PARLAMENT FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE
Zakon o stečaju i likvidaciji
ZAKON
O STEČAJU I LIKVIDACIJI
I - OPĆE ODREDBE
Član 1.
Ovim zakonom uređuju se uvjeti za provođenje i postupak stečaja, prinudnog poravnanja u stečaju i likvidacije pravnih osoba određenih ovim zakonom (u daljem tekstu: dužnik).
Član 2.
Stečajni postupak se provodi radi skupnog namirenja povjeritelja stečajnog dužnika unovčenjem njegove imovine i podjelom prikupljenih sredstava povjeriteljima.
Tijekom stečajnog postupka može se zaključiti prinudno poravnanje, izvršiti konverzija dugova u vlasničke udjele i prodati dužnik, radi uređivanja pravnog položaja dužnika i njegova odnosa prema povjeriteljima, a osobito radi održavanja njegove djelatnosti.
Član 3.
Stečajni postupak provodi se nad dužnikom koji je trajnije nesposoban za plaćanje ili je prezadužen, kao i drugim slučajevima određenim zakonom.
Smatra se da je dužnik nesposoban za plaćanje ako u razdoblju od 30 dana neprekidno ne izmiruje sve svoje dospjele novčane obaveze. Okolnosti da je dužnik podmirio ili da može podmiriti u cjelosti ili djelimično potraživanja nekih povjeritelja, sama po sebi ne znači da je sposoban za plaćanje.
Smatra se da je dužnik prezadužen ako njegova imovina ne pokriva postojeće obaveze. Neće se smatrati da je dužnik prezadužen, ako se prema okolnostima slučaja (raspoloživim izvorima sredstava, vrsti imovine, pribavljenim osiguranjima i sl.) može osnovano pretpostaviti da će nastavkom poslovanja uredno ispunjavati svoje obaveze po dospjeću.
Član 4.
Dužnikom, u smislu ovog zakona, smatra se preduzeće i druga pravna osoba koja obavlja registriranu privrednu djelatnost i ima sjedište na teritoriji Federacije prema propisima o standardnoj klasifikaciji djelatnosti ako posebnim zakonom nije drukčije određeno.
Zaključkom se izdaje nalog službenoj osobi ili organu koji provodi stečajni postupak za izvršenje pojedinih radnji.
Član 5.
Stečajni postupak mogu pokrenuti povjeritelji i sam dužnik.
Član 6.
Za otvaranje stečajnog postupka nad dužnikom koji proizvodi predmete naoružanja i vojne opreme potrebna je prethodno saglasnost Federalnog ministarstva odbrane-Federalnog ministarstva obrane (u daljem tekstu: Minsitarstvo odbrane).
Ako Ministarstvo obrane ne uskrati svoju saglasnost za otvaranje stečajnog postupka u roku od trideset dana od dana primitka obavijesti stečajnog vijeća o pokretanju prethodnog postupka, smatra se da je saglasnost data.
Ako Minstarstvo odbrane ne da svoju saglasnost, za obaveze stečajnog dužnika solidarno odgovara Federacija Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija).
Član 7.
Kad je zakonom isključena mogućnost stečaja nad imovinom neke pravne osobe, za obaveze te pravne osobe solidarno odgovaraju njeni osnivači. Ova se odredba ne odnosi na dionička društva.
II - OPĆE PROCESNE ODREDBE
Član 8.
Stečajni postupak provodi kantonalni-županijski sud.
Stečajni postupak je hitan.
U stečajnom postupku se ne može tražiti povraćaj u pređašnje stanje, niti podnositi prijedlog za ponavljanje postupka niti izjaviti revizija.
Prijedlozi, izjave i prigovori ne mogu se davati, odnosno podnositi ako se propusti rok, odnosno izostane s ročišta na kome ih je trebalo dati, odnosno podnijeti, osim ako ovim zakonom nije drukčije određeno.
Član 9.
Odluke u stečajnom postupku donose se u obliku rješenja ili zaključka.
Zaključkom se izdaje nalog službenoj osobi ili organu koji provodi stečajni postupak za izvršenje radnji.
Član 10.
Protiv rješenja može se izjaviti žalba, ako ovim zakonom nije drukčije određeno.
Rok za žalbu iznosi osam dana, ako ovim zakonom nije drukčije određeno.
Početak roka za izjavljivanje žalbe teče od dana objavljivanja rješenja na oglasnoj ploči suda.
Ako je ovim zakonom propisano da se rješenje mora dostaviti određenim osobama, rok za izjavljivanje žalbe teče od dana dostavljanja rješenja tim osobama.
Žalba protiv rješenja ne zadržava izvršenje rješenja, ako ovim zakonom nije drukčije određeno.
Član 11.
Protiv zaključka može izjaviti prigovor u roku od tri dana od dana objave, a ako zaključak nije objavljen - od dana dostave pismenog otpravka.
O prigovoru protiv zaključka odlučuje stečajno vijeće zaključkom protiv kojeg nije dopušten prigovor.
Prigovor ne zadržava izvršenje zaključka.
Član 12.
Svaki povjeritelj snovi svoje troškove u stečajnom postupku, ako ovim zakonom nije drukčije određeno.
Član 13.
U stačajnom postupku shodno se primjenjuju odgovarajuće odredbe Zakona o parničnom postupku, ako ovim zakonom nije drukčije određeno.
III - STEČAJNI POSTUPAK
1. Organi stečajnog postupka
Član 14.
Organi stečajnog postupka su: stečajno vijeće, stečajni sudac, stečajni upravnik i odbor povjeritelja.
a) Stečajno vijeće
Član 15.
Stečajno vijeće sastavljeno je od trojice sudija, od kojih je jedan predsjednik vijeća.
Stečajni sudija je član stečajnog vijeća. Stečajni sudija ne može biti predsjendik stečajnog vijeća.
Član 16.
Stečajno vijeće:
- 1)odlučuje o pokretanju prethodnog postupka radi utvrđivanja postojanja stečajnog razloga i provodi taj postupak,
- 2)odlučuje o otvaranju stečajnog postupka,
- 3)imenuje i razrješava stečajnog upravnika, u skladu s ovim zakonom,
- 4)odlučuje o prigovorima stečajnog upravnika protiv naredbi stečajnog sudije,
- 5)odlučuje o prigovorima povjeritelja te odbora povjeritelja protiv zaključaka stečajnog sudije,
- 6)odrađuje započete poslove koje treba završiti tokom stečajnog postupka, u skladu s ovim zakonom,
- 7)odobrava predračun troškova stečajnog postupka i određuje nagradu stečajnog upravnika,
- 8)odobrava isplatu povjeritelja,
- 9)donosi rješenje o zaključenju stečajnog postupka,
- 10)obavlja druge poslove određene ovim zakonom.
Stečajno vijeće može po službenoj dužnosti, po prigovoru ili prijedlogu, mijenjati naredbe stečajnog sudije ili stečajnog upravnika, ako utvrdi da su nezakonite ili nesvrsishodne.
b) Stečajni sudija
Član 17.
Stečajni sudija ovlašten je odlučivati o svim pitanjima stečajnog postupka, osim o onima o kojima po ovom zakonu odlučuje stečajno vijeće ili koji drugi organ stečajnog postupka.
Stečajni sudija nadzire rad stečajnog upravnika i daje mu obavezujuće upute.
Stečajni sudija nadzire rad odbora povjeritelja.
Član 18.
Protiv zaključka stečajnog sudije, stačajni upravnik, odbor povjeritelja i svaki povjeritelj može podnijeti prigovor stečajnom vijeću.
c) Stečajni upravnik
Član 19.
