili u dijelovima stavlja van snage.
VI - PRAVILA POSTUPKA O NAČINU POSLOVANJA NOTARA
1.Opće odredbe o notarskoj obradi isprava
Član 74.
Sadržaj izvornika notarske isprave
Izvornik notarske isprave (u daljem tekstu: izvornik) mora sadržavati:
- 1.podatke o notaru koji sudjeluje u sastavljanju izvornika (prezime, ime i sjedište notara),
- 2.podatke o strankama (prezime, ime, zanimanje i adresu), te podatke o eventualnim svjedocima i tumačima / prevodiocima,
- 3.način na koji je utvrđen identitet lica pod tačkom 2. ovog člana,
- 4.tekst pravnog posla s naznakom eventualnih punomoći i priloga,
- 5.napomenu da je izvornik strankama pročitan ili da je postupljeno po odredbama člana 87. stav 2., člana 88. stav 1. i člana 89. ovog zakona,
- 6.dan, mjesec, godinu i mjesto, a kada to zakon ili stranke zahtijevaju, i sat kada je izvornik sastavljen,
- 7.potpis lica pod tač. 1. i 2. ovog člana i pečat notara koji je sastavio izvornik.
Član 75.
Provedbeni propisi
Federalni ministar pravde će svojim propisom bliže regulisati način pisanja, obilježavanja, ispravljanja grešaka, povezivanja i obilježavanja isprava sa više stranica, čuvanje i izdavanje isprava i druga pitanja od značaja za valjanost notarskih isprava.
Član 76.
Način pisanja izvornika
Izvornici se moraju napisati strojem ili drugim sredstvom pisanja, jasno i čitko. Izuzetno, izvornici se mogu pisati rukopisom, i to samo trajnom tintom.
Kratice u izvorniku smiju se upotrebljavati samo ako su uobičajene ili opće poznate s tim da se prazna mjesta u tekstu popunjavaju crtama.
Član 77.
Potpis i pečat
Notar je obavezan izvornik vlastoručno na njegovom kraju potpisati svojim imenom i dodatkom "notar". Pored potpisa stavit će svoj službeni pečat. Na kraj izvornika, ali iznad potpisa notara, stavljaju se i potpisi stranaka, te svjedoka, ako su i oni sudjelovali u sastavljanju izvornika.
Ako stranka ne zna pisati, to će se u izvorniku naznačiti. Ako stranka ne može pisati, u izvorniku će se naznačiti i razlog zbog čega ne može pisati.
Član 78.
Izmjene i dopune
Ako se u izvorniku moraju izvršiti izmjene ili dopune, to će se učiniti na kraju izvornika s time što se mora navesti na koji se dio teksta izvornika izmjene ili dopune odnose. Izmjene i dopune potpisat će stranke i notar, ako su te izmjene i dopune unesene u izvornik nakon što je on potpisan.
Član 79.
Precrtavanje riječi
U izvorniku se ne smije ništa brisati.
Ako treba koju riječ precrtati, to će se učiniti tako da ona ostane čitka. Broj precrtanih riječi napisat će se na kraju izvornika s oznakom strane i reda izvornika i broja precrtanih riječi. Takvu napomenu stranke će potpisati po pravilima koja vrijede za potpisivanje izmjena i dopuna u izvorniku (član 78.).
Član 80.
Postupak notarske obrade isprave
U okviru postupka notarske obrade isprave notar mora provjeriti da li su stranke sposobne i ovlaštene za poduzimanje i zaključivanje pravnog posla.
Notar mora ispitati pravu volju stranaka, objasniti situaciju, stranke poučiti o pravnom dometu posla i njihove izjave jasno i nedvosmisleno pismeno sastaviti u obliku notarskog izvornika. Pri tome notar mora paziti da se isključe zabune i sumnje, kao i da neiskusne i nevješte stranke ne budu oštećene.
Izvornik se mora strankama pročitati u prisustvu notara, neposrednim pitanjima notar se uvjerava, da sadržaj izvornika odgovara volji stranaka, nakon toga stranke moraju odobriti i svojeručno potpisati taj izvornik. U izvorniku se mora, prije potpisa stranaka, konstatovati da se tako postupilo.
Prilozi se takođe moraju uvijek pročitati, osim ako se stranke ne odreknu tog prava i izjave da su upoznate sa sadržajem priloga. Ovo mora biti zabilježeno u izvorniku. Sastavljanje izvornika može se vršiti samo onda, kada prilikom čitanja izvornika prilozi stoje na raspolaganju strankama.
