Parlament Federacije Bosne i Hercegovine
Zakon o službi u Vojsci Federacije Bosne i Hercegovine
ZAKON
O SLUŽBI U VOJSCI FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE
I - OPĆE ODREDBE
Član 1.
Ovim Zakonom uređuje se: profesionalna vojna služba (u daljem tekstu: vojna služba) i civilna služba u Vojsci Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Vojska Federacije), sastav i popuna Vojske Federacije, činovi u Vojsci Federacije, proizvođenje i unapređenje u činove, napredovanja i druga statusna pitanja, prava i obaveze vojnih i civilnih lica na službi u Vojsci Federacije.
Član 2.
Vojska Federacije je organizirana u skladu sa Zakonom o odbrani Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 43/03-u daljem tekstu: Zakon o odbrani BiH) i Zakonom o odbrani Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 15/96, 23/02, 18/03 i 28/03-u daljnjem tekstu: Zakon o odbrani Federacije).
Vojska Federacije je sastavni dio Oružanih snaga Bosne i Hercegovine.
Član 3.
Na službi u Vojsci Federacije mogu biti profesionalna vojna lica, te civilna lica.
Profesionalna vojna lica su:
- 1)profesionalni vojnici,
- 2)profesionalni podoficiri,
- 3)profesionalni niži i viši oficiri (u daljem tekstu: oficiri) i
- 4)profesionalni generali.
Civilna lica na službi u Vojsci Federacije su:
- 1)službenici i
- 2)namještenici.
Vojnik na odsluženju vojnog roka (u daljem tekstu: vojnik), kadet vojne škole (u daljem tekstu: kadet) i lica u rezervnom sastavu dok se nalaze na vojnoj vježbi, za vrijeme vršenja službe u Vojsci Federacije, imaju status vojnih lica.
Lica u rezervnom sastavu su:
- 1)rezervni vojnik,
- 2)rezervni podoficir,
- 3)rezervni niži i viši oficir (u daljem tekstu: rezervni oficir) i
- 4)rezervni general.
Član 4.
Profesionalna vojna lica su lica primljena u profesionalnu vojnu službu u Vojsci Federacije u činu vojnika, podoficira, nižeg i višeg oficira te generala.
Civilna lica na službi u Vojsci Federacije su službenici i namještenici sa odgovarajućom stručnom spremom u radnom odnosu u Vojsci Federacije.
Član 5.
Vojna lica i civilna lica na službi u Vojsci Federacije, prema odnosima u službi, mogu biti - pretpostavljeni i potčinjeni a prema činovima i dužnostima - stariji i mlađi.
Pretpostavljeno lice je ono lice koje na osnovu zakona, drugih propisa i ovlaštenja za vođenje i komandovanje vodi i komanduje vojnim komandama, štabovima, jedinicama i ustanovama, te njihovim organima i licima u njima.
Starije je lice koje ima viši čin, a ako su lica istog čina - starije je ono lice za čije je formacijsko mjesto utvrđen viši formacijski čin, odnosno ukoliko imaju jednak formacijski čin - starije je ono lice koje je prije unapređeno.
Član 6.
Dužnost komandanta u Vojsci Federacije može vršiti profesionalno vojno lice koje ima odgovarajući čin.
Član 7.
Prilikom stupanja u Vojsku Federacije vojno lice daje zakletvu Bosne i Hercegovine.
Tekst zakletve definira ministar odbrane Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: ministar BiH) u skladu sa Zakonom o odbrani BiH.
Profesionalna vojna lica zakletvu daju u pisanom obliku, što potvrđuju ličnim potpisom, a vojnici, kadeti i lica u rezervnom sastavu usmeno.
Prilikom davanja svečane zakletve intonira se himna Bosne i Hercegovine.
Član 8.
Dan Vojske Federacije je 9. juli.
Dane vidova, rodova, službi i jedinica Vojske Federacije i njihovo obilježavanje utvrđuje Predsjedništvo Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Predsjedništvo), na osnovu prijedloga federalnog ministra odbrane.
Član 9.
Akti kojima se regulira status profesionalnih vojnih lica i civilnih lica u Vojsci Federacije upravni su akti i reguliraju se u skladu sa Zakonom o odbrani BiH, direktivama, propisima i naređenjima ministra odbrane BiH i zajedničkom sigurnosnom i odbrambenom politikom Bosne i Hercegovine, ovim Zakonom i Zakonom o odbrani Federacije.
Protiv konačnih upravnih akata iz stava 1. ovog člana može se pokrenuti upravni spor pred nadležnim sudom, ako ovim Zakonom nije drugačije određeno.