Za stečajnog upravnika može se imenovati fizička osoba koja raspolaže potrebnom stručnošću i poslovnim iskustvom.
Za stečajnog upravnika ne može biti imenovana osoba koja bi morala biti izuzeta kao sudija u stečajnom postupku, a osobito osoba koja je bliski srodnik kojega člana stečajnog vijeća, osobe odgovorne za obaveze u stečaju, upravnog odbora i drugih organa dužnika, povjeritelja te osobe koje su u odnosu suparništva s dužnikom.
Za stečajnog upravnika ne može biti imenovana osoba koja po zakonu ne bi mogla biti imenovana za člana upravnog odbora dužnika, nadzornog odbora ili sličnog organa, niti osoba koja je bila zaposlena kod dužnika ili je bila član njegovog organa.
Član 20.
Listu stačajnih upravnika utvrđuje predsjednik suda određenog zakonom kantona-županije koji provodi stečajni postupak na vrijeme od četiru godine, nakon što pribavi mišljenje privredne komore sa svojega područja. Utvrđena lista ne može se dopunjavati. Ako to izvanredne prilike zahtijevaju, predsjednik suda može, uz odobrenje kantonalnog"županijskog ministarstva pravde, utvrditi novu listu stečajnih upravnika.
Komore su dužne svoja mišljenja i moguće prijedloge dostaviti sudu u roku od trideset dana od dana primitka zahtjeva predsjednika suda.
Ako komore ne postupe u skladu s odredbom stava 2. ovog člana, lista stečajnih upravnika utvrđuje se nazavisno o tome.
Član 21.
Stečajni upravnik se imenuje rješenjem o otvaranju stečajnog postupka.
Odluka o imenovanju stečajnog upravnika može se pobijati žalbom protiv rješenja o otvaranju stečajnog postupka.
Ako se žalbom protiv rješenja o otvaranju stečajnog postupka pobija i odluka o imenovanju stečajnog upravnika, stečajno vijeće može povodom žalbe izmijeniti samo odluku o imenovanju stečajnog upravnika u roku od tri dana.
Protiv rješenja stečajnog vijeća o imenovanju novoga stečajnog upravnika dopuštena je žalba.
Pri primanju dužnosti, stečajni upravnik daje izjavu pred predsjendikom stečajnog vijeća da će savjesno, držeći se Ustava, zakona i pravnog poretka Federacije, obavljati svoju dužnost. Tom će se prilikom stečajnom upravnikom predati isprava o imenovanju, koju je dužan vratiti odmah po završetku svoje dužnosti.
Član 22.
Na prvom ročištu stečajnih povjeritelja nakon imenovanja stečajnog upravnika, povjeritelji mogu, umjesto stečajnog upravnika kojega je imenovalo stečajno vijeće, izabrati drugu osobu. Novoimenovani stečajni upravnik ne mora biti na listi stečajnih upravnika. Novoimenovanom stečajnom upravniku isprava o imenovanju predat će se nakon što da izjavu da će savjesno obavljati svoju dužnost.
Stečajno vijeće donosi rješenje kojim se potvrđuje imenovanje stečajnog upravnika. Ako stečajno vijeće to rješenje ne donese u roku od tri dana smatrat će se da je potvdilo imenovanje stečajnog upravnika.
Protiv rješenja kojim je stečajno vijeće odbilo potvrditi imenovanje stečajnog upravnika svaki povjeritelj ima pravo na žalbu.
Ovlaštenja ranijeg stečajnog upravnika prestaju predajom isprave o imenovanju novom stečajnom upravniku.
Raniji stečajni upravnik je dužan izvršiti predaju svoje dužnosti novom stečajnom upravniku u roku od tri dana od dana predaju isprave iz stava 4. ovog člana.
Stečajni sudija će odrediti potrebne mjere radi ostvarivanja primopredaje dužnosti između stečajnih upravnika.
Član 23.
Stečajni upravnik ima pravo i obaveze organa dužnika, ako ovim zakonom nije drukčije određeno.
Ako stečajni dužnik nastavlja poslovati tijekom stečajnog postupka, poslovanje vodi stečajni upravnik.
Stečajni upravnik može stečajnom vijeću podnijeti pisani prigovor protiv uputa i zaključaka stečajnog sudije u roku od tri dana, a ako je rok za izvršenje zaključka ili upute kraći od tri dana, unutar toga roka. Do odluke stečajnog vijeća stečajni upravni može odgoditi izvršenje po uputi ili zaključku stečajnog sudije, osim ako zbog toga ne bi nastupile teže posljedice.
Član 24.
Stečajni upravnik je dužan postupati savjesno i uredno, a osobiti:
- 1)dovesti u red evidenciju knjigovodstvenih podataka do dana otvaranja stečajnog postupka,
- 2)sastaviti, u saglasnosti sa stečajnim sudijom, predračun troškova stečajnoga postupka i podnijeti ga na odobrenje stečajnom vijeću,
- 3)odrediti komisiju za popis imovine,
- 4)sastaviti početno stanje imovine dužnika,
- 5)kao dobar privrednik brinuti se o završetku započetih, a neizvršenih poslova dužnika i poslova potrebnih da bi se spriječilo nastupanje štete nad imovinom dužnika,
- 6)brinuti se o ostvarivanju potraživanja dužnika,
- 7)savjesno voditi poslovanje dužnika, ako je određeno da se poslovanje nastavlja,
- 8)pripremiti nacrt za konverziju duga iz člana 92. ovog zakona,
- 9)unovčiti, odnosno naplatiti s pažnjom dobroga privrednika stvari i prava dužnika koje ulaze u stečajnu masu,
- 10)pripremiti nacrt za glavnu diobu i nakon odobrenje izvršiti isplatu,
- 11)dostaviti odboru povjeritelja završni stečajni račun,
- 12)izvršiti naknade isplate povjeritelja.
Stečajni upravnik je dužan podnositi pisana izvješća o toku stečajnog postupka i o stanju stečajne mase, i to najmanje jedanput u tri mjeseca ili kada to zatraže stečajno vijeće ili odbor povjeritelja.
Član 25.
Rad stečajnog upravnika nadzire stečajni sudija i odbor povjeritelja.
Stečajni sudija je ovlašten u svako doba zatražiti obavijesti ili izvješća o stanju stvari i vođenju poslova.
Član 26.
Stečajno vijeće može, po službenoj dužnosti ili na zahtjev stečajnog sudije, odbora povjeritelja ili povjeritelja, razriješiti stečajnog upravnika, ako svoju dužnost ne obavlja uspješno ili iz drugih važnih tazloga. Prije donošenja odluke o razrješenju stečajno vijeće će omogućiti stečajnom upravniku da se izjasni, osim ako ozbiljni razlozi na zahtijevaju da se drukčije postupi.
Protiv rješenja o razrješenju stečajni upravnik ima pravo na žalbu. Protiv rješenja o odbijanju prijedloga za razrješenje pravo na žalbu imaju odbor povjeritelja i svaki stečajni povjeritelj.
Stečajni upravnik razrješit će se dužnosti i kada to sam zatraži. Protiv rješenja o razrješenju, odnosno o odbijanju zahtjeva za razrješenje, pravo na žalbu ima samo stečajni upravnik.
Stačajni vijeće može rješenjem o razrješenju stečajnom upravniku naložiti vraćanje onoga što je tokom postupka primio.
Član 27.
Stečajni upravnik dužan je naknaditi štetu svim sudionicima, ako je skrivljeno povrijedio koju od svojih dužnosti.