Član 81.
Obaveza upozoravanja i pouke
Ako stranke hoće da se u izvornik unesu nejasne, nerazgovjetne ili dvosmislene izjave, koje bi mogle dati povoda sporovima, ili ne bi imale namjeravani učinak, ili bi se opravdano moglo smatrati da im je svrha da se koja od stranaka ošteti, notar će upozoriti na to stranke i dati im odgovarajuće pouke.
Ako stranke ipak ostanu kod tih izjava, notar može sačinjavanje izvornika odbiti ili ih tako unijeti u izvornik, ali će notar u tom izvorniku posebno napomenuti da je stranke upozorio na posljedice takvih izjava.
Član 82.
Utvrđivanje identiteta
Ako notar ne poznaje stranke lično i po imenu, njihov identitet utvrdit će ličnom kartom ili pasošem, ili drugim ličnim dokumentom. Ako ni to nije moguće, njihov identitet mora posvjedočiti koji drugi notar ili dva svjedoka.
U izvorniku notar će navesti da li poznaje stranke, odnosno na koji je način utvrdio njihov identitet, uz tačno navođenje imena, zanimanja i prebivališta svjedoka, datuma i broja isprave upotrijebljene za utvrđivanje identiteta i organa vlasti koji je tu ispravu izdao.
Član 83.
Pozivanje svjedoka
Dva svjedoka su potrebna pri sastavljanju notarskog izvornika, ako je koja od stranaka nepismena.
U ostalim slučajevima ovisiće o notaru i strankama da li će pri sastavljanju notarskog izvornika biti pozvani svjedoci.
Umjesto dva svjedoka može se pozvati bilo koji drugi notar.
Član 84.
Uvjeti u ličnosti svjedoka
Svjedoci moraju biti punoljetni i znati jedan od službenih jezika, s tim da jedan od svjedoka mora znati čitati i pisati.
Identitet svjedoka utvrđuje se na način predviđen u odredbama člana 82. ovog zakona.
Član 85.
Lica koja ne mogu biti svjedoci
Svjedoci ne mogu biti:
- 1.lica koja ne mogu valjano svjedočiti uslijed svojih duševnih ili tjelesnih nedostataka,
- 2.lica koja su zaposlena kod notara koji obavlja službenu radnju,
- 3.lica koja mogu imati kakvu korist od posla čije zaključivanje posvjedočuju,
- 4.lica koja su sa strankom ili s onim koji bi nakon notarske radnje trebao dobiti kakvu korist, ili sa samim notarom stoji u odnosu, zbog kojega se može tražiti izuzeće notara.
Član 86.
Prisustvo svjedoka
Ako zakonom nije drugačije određeno, svjedoci, ili drugi notar moraju biti prisutni najkasnije kada notar čita strankama izvornik i kad ga oni potpisuju.
Ako to stranke zahtijevaju, svjedoci mogu biti, ako što drugo nije za pojedine slučajeve određeno, isključeni za vrijeme čitanja izvornika, ali u tom slučaju stranke moraju potpisati izvornik u prisustvu svjedoka i izjaviti da su izvornik pročitale ili da im je bio pročitan i da odgovara njihovoj volji. Sve će se to naznačiti u notarskom izvorniku.
Član 87.
Gluha, nijema ili gluhonijema stranka koja je pismena
Gluha stranka koja zna čitati mora sama pročitati izvornik i izričito izjaviti da ga je pročitala i da odgovara njenoj volji.
Nijema ili gluhonijema stranka koja zna čitati i pisati mora na izvorniku svojeručno napisati da ga je pročitala i da ga odobrava. Te izjave moraju se unijeti u izvornik ispred potpisa.
U izvorniku mora biti naznačeno da se postupilo prema odredbama st. 1. i 2. ovoga člana.
Član 88.
Gluha, nijema, slijepa ili gluhonijema stranka koja je nepismena
Ako gluha stranka ne zna čitati ili ako nijema ili gluhonijema stranka ne zna čitati i pisati, mora se osim svjedoka pozvati i jedno lice njenog povjerenja koje se s njome može znacima sporazumjeti. To lice mora imati svojstva svjedoka i ne mora znati čitati i pisati. To lice može biti u srodstvu s gluhom, nijemom ili gluhonijemom strankom, ako nije lično zainteresovano u pravnom poslu koji je predmet izvornika.