U postupku donošenja akata iz stava 1. ovog člana, ako to nije zakonom drugačije određeno, primjenjuje se odgovarajući propis kojim se uređuje upravni postupak.
Odredbe ovog Zakona, drugih federalnih zakona, te direktive, naredbe i smjernice ministra odbrane BiH, u skladu sa Zakonom o odbrani BiH, primjenjivat će se na pitanja prijema, rasporeda, odgovornosti i prestanka radnog odnosa civilnih lica u Vojsci Federacije.
Na pitanja koja nisu uređena propisima iz stava 4. ovog člana primjenjivat će se opći federalni propisi o radu.
II - SASTAV I POPUNA VOJSKE FEDERACIJE
Član 10.
Vojska Federacije ima mirnodopski i ratni sastav.
Mirnodopski sastav čine profesionalna vojna lica, civilna lica, kadeti i vojnici na odsluženju vojnog roka.
Ratni sastav, pored lica iz stava 2. ovog člana, čine i lica u rezervnom sastavu koja podliježu obavezi služenja u rezervnom sastavu i dobrovoljci.
Struktura i ukupna veličina mirnodopskog i ratnog sastava Vojske Federacije, te struktura njihovih činova utvrđuje se u skladu sa Zakonom o odbrani BiH, na osnovu prijedloga ministra odbrane BiH.
Član 11.
Državljanin Bosne i Hercegovine stupa u Vojsku Federacije u skladu sa Zakonom o odbrani BiH, direktivama, propisima i naređenjima ministra odbrane BiH i to:
- 1)regrut i lice u rezervnom sastavu - upućivanjem na službu u Vojsku Federacije,
- 2)kadet - aktom o prijemu u vojnu školu i
- 3)profesionalno vojno lice i civilno lice u Vojsci Federacije - ugovorom o prijemu u profesionalnu vojnu službu, odnosno o prijemu u civilnu službu i rješenjem o postavljenju na dužnost i rješenjem o rasporedu na dužnost.
Član 12.
Regruti i lica iz rezervnog sastava pozivaju se i upućuju na odsluženje vojnog roka i vojne vježbe u Vojsku Federacije u skladu sa Zakonom o odbrani BiH, direktivama, propisima i naređenjima ministra odbrane BiH i odredbama Zakona o odbrani Federacije.
Prijem lica na školovanje, u skladu sa potrebama Vojske Federacije, upućivanje u vojne i druge škole u zemlji i inozemstvu utvrđuje se posebnim propisom kojeg donosi federalni ministar odbrane.
Član 13.
Popuna ratnog sastava Vojske Federacije licima iz rezervnog sastava vrši se na osnovu Zakona o odbrani Federacije, u skladu sa Zakonom o odbrani BiH, direktivama, propisima i naređenjima ministra odbrane BiH.
III - PRIJEM U PROFESIONALNU VOJNU SLUŽBU
Član 14.
U profesionalnu vojnu službu može biti primljeno lice koje ispunjava sljedeće opće uvjete:
- 1)da je državljanin Bosne i Hercegovine;
- 2)da posjeduje psihičke, fizičke i zdravstvene sposobnosti potrebne za obavljanje profesionalne vojne službe;
- 3)da nije osuđivano za krivično djelo protiv osnova sigurnosti zemlje, ili za krivično djelo protiv ustavnog uređenja Federacije Bosne i Hercegovine, ili za krivično djelo protiv oružanih snaga, ili za krivično djelo učinjeno iz koristoljublja, ili za krivična djela počinjena u službi protiv službe ili iz drugih nečasnih razloga, ili da za posljednje dvije godine prije prijema u profesionalnu vojnu službu nije osuđivano za koje drugo krivično djelo na bezuvjetnu kaznu zatvora;
- 4)da nije prethodno otpušteno iz državne službe ili pravnog lica zbog povrede službene dužnosti;
- 5)da pravosnažnom presudom nije zabranjeno obavljanje određenih djelatnosti odnosno dužnosti za vrijeme trajanja takve zabrane;
- 6)da se protiv njega ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se goni po službenoj dužnosti, ako je rezervni podoficir ili oficir, da se protiv njega ne vodi postupak pred sudom časti;
- 7)da ima odgovarajuću stručnu spremu potrebnu za vršenje određene dužnosti;
- 8)da nije mlađe od 18 godina u periodu prijema;
- 9)da je odslužilo vojni rok ili na drugi način osposobljeno za dužnost za koju se prima;
- 10)da ispunjava ostale uvjete utvrđene Zakonom o odbrani BiH, direktivama, propisima i naređenjima ministra odbrane BiH.