Stečajni upravnik ne odgovara za štetu nastalu zbog radnje koju je odobrilo stečajno vijeće ili stečajni sudija, odnosno zbog radnje koju je poduzeo u izvršenju naloga ilu upute stečajnoga sudije, osim ako je odobrenje ili uputu isposlovao na prijevaran način.
Za štetu koju počine djelatnici koji su ostali na radu kod dužnika, stečajni upravnik odgovara samo ako je šteta nastala uslijed propusta u njihovu nadzoru.
Stečajni upravnik dužan je naknaditi štetu povjeritelja stečajne mase koju je ovaj pretrpio zbog neispunjenja obaveze iz stečajne mase preuzete njegovom pravnom radnjom, osim ako stečajni upravnik u vrijeme preuzimanja te obaveze nije mogao predvidjeti da stečajna masa neće biti dostatna za njeno ispunjenje.
Pravo na podnošenje zahtjeva za naknadu štete nastale zbog povrede dužnosti stečajnog upravnika zastarijeva protekom roka od tri godine od saznanja oštećenoga za štetu i okolnosti na kojima se zasniva obaveza stečajnoga upravnika za naknadu štete. Pravo na podnošenje zahtjeva za naknadu štete zastarijeva najkasnije protekom roka od tri godine od pravomoćnosti odluke o zaključenju stečajnoga postupka. Pravo na podnošenje zahtjeva za naknadu štete prouzročene povredom dužnosti počinje u vezi s naknadom diobom ili s nadzorom nad ispunjenjem plana, zastarijeva protekom roka od tri godine od izvršene naknadne diobe.
Član 28.
Stečajni upravnik ima pravo na nagradu za svoj rad te na naknadu stvarnih troškova.
Visinu nagrade u vrijeme zaključenje stečajnoga postupka određuje stečajno vijeće uzimajući u obzir opseg poslova i rad stečajnoga upravnika te vrijednosti stečajne mase.
Nagradu i naknadu stečajnom upravniku određuje rješenjem stečajno vijeće.
Rješenje iz stava 3. ovoga člana posebno se dostavlja članovima odbora povjeritelja, ako je osnovan. Obavijest o određivanju nagrade i naknade bez naznake visine iznosa objavljuje se na oglasnoj ploči suda.
Protiv rješenja iz stava 3. ovog člana, stečajni upravnik i svaki stečajni povjeritelj ima pravo na žalbu.
Stečajno vijeće može tijekom stečajnoga postupka odobravati predujmove nagrade stečajnom upravitelju te odlučivati o naknadi troškova koje je imao u obavljanju svoje dužnosti. Predujam se može odrediti i u mjesečnim iznosima.
Član 29.
Nadležni organ kantona-županije posebnim će pravilnikom utvrditi osnove za određivanje nagrade i naknade troškova stečajnog postupka.
Dok se ne donese pravilnik iz stava 1. ovoga člana, visinu nagrade i naknade troškova određuje stečajno vijeće.
Član 30.
Stečajni upravnik dužan je po završetku svoje dužnosti položiti račun povjeriteljima.
Stečajni sudija će, prije ročišta povjeritelja, ispitati završni račun stečajnog upravnika i na njemu potvrditi da ga je ispitao. U slučaju potrebe stečajni sudija može odrediti sa završni račun pregledaju vještaci.
Ako je osnovan odbor povjeritelja, stečajni sudija će, završni račun, prije nego što ga ispita, dostaviti tom odboru i odrediti mu rok u kojem se treba izjasniti o tom računu. Ispitani završni račun, zajedno s dokazima i izjašnjavanjem odbora povjeritelja, stečajni sudac će staviti na uvid povjeriteljima. Rok između izlaganja završnoga računa s prilozima i održavanja ročišta povjeritelja ne može biti kraći od osam dana.
Povjeritelji mogu naložiti stečajnom upravniku da u određenim vremenskim razmacima tijekom postupka polaže račune. Na te se račune na odgovarajući način primjenjuju odredbe st. 1, 2. i 3. ovoga člana.
d) Odbor povjeritelja
Član 31.
Radi zaštite interesa povjeritelja u stečajnom postupku, prije prvoga ročišta povjeritelja, stečajno vijeće može osnovati odbor povjeritelja i imenovati njegove članove.
U odboru povjeritelja moraju biti zastupljeni razlučni povjeritelji, stečajni povjeritelji s najvišim potraživanjima i povjeritelji s malim potraživanjima, U odboru treba biti zastupljen i predstavnik ranijih dužnikovih radnika.
Za članove odbora mogu biti postavljene i osobe koje nisu povjeritelji, ako bi svojim stručnim znanjem mogle pridonijeti radu odbora.
Broj članova odbora određuje stečajno vijeće i taj broj mora biti neparan.
Kad je ovim zakonom određeno da odbor povjeritelja poduzima određene radnje u postupku, podneske u ime odbora povjeritelja podnosi, odnosno izjave daje, predsjednik odbora povjeritelja na osnovu odluke odbora.
Ako je broj stečajnih povjeritelja manji od pet, ovlaštenja odbora povjeritelja imaju svi povjeritelji.
Član 32.
O osnivanju odbora povjeritelja odlučuju povjeritelji na prvom ročištu povjeritelja. Ako je stečajni sud već osnovao odbor povjeritelja, povjeritelji odlučuju treba li taj odbor zadržati.
Član 33.
Odbor povjeritelja je dužan nadzirat stečajnoga upravnika i pomagati mu u vođenju poslova, pratiti tijek poslovanja, pregledati knjige i poslovnu dokumentaciju te naložiti provjeru prometa i iznosa gotovine. Za obavljanje pojedinih poslova iz svoga djelokruga odbor povjeritelja može ovlastiti pojedine svoje članove.
U okviru svojega djelokruga odbor povjeritelja osobito:
- 1)razmatra izvješća stečajnoga upravnika u tijeku stečajnoga postupka i o stanju stečajne mase,
- 2)pregleda poslovne knjige i cjelokupnu dokumentaciju koju je preuzeo stečajni upravnik,
- 3)podnosi prigovor stečajnom vijeću na rad stečajnoga upravnika,
- 4)daje mišljenje stečajnom vijeću o unovčenju imovine dužnika, kad vijeće to zatraži,
- 5)daje mišljenje stečajnom vijeću o nastavljanju započetih poslova, odnosno o radu stečajnoga dužnika, kad vijeće to zatraži,
- 6)daje mišljenje stečajnom vijeću o priznavanju opravdanih manjkova utvrđenih popisom imovine, kada vijeće to zatraži.
Odbor povjeritelja je dužan obavještavati povjeritelje o toku stečajnoga postupka i o stanju stečajne mase.
Član 34.
Stečajno vijeće može člana odbora povjeritelja razrješiti iz važnih razloga, i to po službenoj dužnosti ili na zahtjev povjeritelja. Prije donošenja odluke potrebno je saslušati člana odbora povjeritelja. Član odbora povjeritelja koji je razriješen ima pravo na žalbu protiv odluke stečajnoga vijeća.
Član 35.
Odbor povjeritelja o pitanjima iz svojega djelokruga odlučuje na sjednicama.
Prvu sjednicu odbora povjeritelja saziva stečajni sudija po službenoj dužnosti ili na prijedlog stečajnoga upravnika ili većine članova odbora povjeritelja. Na toj sjednici članovi odbora biraju predsjednika.
Naredne sjednice odbora povjeritelja sazvat će predsjednik odbora povjeritelja.
Člana odbora povjeritelja na sjednicama može zamjenjivati osoba koju on za to ovlasti ovjerenom punomoći.
Sjednicama odbora povjeritelja mogu biti nazočni stečajni sudija i stečajni upravnik bez prava glasa. Stečajni sudija i stečajni upravnik obavezno se pozivaju na sjednice odbora povjeritelja.