Ako je koja od stranaka slijepa, gluha ili nijema, svjedoci moraju biti prisutni kada stranke daju izjavu o raspolaganjima koja će se unijeti u izvornik, zatim prilikom čitanja cijelog izvornika strankama, ili kad ga oni sami čitaju te onda kada stranke izjavljuju svoj pristanak i kad potpisuju izvornik. To će se naznačiti u izvorniku.
Notar se mora uvjeriti da li se lice od povjerenja zna putem znakova sporazumjeti s gluhom, nijemom ili gluhonijemom strankom i u izvorniku navesti da se u to uvjerio.
Član 89.
Tumač
Ako koja od stranaka ne zna jedan od službenih jezika, mora se, pored svjedoka iz stava 1. član 83. ovog zakona, pozvati i sudski tumač (prevodilac). U izvorniku će se naznačiti da se tako postupilo.
Tumač može biti i lice zaposleno kod notara, ali mora imati sva druga svojstva svjedoka.
Sudska praksa po ovom aktu
43 odluka iz 17 članova
Sentence iz baze sudskapraksa.pravosudje.ba koje citiraju članove ovog akta. Klik otvara odluku.
Član 734 odluke
Vrhovni sud Federacije BiH
28 0 P 052832 20 Gž
Usmeni ugovor bračnih partnera o podjeli bračne stečevine ne predstavlja bračni ugovor o uređenju njihovih imovinskopravnih odnosa, pa je isti pravno valjan ako je izvršen.
Ishod: Odluka u meritumu
Vrhovni sud Federacije BiH
28 0 P 052832 15 P
Usmeni ugovor bračnih partnera o podjeli bračne stečevine ne predstavlja bračni ugovor o uređenju njihovih imovinskopravnih odnosa, pa je isti pravno valjan ako je izvršen.
Ishod: Odluka u meritumu
Ustavni sud Bosne i Hercegovine
AP-2720/12
Odluka o meritumu u predmetu AP-2720/12 (DOO „ULJARA ALEM“ Bihać i R. Š). Nema povrede: Član 1. Protokola 1 uz EK i član II/3.k) Ustava BiH (Zaštita imovine). Ključne riječi: P1.1.1.13. - Propisano zakonom; P1.1.1.12. - Javni interes; P1.1…
Ishod: Odluka o meritumu
Ustavni sud Bosne i Hercegovine
AP-2720/12
Odluka o privremenoj mjeri u predmetu AP-2720/12 (D.O.O. „ULJARA ALEM“ Bihać i R.Š iz Bihaća). Ključne riječi: D64.2. - Privremena mjera - odbijena.
Ishod: Odluka o privremenoj mjeri
Član 22 odluke
Vrhovni sud Federacije BiH
65 0 P 825103 23 Rev
Montažna kuća je pokretna stvar ako se može odvojiti od zemljišta bez narušavanja susptance i prenijeti na drugo mjesto.
Ishod: Odluka u meritumu
Vrhovni sud Federacije BiH
09 0 U 036565 20 U
Rukovodilac kantonalnog organa za upravu ne može donijeti rješenje o razrješenju notara ukoliko prije donošenja rješenja notar nije saslušan na okolnosti razrješenja
Ishod: Odluka u meritumu
Član 272 odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine
AP-2567/16
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-2567/16 (Notarska komora Federacije Bosne i Hercegovine i 105 notara članova Notarske komore F BiH). Ključne riječi: D18.3.a. - Nenadležnost za odlučivanje.
Ishod: Odluka o dopustivosti
Ustavni sud Bosne i Hercegovine
AP-2481/16
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-2481/16 (Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine i Dom Naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine). Ključne riječi: D18.3.a. - Nenadležnost za odlučivanje.
Ishod: Odluka o dopustivosti
Član 902 odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine
AP-1001/17
Odluka o privremenoj mjeri u predmetu AP-1001/17 (Š. T.). Ključne riječi: D64.2. - Privremena mjera - odbijena.
Ishod: Odluka o privremenoj mjeri
Ustavni sud Bosne i Hercegovine
AP-1001/17
Odluka o privremenoj mjeri u predmetu AP-1001/17 (Š. T.). Ključne riječi: D64.2. - Privremena mjera - odbijena.