Prijem u službu vrši se na osnovu ugovora a služba teče od dana stupanja na dužnost.
Lica iz stava 1. ovog člana nakon zaključenja ugovora o prijemu u profesionalnu vojnu službu, stiču svojstvo profesionalnog vojnog lica danom stupanja na dužnost.
1. Prijem vojnika po ugovoru
Član 15.
U profesionalnu vojnu službu kao profesionalni vojnik može biti primljeno lice ako, osim općih uvjeta iz člana 14.ovog Zakona ispunjava i sljedeće posebne uvjete:
- 1)da ima završenu najmanje osnovnu školu,
- 2)da nije starije od 35 godina.
Lice iz stava 1. ovog člana prima se u profesionalnu vojnu službu kao profesionalni vojnik danom stupanja na dužnost nakon zaključenja ugovora sa Federalnim ministarstvom odbrane/Federalnim ministarstvom obrane (u daljem tekstu: Federalno ministarstvo odbrane).
Član 16.
Državljanin Bosne i Hercegovine koji ispunjava opće uvjete iz člana 14. ovog Zakona može biti primljen u profesionalnu vojnu službu na određene dužnosti i na određeno vrijeme.
Lice iz stava 1. ovog člana prima se u profesionalnu vojnu službu na osnovu ugovora kojim se utvrđuju: čin, specijalnost, plaća, dužnost, trajanje službe, te ostala prava i obaveze tokom trajanja vojne službe.
Ugovor o prijemu u profesionalnu vojnu službu zaključuje se na određeno vrijeme čije se trajanje regulira ugovorom koji, u ime Federalnog ministarstva odbrane, potpisuje federalni ministar odbrane u skladu sa Zakonom o odbrani BiH, direktivama, propisima i naređenjima ministra odbrane BiH.
2. Prijem profesionalnih podoficira
Član 17.
Vojnik u rezervi prima se u profesionalnu vojnu službu na osnovu ugovora o prijemu u profesionalnu vojnu službu i proizvođenjem u podoficirski čin.
Član 18.
Podoficir u rezervi može biti primljen u profesionalnu vojnu službu kao profesionalni podoficir istog čina.
Lice u rezervnom sastavu može biti primljeno u profesionalnu vojnu službu kao profesionalni podoficir na određeno vrijeme na osnovu ugovora.
Lice iz st. 1. i 2. ovog člana, osim općih uvjeta iz člana 14. ovog Zakona, mora ispunjavati i sljedeće posebne uvjete:
- 1)da ima srednju stručnu spremu - IV stepen i
- 2)da nije starije od 40 godina.
2. Prijem oficira
Član 19.
Profesionalni podoficir koji ispunjava opće uvjete iz člana 14. ovog Zakona može biti primljen i proizveden u:
- 1)čin poručnika, ako ima višu stručnu spremu i
- 2)čin natporučnika, ako ima visoku stručnu spremu.
Član 20.
Kadeti škole za profesionalne niže oficire primaju se u profesionalnu vojnu službu po završetku školovanja ugovorom o prijemu u vojnu službu i proizvođenjem u odgovarajući čin:
- 1)u čin poručnika, ako imaju višu stručnu spremu i
- 2)u čin natporučnika, ako imaju visoku stručnu spremu.
Svakom kadetu pojedinačno izdaje se rješenje (akt) o prijemu u profesionalnu vojnu službu.
Član 21.
Oficiri u rezervnom sastavu koji ispunjavaju opće uvjete iz člana 14. ovog Zakona, mogu biti primljeni u profesionalnu vojnu službu kao profesionalni oficiri istog čina ako imaju najmanje visoku stručnu spremu za rod ili službu u koju se primaju.
Kadeti škole za rezervne oficire koji se nakon završetka škole primaju u profesionalnu vojnu službu proizvode se u:
- 1)čin poručnika, ako imaju višu stručnu spremu za rod - službu u koju se primaju i
- 2)čin natporučnika, ako imaju visoku stručnu spremu za rod - službu u koju se primaju.
Član 22.
Lice u rezervnom sastavu koje ispunjava opće uvjete iz člana 14. ovog Zakona, koje ima stručnu spremu za rod odnosno službu u koju se prima, može biti primljeno u profesionalnu vojnu službu i proizvedeno ili unapređeno u čin prema stručnoj spremi i godinama službe u građanstvu, ako to zahtijevaju potrebe službe.
Prijem lica u profesionalnu vojnu službu ili civilnu službu u Vojsci Federacije vrši se na osnovu konkursa odnosno oglasa, izuzev kadeta po završenom školovanju, generala i viših oficira deficitarne struke.