Odbor povjeritelja odlučuje većinom glasova nazočnih članova, a ako su glasovi podijeljeni, odlučuje stečajni sudija.
Član 36.
Članovi odbora povjeritelja imaju pravo na nagradu za svoj rad, kao i na naknadu stvarnih troškova. Pri određivanju nagrade uzima se u obzir utrošak vremena i opseg obavljanog posla.
Na nagradu za rad i naknadu troškova članova odbora povjeritelja na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga zakona o nagradi i naknadi troškova stečajnoga upravnika (čl. 28. i 29.)
2. Pokretanje stečajnog postupka
Član 37.
Stečajni postupak pokreće se prijedlogom ovlaštene osobe (predlagatelj).
Prijedlog za pokretanje stečajnog postupka može se povući do istjecanja oglasa o otvaranju stečajnog postupka na oglasnu ploču suda. U tom slučaju, troškove stečajnog postupka snosi predlagatelj.
Član 38.
Predlagatelj je dužan da predujmi iznos koji odredi stečajno vijeće za pokrivanje troškova pokretanja stečajnog postupka.
Ako predlagatelj ne predujmi određeni iznos, sud će prijedlog odbaciti. Izuzetno, sud može odlučiti da se postupak nastavi iako predujam nije položen.
Ako stečajni postupak bude otvoren, predujmljeni iznos za pokretanje troškova otvaranja stečajnog postupka ulazi u troškove tog postupka.
a) Prethodni postupak
Član 39.
Ako predlagatelj povuče prijedlog za otvaranje stečajnog postupka, sud će obustaviti postupak.
Na isti način sud će postupiti ako utvrdi da je dužnik do okončanja prethodnog postupka postao sposoban za plaćanje ili nije prezadužen.
Član 40.
Na osnovu prijedloga za otvaranje stečajnog postupka stečajno vijeće donosi rješenje o pokretanju prethodnog postupka za utvrđivanje uvjeta za otvaranje stečajnog postupka (prethodni postupak) ili taj prijedlog odbacuje rješenjem.
Rješenjem iz stava 1. ovog člana, stečajno vijeće određuje i stečajnog sudiju.
Protiv rješenja o pokretanju prethodnog postupka ne može se izjaviti žalba.
b) Mjere osiguranja
Član 41.
Stečajno vijeće će, rješenjem o pokretanju prethodnoga postupka ili naknadnim rješenjem, na zahtjev predlagatelja ili po službenoj dužnosti odrediti mjere koje smatra potrebnim kako bi se spriječilo da do donošenja odluke o prijedlogu za otvaranje stečajnog postupka ne nastupe takve promjene imovinskog položaja dužnika koje bi za povjeritelje mogle biti nepovoljne.
Član 42.
Stečajno vijeće može osobito:
- 1)postaviti privremenoga stečajnoga upravnika, na kojega se na odgovarajući način primjenjuju odredbe ovoga zakona o stečajnom upravniku,
- 2)zabraniti raspolaganje imovinom dužnika ili odrediti da dužnik može raspolagati svojom imovinom samo uz prethodnu saglasnost stečajnoga sudije ili privremenoga stečajnoga upravnika,
- 3)zabraniti ili privremeno odobriti određivanje, odnosno provedbu prinudnog izvršenja ili osiguranja protiv dužnika,
- 4)zabraniti isplate s računa dužnika.
Stečajno vijeće može, ako za to postoje opravdani razlozi, mjere iz stavka 1. tač. 1. i 2. ovoga člana, odrediti i prije donošenja rješenja o pokretanju prethodnoga postupka.
c) Privremeni stečajni upravnik
Član 43.
Ako se dužniku postavi privremeni stečajni upravnik i odredi zabrana raspolaganja, ovlaštenja za upravljanje i raspolaganje imovinom dužnika prelaze na privremenoga stečajnoga upravnika. U tom je slučaju privremeni stečajni upravnik dužan:
- 1)zaštiti i održavati imovinu dužnika,
- 2)nastaviti s vođenjem dužnikova preduzeća sve do odluke o otvaranju stečajnoga postupka, osim ako stečajno vijeće drukčije ne odluči, kako bi se izbjeglo znatno smanjenje imovine,
- 3)ispitati mogu li se imovinom dužnika pokriti troškovi postupka.
Stečajni sudija može zatražiti od stečajnoga upravnika da, kao stručna osoba ispita postoji li razlog za otvaranje stečajnoga postupka te kakvi su izgledi nastavka poslovanja dužnika.
Postavi li se privremeni stečajni upravnik u slučaju u kojem nije određena zabrana raspolaganja, sud će utvrditi dužnosti privremenog stečajnog upravnika. One ne smiju prelaziti dužnosti određene stavom 1. ovoga člana.
Privremeni stečajni upravnik ovlašten je stupiti u poslovne prostorije dužnika te tamo provesti potrebne radnje. Organi dužnika dužni su privremenom stečajnom upravitelju dopustiti uvid u knjige i poslovnu dokumentaciju dužnika.
d) Objava ograničenja raspolaganja
Član 44.
Rješenje kojim se određuju ograničenja raspolaganja predviđena članom 42. stavom 1. tačkom 2. ovoga zakona, kojim se postavlja privremeni stečajni upravnik javno će se objaviti. To se rješenje dostavlja dužniku i privremenom stečajnom upravniku. Dužnikovi dužnici ujedno će se pozvati da svoje obaveze ispunjavaju vodeći računa o objavljenom rješenju.
Za upis ograničenja raspolaganja u zemljišnu knjigu, upisnik brodova, upisnik brodova u izgradnji i upisnik zrakoplova na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga zakona o upisu otvaranja stečajnog postupka u te upisnike.
e) Učinci ograničenja raspolaganja
Član 45.
U slučaju povrede ograničenja raspolaganja iz člana 42. ovog zakona na odgovarajući se način primjenjuju odrebe ovoga zakona o pravnim posljedicama povrede zabrane raspolaganja nakon otvaranja stečajnoga postupka.
f) Ukidanje mjere osiguranja
Član 46.
Rješenje o ukidanju mjera osiguranja objavit će se, odnosno dostaviti na način na koji je objavljeno i rješenje kojim su određene.
Ako je ovlaštenje za raspolaganje imovinom dužnika prešlo na privremenoga stečajnoga upravnika, on će prije nego što bude razriješen, u ime i za račun dužnika podmiriti nastale troškove te ispuniti obaveze koje je preuzeo za stečajnoga dužnika. Isto vrijedi i za obaveze iz nekoga trajnoga obaveznoga odnosa, ako je privremeni stečajni upravnik primio protučinidbu za imovinu kojom upravlja.
U hitnim slučajevima stečajno vijeće može odrediti da radnje iz stava 2. ovoga člana obavi umjesto privremenog stečajnoga upravnika novoimenovani stečajni upravnik.
Član 47.
Poslije donošenja odluke iz člana 40. ovog zakona, stečajno vijeće odmah određuje ročište na koje poziva dužnika, predlagatelja, a po potrebi i druge osobe.
Na ročište iz stava 1. ovog člana, dužnik i predlagatelj koji nije dužnik izjasnit će se o prijedlogu za otvaranje stečajnoga postupka.
Član 48.
Ako se na ročištu iz člana 47. ovog zakona da izjava o preuzimanju duga, stečajno vijeće ocijenit će datu izjavu, provjeriti je po potrebi i zatražiti odgovarajuće jemstvo i ako je potrebno, odložit će ročište.
Ako je izjava neosnovana, davatelj izjave odgovara za prouzročenu štetu i troškove postupka.