Ishod: Odluka o privremenoj mjeri
Član 1322 odluke
Vrhovni sud Federacije BiH
43 0 Ps 084588 20 Rev 2
SVE ISPRAVE SU DOKAZI, ALI JAVNE ISPRAVE DOKAZUJU ISTINITOST ONOG ŠTO JE U NJIMA IZNESENO PA JE TERET DOKAZA DA NEKA ČINJENICA IZ TE ISPRAVE NIJE ISTINITA UVIJEK NA STRANI KOJA TO TVRDI. S DRUGE STRANE, KOD PRIVATNIH ISPRAVA, AKO SE OSPORA…
Ishod: Odluka u meritumu
Ustavni sud Bosne i Hercegovine
AP-4982/14
Odluka o meritumu u predmetu AP-4982/14 (S. i B. Š.). Nema povrede: Član 1. Protokola 1 uz EK i član II/3.k) Ustava BiH (Zaštita imovine); Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje). Ključne riječi: 6.1.3. - Pristup s…
Ishod: Odluka o meritumu
Općenite reference na ovaj akt (22)
Ustavni sud Bosne i Hercegovine
AP-602/24
Odluka o meritumu u predmetu AP-602/24 (I. T.). Nema povrede: Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje). Ključne riječi: 6.1.1.1. - Građanski postupak; 6.1.18. - pravično suđenje – obrazložena presuda; Naknada štete.
Ishod: Odluka o meritumu
Vrhovni sud Federacije BiH
46 0 P 111559 25 Rev
Kod osporavanja činjenica iz ugovora zaključenog u formi notarske isprave teret dokazivanja neistinitosti neke činjenice je uvijek na onom ko tvrdi suprotno od onog što je navedeno u toj ispravi, jer takva isprava ima snagu javne isprave i…
Ishod: Odluka u meritumu
Ustavni sud Bosne i Hercegovine
AP-697/24
Odluka o meritumu u predmetu AP-697/24 (J. F.). Nema povrede: Član 1. Protokola 1 uz EK i član II/3.k) Ustava BiH (Zaštita imovine). Ključne riječi: Isplata duga; Legitiman cilj; P1.1.1.13. - Propisano zakonom; P1.1.1.15. - Proporcionalnos…
Ishod: Odluka o meritumu
Ustavni sud Bosne i Hercegovine
AP-3993/22
Odluka o meritumu u predmetu AP-3993/22 (FACE d.o.o. Sarajevo). Povreda: Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje). Ključne riječi: 6.1.10. - pravično suđenje - razuman rok; 6.1.1.1. - Građanski postupak; 6.1.17. - p…
Ishod: Odluka o meritumu
Vrhovni sud Federacije BiH
63 0 P 038164 22 Rev
Kako nema obaveze notarske obrade ugovora o prenosu prava na nekretninama kao uslova za upis u zemljišne knjige, nego samo potpisi ugovarača na ugovoru moraju biti ovjereni od strane notara ili suda, tako i punomoć za zaključenje takvog ug…
Ishod: Odluka u meritumu
Vrhovni sud Federacije BiH
65 0 P 654153 23 Rev
Notar, kao profesionalno lice i nosilac javnog ovlaštenja je dužan poznavati zakonske propise, pa treba i mora znati da je njegova dužnost da provjeri zakonitost zahtjeva stranke. Zbog toga nepostupanje notara u skladu sa odredbama Zakona …
Ishod: Odluka u meritumu
Ustavni sud Bosne i Hercegovine
AP-3988/21
Odluka o meritumu u predmetu AP-3988/21 (S. Đ.). Nema povrede: Član 1. Protokola 1 uz EK i član II/3.k) Ustava BiH (Zaštita imovine); Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje). Ključne riječi: Ništavost; Pravo na pra…
Ishod: Odluka o meritumu
Sud Bosne i Hercegovine
S1 2 K 010164 20 K
Izmjena optužnice na glavnom pretresu, u skladu s odredbama procesnog zakona, u tijesnoj je vezi s pitanjem prava na odbranu i prava na jednakost oružja, zbog čega je ključni aspekt istog da odbrani treba pružiti mogućnost da se izjasni o …
Ishod: Odluka u meritumu
Ustavni sud Bosne i Hercegovine
AP-499/21
Odluka o meritumu u predmetu AP-499/21 (A. K.). Povreda: Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje). Nema povrede: Član 13. EK (Pravo na djelotvoran pravni lijek); Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravič…
Ishod: Odluka o meritumu
Ustavni sud Bosne i Hercegovine
AP-549/21
Odluka o meritumu u predmetu AP-549/21 (H. Đ.). Nema povrede: Član 1. Protokola 1 uz EK i član II/3.k) Ustava BiH (Zaštita imovine); Član 14. EK i član II/4. Ustava BiH (Zabrana diskriminacije); Član 13. EK (Pravo na djelotvoran pravni lij…
Ishod: Odluka o meritumu
+ još 12