Davatelj izjave o preuzimanju duga i njegovi jamci, poslije odobrenja stečajnoga vijeće o preuzimanju duga, solidno odgovaraju s dužnikom, povjeriteljima stečajnog dužnika za njegove obaveze koje su nastale do dana davanja izjave o preuzimanju duga.
Rješenjem kojim se odobrava preuzimanje duga stečajno vijeće će obustaviti stečajni postupak. Protiv ovog rješenja pravo na žalbu ima predlagatelj i dužnik.
Član 49.
Dužnik protiv kojeg je pokrenut prethodni postupak dužan je stečajnom sudiji staviti na raspolaganje sve potrebne podatke i obavještenja.
Članovi organa upravljanja dužnika, direktor i drugi radnici dužnika, pa i oni kojima je prestala funkcija, odnosno rad kod dužnika, dužni su stečajnom sudiji pružiti sve potrebne podatke i obavještenja.
g) Otvaranje stečajnog postupka
Član 50.
Stečajno vijeće, po prijemu izvješća stečajnog sudije, odnosno privremenog stečajnog upravnika, i mišljenja vještaka o ekonomsko-finansijskom stanju dužnika, zakazuje ročište radi raspravljanja o postojanju uvjeta za otvaranje stečajnog postupka. Na ročište stečajno vijeće poziva predlagatelja, dužnika, organizaciju koja za dužnika obavlja poslove platnog prometa, privremenog stečajnog upravnika, a po potrebi i vještaka. Na ovom ročištu ispitat će se mogućnost preuzimanja duga (član 48.).
Stečajno vijeće na ročištu, a najkasnije u roku od tri dana po njegovom održavanju donosi rješenje o otvaranju stečajnog postupka nad dužnikom ili odbijanju prijedloga za otvaranje ovog postupka.
U rješenju o odbijanju prijedloga za otvaranje stečajnog postupka, stečajno vijeće određuje ko je dužan snositi nastale troškove.
Protiv rješenja kojim je otvoren stečajni postupak, pored osoba ovlaštenih za zastupanje dužnika, u ime dužnika žalbu može izjaviti zastupnik njegova organa upravljanja.
Žalba iz stava 4. ovog člana ne spriječava izvršenje odluke o otvaranju stečajnog postupka.
Član 51.
Stečajno vijeće može odlučiti da se stečajni postupak otvori bez provođenja prethodnog postupka i bez ispitivanja ekonomsko-finansijskog stanja dužnika, ako prijedlog za otvaranje stečajnog postupka podnese dužnik ili likvidacijski upravnik.
Član 52.
Stečajno vijeće može donijeti odluku da se stečajni postupak otvori, ali da se ne provodi ako utvrdi da imovina dužnika koja bi ušla u stečajnu masu nije dovoljna za izmirenje troškova tog postupka ili je neznatne vrijednosti i u tom slučaju donijet će rješenje kojim se stečajni postupak zaključuje.
Ako stečajno vijeće u tijeku stečajnog postupka utvrdi da imovina stečajnog dužnika koja bi ušla u stečajnu masu nije dovoljna za podmirenje troškova stečajnog postupka ili je neznatne vrijednosti, donijet će rješenje kojim se stečajni postupak zaključuje.
Rješenjem iz st. 1. i 2. ovog člana objavljuje se u "Službenim novinama Federacije BiH", i u službenom glasilu kantona-županije.
Protiv rješenja iz st. 1. i 2. ovog člana, povjeritelji mogu izjaviti žalbu u roku od 15 dana od dana objavljivanja rješenja u "Službenim novinama Federacije BiH" i u službenom glasilu kantona-županije.
Imovina dužnika upotrijebit će se za podmirenje troškova stečajnog postupka, a neutrošeni dio predat će se organu određenom zakonom ili svakoj osobi koja ima udjela u dužniku i to onaj dio koji bi imala pravo u slučaju likvidacije, bez preuzimanja obaveza.
Član 53.
O otvaranju stečajnog postupka povjeritelji se obavještavaju oglasom.
Oglas se objavljuje isticanjem na sudskoj ploči i objavljivanjem u "Službenim novinama Federacije BiH", i u službenom glasilu kantona-županije. Oglas mora biti istaknut na oglasnoj ploči suda istog dana kada je doneseno rješenje.
Rješenje o otvaranju stečajnog postupka dostavlja se predlagatelju, dužniku, organizaciji koja za dužnika obavlja poslove platnog prometa i nadležnom tužilaštvu.
Stečajno vijeće će odrediti da se otvaranje stečajnog postupka upiše u sudski registar i u javne knjige u koje su uknjižena prava na nepokretnosti ili na brodovima, ili na vazduplovima, kao i prava industrijskog vlasništva, i to odmah kada je doneseno rješenje o otvaranju stečajnog postupka.
Član 54.
Oglas o otvaranju stečajnog postupka sadrži:
- 1)naziv suda koji je donio rješenje o otvranju stečajnog postupka;
- 2)izvod iz rješenja o otvaranju stečajnog postupka;
- 3)firmu i sjedište dužnika;
- 4)ime i sjedište stečajnog sudije;
- 5)ime i adresu stečajnog upravnika;
- 6)poziv povjeriteljima da prave svoja potraživanja stečajnom vijeću podneskom u dva primjerka, s dokazima u roku od 30 dana od dana objavljivanja oglasa o otvaranju stečajnog postupka u "Službenim novinama Federacije BiH" i u službenom glasilu kantona-županije;
- 7)mjesto, dan i sat ročišta za ispitivanje potraživanja;
- 8)poziv dužnicima da svoje dugove bez odlaganja izmire;
- 9)dan isticanja oglasa na sudskoj ploči.
IV - PRAVNE POSLJEDICE OTVARANJA
STEČAJNOG POSTUPKA
1. Vrijeme nastupanja pravnih posljedica
Član 55.
Pravne posljedice otvaranja stečajnog postupka nastaju početkom dana kada je oglas o otvaranju stečajnog postupka istaknut na oglasnoj ploči suda.
Ako je rješenje o otvaranju stečajnog postupka po žalbi ukunito, a u ponovnom postupku stečajni postupak je ponovno otvoren, pravne posljedice stečajnog postupka nastaju početkom dana kada je prvo rješenje istaknuto na oglasnoj ploči suda.
2. Prenošenje funkcija organa upravljanja na
stečajnog upravnika
Član 56.
Danom otvaranja stečajnog postupka prestaju prava poslovog organa, zastupnika, kao i organa upravljanja dužnika u te funkcije prelaze na stečajnog upravnika.
3. Radni odnosi
Član 57.
Danom otvaranja stečajnog postupka prestaju radni odnosi radnika dužnika.
Stečajno vijeće može dok traje stečajni postupak zadržati na radu potreban broj radnika dužnika radi okončanja započetih poslova ili radi vođenja stečajnog postupka.
Stečajni upravnik dužan je da o prestanku radnog odnosa radnika dužnika obavijesti radi ostvarivanja prava radnika i nadležni organ za zapošljavanje.
Član 58.
Radnici koji su dok traje stečajni postupak ostali na radu imaju pravo na plaću i ostala primanja iz radnog odnosa u visini koju na prijedlog stečajnog upravnika, određuje stečajno vijeće.
Izdaci iz stava 1. ovog člana ulaze u troškove stečajnog postupka.
4. Stečajna masa
Član 59.
Danom otvaranja stečajnog postupka obrazuje se stečajna masa.
Stečajnu masu čini cjelokupna imovina dužnika u vrijeme otvaranja stečajnog postupka te imovina koju on stekne tokom stečajnog postupka, ako zakonom nije drukčije određeno.
5. Uvođenje stečajnog upravnika u dužnost
Član 60.
Po otvaranju stečajnog postupka vrši se, u najkraćem roku, uvođenje u dužnost stečajnog upravnika.
Poslije uvođenja u dužnost, stečajni upravnik ažurira knjigovodstvenu evidenciju do otvaranja stečajnog postupka i sastavlja početni stečajni bilans na osnovu inventariranja prema stanju na dan otvaranja tog postupka.
Ako se prilikom sastavljanja početnog stečajnog bilansa utvrdi da je stvarna vrijednost imovine dužnika manja od vrijednosti iskazane u knjigovodstvu, stečajno vijeće može, na prijedlog stečajnog upravnika, donijeti rješenje o otpisu razlike u vrijednostima prema stanju na dan otvaranja stečajnog postupka i otpisu nenaplativih potraživanja.
O otpisima iz stava 3. ovog člana zatražit će se mišljenje odbora povjeritelja, ako je taj odbor obrazovan.
6. Računi dužnika
Član 61.
Danom otvaranja stečajnog postupka gase se računi dužnika i prestaju prava osoba koje su bile ovlaštene da raspolažu imovinom dužnika na tim računima.
Stečajni upravnik podnijet će zahtjev za otvaranje novog računa preko kojeg će se vršiti poslovanje dužnika.
Novčana sredstva s ugašenih računa dužnika prenijet će se na novi račun.
7. Firma dužnika
Član 62.
Uz firmu dužnika dodaje se oznaka "u stečaju", s naznačenjem novog broja računa preko kojeg se vrši poslovanje dužnika.
8. Izvršenja i osiguranja
Član 63.
Od dana otvaranja stečajnog postupka ne može se protiv dužnika dopustiti mjera osiguranja niti prinudnog izvršavanja radi namirenja potraživanja u pogledu kojih postoji izvršna isprava.
Postupci radi osiguranja i izvršenja iz stava 1. ovog člana koji su u toku, prekidaju se.
Odredbe st. 1. i 2. ovog člana ne odnose se na izlučne i razlučne povjeritelje koji su pravo odvojenog namirenja stekli 60 dana prije dana otvaranja stečajnog postupka.
Upisi u javne knjige mogu se dopustiti i izvršiti i poslije dana otvaranja stečajnog postupka ako su uvjeti za upis ostvareni prije dana otvaranja stečajnog postupka.
Odredbe stava 1. ovog člana ne primjenjuju se na izvršne isprave koje se odnose na troškove stečajnog postupka i na obaveze plaćanja takse za radnje dužnika u toku tog postupka.
9. Novčana i nenovčana potraživanja
Član 64.
Na dan otvaranja stečajnog postupka potraživanja povjeritelja prema dužniku koja nisu dospjela smatraju se dospjelim.
Nenovčana potraživanja dužnika koja nisu dospjela unose se u stečajnu masu u novčanoj vrijednosti.
Potraživanja u stranoj valuti prijavljuju se u toj valuti. Potraživanja u domaćoj valuti prijavljuju se u domaćoj valuti.
10. Povremena davanja
Član 65.
Novčana i nenovčana potraživanja prema dužniku koja imaju za predmet povremena davanja pretvaraju se u jednokratna novčana potraživanja.
11. Kamate
Član 66.
Danom otvaranja stečajnog postupka prestaje teći kamata na potraživanja od dužnika koja se izmiruju iz stečajne mase.
12. Zastarjelost potraživanja
Član 67.
Prijavljivanjem potraživanja u stečajnu masu prekida se zastarjelost potraživanja od dužnika.
Zastarjelost potraživanja dužnika prema njegovim dužnicima ne teče godinu dana od dana otvaranja stečajnog postupka.
13. Uvjetna potraživanja
Član 68.
Povjeritelju čije je potraživanja vezano za odložni uvjet osiguravaju se odgovarajuća sredstva iz stečajne mase.
Ako odložni uvjet ne nastupi do konačne diobe stečajne mase, takvo potraživanje se gasi, a osigurana sredstva raspoređuju se na ostale povjeritelje.
Potraživanja vezana za raskidni uvjet uzimaju se u obzir prilikom diobe stečajne mase ako povjeritelj pruži osiguranje da će vratiti ono što je primio iz stečajne mase kada nastupi taj uvjet.
14. Prebijanje potraživanja
Član 69.
U stečajnom postupku dopušteno je prebijanje potraživanja povjeritelja s protupotraživanjem dužnika.
Potraživanja koja su se do dana otvaranja stečajnog postupka mogla prebiti smatraju se prebijenim i ne prijavljuju se u stečajnu masu.
Prebijaju se i potraživanja, odnosno protivpotraživanja koja nisu dospjela na dan otvaranja stečajnog postupka kao i potraživanja ili protivpotraživanja koja ne glase na novčani iznos.
Prebiti se mogu i uvjetna potraživanja ako to odobri stečajno vijeće. Stečajno vijeće može prebijanje ovih potraživanja uvjetovati polaganjem osiguranja od strane povjeritelja.
Povjeritelji čija se potraživanja prebijaju dužni su da o prebijanju izvijeste stečajnog upravnika. Ako povjeritelj ne izvijesti stečajnog upravnika odgovoran je za štetu i troškove.
Član 70.
Prebijanje nije dopušteno ako je potraživanje ustupljeno (cedirano) povjeritelju za posljednjih šest mjeseci prije dana otvaranja stečajnog postupka, a povjeritelj je znao ili je morao znati da je dužnik postao nesposoban za plaćanje ili prezadužen ili da je protiv njega podnesen prijedlog za otvaranje stečajnog postupka.
Izuzetno od odredbe stava 1. ovog člana, prebijanje potraživanja je dopušteno ako se radi o potraživanju koje je ustupljeno u vezi s ispunjenjem neispunjenih ugovora ili potraživanja koje je oživjela uspješnim pobijanjem pravnog posla dužnika.
Član 71.
Potraživanja od dužnika koja su nastala prije dana otvaranja stečajnog postupka ne mogu se prebiti s potraživanjem stečajne mase koje je nastalo poslije dana otvaranja tog postupka.
15. Dvostrano teretni ugovori zaključeni prije otvaranja stečajnog postupka
Član 72.
Dvostrano teretni ugovori zaključeni s dužnikom prije dana otvaranja stečajnog postupka ostaju na snazi, s tim što stečajni upravnik, uz odobrenje stečajnog vijeća, može odustati od ugovora.
Druga ugovorna strana može tražiti da se stečajni upravnik u primjernom roku izjasni da li ugovor održava na snazi ili od njega odustaje. Ako stečajni upravnik to ne učini, smatrat će se da je odustao od ugovora.
Ako stečajni upravnik odustane od ugovora, druga ugovorna strana može tražiti naknadu štete kao stečajni povjeritelj.
Ako je druga ugovorna strana dužna prva ispuniti ugovor, može odbiti ispunjenje ugovora dok ugovor ne ispuni dužnik, ili na njen zahtjev pružiti osiguranje.
Druga ugovorna strana ne može tražiti izvršenje fiksnih ugovora ako je rok isporuke poslije dana otvaranja stečajnog postupka, ali može tražiti naknadu štete kao stečajni povjeritelj.
Iznos štete koju treba naknaditi u smislu stava 5. ovog člana, jednak je razlici između ugovorene kupoprodajne cijene robe i srednje tržišne cijene koju bi takva roba imala na dan koji je ugovorom određen kao dan isporuke robe u mjestu ispunjenja ugovora.
Član 73.
Ugovore o zakupu stečajni upravnik može otkazati neovisno od zakonskih ili ugovornih rokova, i to svakog prvog dana u mjesecu s otkaznim rokom od 30 dana.
U slučaju iz stava 1. ovog člana, druga ugovorna strana može kao stečajni povjeritelj zahtijevati naknadu štete prouzročne prijevremenim prestankom ugovornog odnosa.
16. Nalozi i ponude
Član 74.
Nalog dužnika koji se odnosi na imovinu koja ulazi u stečjajnu masu prestaje danom otvaranja stečajnog postupka.
Ponude učinjene dužniku ili ponude koje je učinio dužnik prestaje važiti danom otvaranja stečajnog postupka, ako do dana otvaranja tog postupka nisu prihvaćene.
17. Prava na potragu stvari
Član 75.
Prodavač kome kupovina cijena nije isplaćena u cjelini može tražiti da mu se vrati roba koja je iz drugog mjesta poslata dužniku prije dana otvaranja stečajnog postupka, a do dana otvaranja tog postupka nije prispjela u mjesto opredjeljenja, odnosno ako je do tog dana dužnik nije preuzeo (u daljem tekstu: pravo na potragu).
Pravo na potragu ima i komisionar za kupovinu robe.
Ako je dužnik preuzeo samo na čuvanje robu koja je stigla u mjesto opredjeljenja prije dana otvaranja stečajnog postupka, prodavač nema pravo na potragu, ali ima pravo da redovnim putem ostvari svoja prava u pogledu te robe kao izlučni povjeritelj.
18. Pobijanje pravnih radnji stečajnog dužnika
Član 76.
Povjeritelj, kao i stečajni upravnik, u ime stečajnog dužnika, imaju pravo pobijati pravne radnje koje je dužnik preduzeo u posljednjoj godini prije dana otvaranja stečajnog postupka.
Pod pravnim radnjama, u smislu stava 1. ovog člana, podrazumijeva se i propuštanje obavljanja tih radnji.
Povjeritelj i stečajni upravnik mogu pobijati:
- 1)pravne radnje kojima se remeti ravnomjerno namirenje povjeritelja (oštećenje povjeritelja), odnosno kojima se pojedini povjeritelji stavljaju u povoljniji položaj (pogodovanje povjeritelja) ako je druga strana prema kojoj su te radnje poduzete znala za nesposobnost dužnika za plaćanje ili za prijedlog za otvaranje stečajnog postupka;
- 2)pravne radnje kojima se bez naknade ili uz naznatnu naknadu raspolaže imovinom dužnika.
Član 77.
Smatrat će se da je povjeritelj znao za nesposobnost dužnika za plaćanje ili za prijedlog za otvaranje stečajnog postupka i ekonomsko-finansijsko stanje dužnika:
- 1)ako je naplatio svoje potraživanje koje nije dospjelo ili je to učinio u obliku i na način koji nije uobičajen;
- 2)ako je pravna radnja koja je predmet pobijanja učinjena neposredno prije dana otvaranja stečajnog postupka, a naročito za vrijeme trajanja prethodnog postupka.
Član 78.
Ne mogu se pobijati:
- 1)pravne radnje koje je izvršio dužnik u okviru tekućeg poslovanja kad je ono nastavljeno;
- 2)isplate po mjenicama i čekovima ako je druga strana morala primiti isplatu da ne bi izgubila pravo na regres protiv ostalih mjeničnih, odnosno čekovnih obaveznika.
Član 79.
Pobijati se mogu i pravne radnje za koje već postoji izvršna isprava ili koje su poduzete u postupku prinudnog izvršenja.
Ako zahtjev za pobijanje pravnih radnji bude usvojen, prestaje djelovanje izvršne isprave prema povjeriteljima.
Član 80.
Tužba za pobijanje pravnih radnji može se podnijeti u roku od dvije godine od dana otvaranja stečajnog postupka, a najkasnije do zaključenog stečajnog postupka.
Tužba iz stava 1. ovog člana podnosi se protiv osobe prema kojoj je pobijena radnja poduzeta, kao i protiv dužnika, ako on nije tužilac.
Stečajni upravnik može podnijeti tužbu za pobijanje pravnih radnji samo po osnovu odobrenja stečajnog sudije.
Ako zahtjev za pobijanje pravne radnje bude usvojen pobijena pravna radnja je bez pravnog djelovanja prema stečajnoj masi i protivna strana je dužna vratiti u stečajnu masu sve imovinske koristi stečene na osnovu pobijene radnje.
Pravne radnje iz člana 76. ovog zakona, povjeritelji mogu pobijati istaknuvši prigovore u parnici bez vremenskog ograničenja iz stava 1. ovog člana.
19. Razlučna i izlučna prava
Član 81.
Otvaranje stečajnog postupka ne utječe na prava odvojenog izmirenja iz određenih stvari, odnosno iz imovine dužnika (založno pravo, pravo namirenja, pravo retencije i druga razlučna prava), kao i na prava izdvajanja stvari koja ne pripadaju dužniku (izlučna prava).
Razlučna prava stečana izvršenjem i osiguranjem za posljednjih 60 dana prije dana otvaranja stečajnog postupka radi namirenja ili osiguranja prestaju važiti.
Razlučna prava ostaju na snazi ako se stečajni postupak ne provodi zbog razloga navedenih u članu 52. ovog zakona.
Ako je razlučno pravo koje je stečeno izvršenjem ostalo na snazi u smislu st. 1. i 3. ovog člana, stečajno vijeće, na prijedlog povjeritelja, dopustit će nastavljanje izvršnog postupka i o tome će izvijestiti sud pred kojim se vodi postupak izvršenja.
Član 82.
Ako dio imovine dužnika na koje je stečeno razlučno pravo (posebna stečajna masa) nije dovoljno da se iz njega namiri potraživanje razlučnog povjeritelja u cjelini, razlučni povjeritelj ima pravo da nenamireni dio svog potraživanja ostvari kao stečajni povjeritelj.
Višak koji ostane po namirenju potraživanja razlučnog povjeritelja iz posebne stečajne mase unosi se u diobnu masu.
20. Okončanje započetih poslova
Član 83.
U toku stečajnog postupka okončat će se samo oni započeti poslovi čije je izvršenje neophodno da bi se spriječilo nastupanje štete na imovini dužnika.
Koji se poslovi smatraju neophodnim u smislu stava 1. ovog člana, odlučit će stečajno vijeće.
Član 84.
U toku stečajnog postupka mogu se zaključivati novi ugovori samo radi unovčenja imovine dužnika i radi okončanja započetih poslova i poslova neophodnih da bi se spriječilo nastupanje štete na imovini dužnika.
Zaključivanje ugovora iz stava 1. ovog člana, stečajno vijeće može uvjetovati svojom saglasnošću.
V - PRIJAVLJIVANJE POTRAŽIVANJA
1. Način prijavljivanja potraživanja
Član 85.
Povjeritelji prijavljuju potraživanja pismeno i u prijavi moraju biti naznačeni:
- 1)firma, odnosno ime i sjedište, odnosno prebivalište ili boravište povjeritelja;
- 2)pravni osnov i iznos potraživanja;
- 3)broj žiro-računa ili drugog računa povjeritelja ako ga ima.
Povjeritelji koji imaju potraživanja u stranoj valuti prijavljuju ih u valuti potraživanja.
Ako se prijavljuju potraživanja po kojim je parnični postupak u toku, u prijavi se navodi sud pred kojim se vodi postupak s oznakom spisa.
Razlučni povjeritelji označavaju u prijavi dio imovine dužnika na koji se njihov zahtjev odnosi i iznos do kojeg njihova potraživanja neće biti pokrivena razlučnim pravom.
Izlučni povjeritelji označavaju u prijavi dio imovine (predmet) na koji se njihov zahtjev odnosi.
Član 86.
Solidarni dužnici i jamci dužnika mogu kao stečajni povjeritelji tražiti da im se vrati ono što su za dužnika platili prije ili poslije dana otvaranja stečajnog postupka, ako im pripada pravo na regres prema dužniku.
Solidarni dužnici i jamci mogu podnijeti i zahtjev da im se osigura i iznos koji će platiti za dužnike srazmjerno iznosu koji bi im pripadao kao stečajnim povjeriteljima.
2. Ispitivanje prijavljenih potraživanja
Član 87.
Prijavljena potraživanja povjeritelja ispituje stečajno vijeće na ročištu za ispitivanje potraživanja.
Na ročištu za ispitivanje potraživanja ispituju se potraživanja prijavljena u roku određenom za prijavljivanje potraživanja. Potraživanja prijavljena po isteku roka određenog za prijavljivanje potraživanja do zaključenja ročišta za ispitivanje potraživanja mogu se ispitati ako se stečajni upravnik može izjasniti o tim potraživanjima.
Na ročištu za ispitivanje potraživanja sudjeluju stečajni upravnik, povjeritelji koji su prijavili svoja potraživanja, kao i druge osobe koje, s obzirom na poslove koje su obavljale kod dužnika, mogu pružiti podatke o postojanju i visini prijavljenih potraživanja.
Ročište za ispitivanje potraživanja održat će se i ako mu ne budu nazočni svi povjeritelji koji su prijavili svoja potraživanja, a uredno su pozvani.
Član 88.
Stečajni upravnik dužan je da se o svakom prijavljenom potraživanju određeno izjasni da li ga priznaje ili osporava.
Sudska praksa po ovom aktu
18 odluka iz 6 članova
Sentence iz baze sudskapraksa.pravosudje.ba koje citiraju članove ovog akta. Klik otvara odluku.
Član 522 odluke
Vrhovni sud Federacije BiH
58 0 P 900402 11 P 2
PREUZIMANJE ISPUNJENJA IMA PRAVNO DEJSTVO SAMO IZMEĐU DUŽNIKA I PREUZIMAOCA ISPUNJENJA, PA POVJERILAC OBAVEZE ISPUNJENJE MOŽE TRAŽITI SAMO OD SVOG DUŽNIKA.
Ishod: Odluka u meritumu
Ustavni sud Bosne i Hercegovine
AP-333/09
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-333/09 (Delux d.o.o. Grude). Nema povrede: Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje). Ključne riječi: Likvidacija; Isplata duga; 6.1.1.1. - Građanski postupak; D18.4. - Očigledno (…
Ishod: Odluka o dopustivosti
Član 532 odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine
AP-1111/17
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-1111/17 (A. V. i S. V.). Ključne riječi: D18.3.m. - Neiscrpljivanje pravnih lijekova.
Ishod: Odluka o dopustivosti
Ustavni sud Bosne i Hercegovine
AP-4250/16
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-4250/16 (B. P. i J.H.P.). Ključne riječi: D18.3.m. - Neiscrpljivanje pravnih lijekova.
Ishod: Odluka o dopustivosti
Član 852 odluke
Vrhovni sud Federacije BiH
58 0 P 007754 12 P 2
ZAKLJUČENJEM BRAKA I ŽIVOTOM U BRAČNOJ ZAJEDNICI U STANU BRAČNI PARTNER U SKLADU SA ODREDBOM ČLANKA 19. STAVAK 2. ZAKONA O STAMBENIM ODNOSIMA STEKAO JE SVOJSTVO SUNOSITELJA STANARSKOG PRAVA BEZ OBZIRA ŠTO JE DRUGI BRAČNI PARTNER ZAKLJUČIO …
Ishod: Odluka u meritumu
Ustavni sud Bosne i Hercegovine
AP-315/08
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-315/08 (S. D.). Nema povrede: Član 1. Protokola 1 uz EK i član II/3.k) Ustava BiH (Zaštita imovine); Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje). Ključne riječi: Prava iz radnog odno…
Ishod: Odluka o dopustivosti
Općenite reference na ovaj akt (11)
Ustavni sud Bosne i Hercegovine
AP-4111/20
Odluka o meritumu u predmetu AP-4111/20 (M.Š.). Povreda: Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje). Nema povrede: Član 14. EK i član II/4. Ustava BiH (Zabrana diskriminacije); Član 13. EK (Pravo na djelotvoran pravni…
Ishod: Odluka o meritumu
Ustavni sud Bosne i Hercegovine
AP-505/20
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-505/20 (Općina Čelić). Nema povrede: Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje). Ključne riječi: 6.1.17. - pravično suđenje-primjena zakona i utvrđivanje činjenica (proizvoljnost); …
Ishod: Odluka o dopustivosti
Ustavni sud Bosne i Hercegovine
AP-3975/17
Odluka o meritumu u predmetu AP-3975/17 („FRUCTAL“ Živilska industrija d.o.o.). Nema povrede: Član 1. Protokola 1 uz EK i član II/3.k) Ustava BiH (Zaštita imovine); Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje). Ključne …
Ishod: Odluka o meritumu
Ustavni sud Bosne i Hercegovine
AP-3947/17
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-3947/17 (Frigos u stečaju d.o.o. Čelić). Nema povrede: Član 1. Protokola 1 uz EK i član II/3.k) Ustava BiH (Zaštita imovine). Ključne riječi: P1.1. - Član 1. P broj 1 uz EK, – zaštita imovine; D18.3.h.1.…
Ishod: Odluka o dopustivosti
Ustavni sud Bosne i Hercegovine
AP-4378/13
Odluka o meritumu u predmetu AP-4378/13 (Z. Š. iz Mostara). Nema povrede: Član 1. Protokola 1 uz EK i član II/3.k) Ustava BiH (Zaštita imovine); Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje). Ključne riječi: Prekid postu…
Ishod: Odluka o meritumu
Vrhovni sud Federacije BiH
58 0 P 900402 11 P 2
PREUZIMANJE ISPUNJENJA IMA PRAVNO DEJSTVO SAMO IZMEĐU DUŽNIKA I PREUZIMAOCA ISPUNJENJA, PA POVJERILAC OBAVEZE ISPUNJENJE MOŽE TRAŽITI SAMO OD SVOG DUŽNIKA.
Ishod: Odluka u meritumu
Ustavni sud Bosne i Hercegovine
AP-521/09
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-521/09 (I. Š.). Nema povrede: Član 17. EK (Zabrana zloupotrebe prava); Član 14. EK i član II/4. Ustava BiH (Zabrana diskriminacije); Član 1. Protokola 1 uz EK i član II/3.k) Ustava BiH (Zaštita imovine);…
Ishod: Odluka o dopustivosti
Ustavni sud Bosne i Hercegovine
AP-1454/08
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-1454/08 (M. A.). Nema povrede: Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje); Član 14. EK i član II/4. Ustava BiH (Zabrana diskriminacije). Ključne riječi: 6.1.1.1. - Građanski postupa…
Ishod: Odluka o dopustivosti
Ustavni sud Bosne i Hercegovine
AP-2424/09
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-2424/09 (A. M.). Ključne riječi: D18.3.h. - Apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom; Upravni postupak.
Ishod: Odluka o dopustivosti
Ustavni sud Bosne i Hercegovine
AP-963/07
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-963/07 (Z. K. i S. Z.). Nema povrede: Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje). Ključne riječi: D18.4. - Očigledno (prima facie) neosnovana; Radni odnos.
Ishod: Odluka o dopustivosti
+ još 1