IV - PRAVA I DUŽNOSTI VOJNIH LICA
Član 23.
Profesionalna vojna i civilna lica u Vojsci Federacije imaju pravo i dužnost da:
- 1)štite suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine, u skladu sa međunarodnim pravom, Ustavom Bosne i Hercegovine i Ustavom Federacije BiH na osnovu pune ravnopravnosti konstitutivnih naroda zajedno sa ostalim građanima Bosne i Hercegovine;
- 2)pridržavaju se Zakona o odbrani BiH, direktiva, propisa i naređenja ministra odbrane BiH i zajedničke sigurnosne i odbrambene politike Bosne i Hercegovine;
- 3)pridržavaju se važećih propisa u Vojsci Federacije i pravila službe Vojske Federacije, kao i drugih pravila i propisa važećih u Vojsci Federacije i jačaju vojnu disciplinu;
- 4)izgrađuju pravilne međuljudske odnose u vojnim jedinicama i vojnim ustanovama i propagiraju humana etička načela;
- 5)njeguju i jačaju patriotizam;
- 6)stručno se usavršavaju i pomažu u usavršavanju drugih pripadnika Vojske Federacije;
- 7)čuvaju naoružanje i druga materijalna sredstva koja su im povjerena u službi;
- 8)profesionalno i besprijekorno obavljaju dužnosti i izvršavaju dobijena naređenja;
- 9)ličnim primjerom discipline, hrabrosti i samopožrt- vovanja utiču na druge pripadnike Vojske Federacije;
- 10)iskazuju samoinicijativu i kreativnost u vršenju službe;
- 11)nose uniformu i propisane oznake Vojske Federacije i Oružanih snaga Bosne i Hercegovine;
- 12)posjeduju i nose vojne iskaznice kojima dokazuju pripadnost Vojsci Federacije i
- 13)pridržavaju se i poštuju sve norme ponašanja u službi i van službe.
Član 24.
Profesionalna vojna i civilna lica dužna su da izvršavaju naređenja pretpostavljenih starješina koja su u vezi sa službom, osim naređenja koja imaju obilježja krivičnog djela.
Kada prime naređenje koje ima obilježje krivičnog djela, pripadnici Vojske Federacije dužni su da o tome odmah obavjeste starješinu koji je pretpostavljen starješini koji je naređenje izdao, ukoliko naređenje bude pisano potvrđeno i od pretpostavljenog starješine dužni su naređenje izvršiti.
Član 25.
Profesionalna vojna lica, saglasno pravilima službe, imaju pravo da nose i koriste oružje.
Pravilima službe u Vojsci Federacije uređuje se postupak i uvjeti pod kojima profesionalna vojna lica mogu koristiti oružje u vršenju službe. Pravila službe utvrđuje federalni ministar odbrane, u skladu sa Zakonom o odbrani BiH, direktivama, propisima i naređenjima ministra odbrane BiH i zajedničkom sigurnosnom i odbrambenom politikom Bosne i Hercegovine.
U izvršenju borbenih zadataka profesionalna vojna lica koriste vatreno i drugo oružje prema pravilima o borbenim djelovanjima.
Član 26.
Ovlaštena profesionalna vojna lica na službi u vojnoj sigurnosti ili u vojnoj policiji koriste oružje ili druga sredstva sile u skladu sa propisom kojim se uređuje primjena ovih sredstava u službi u Vojsci Federacije kojeg donosi federalni ministar odbrane.
Član 27.
Profesionalna vojna lica dužna su nositi propisanu vojnu uniformu za vrijeme izvršavanja službe.
Vojne uniforme, oznake pripadnosti Vojske Federacije i oznake činova odnosno zvanja, kao i oznake pripadnosti rodovima i službama uređuju se posebnim propisom federalnog ministra odbrane, u skladu sa oznakama i uniformama Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, Zakonom o odbrani BiH, direktivama, propisima i naređenjima ministra odbrane BiH i zajedničkom sigurnosnom i odbrambenom politikom Bosne i Hercegovine.
Član 28.
Profesionalno vojno i civilno lice ima pravo da pretpostavljenom podnosi pritužbe i izvještaje u vezi sa svim pitanjima iz rada i funkcioniranja vojne jedinice odnosno ustanove u kojoj se nalazi na dužnosti.
Profesionalno vojno lice koje podnosi pritužbu protiv nadređenog komandanta nije oslobođeno od obaveze da izvrši dobijeno naređenje, osim izuzetka iz člana 24. stav 1. ovog Zakona.
Na pisane izvještaje, rješenja, akta i radnje u upravnom postupku, u vezi sa službom u Vojsci Federacije, ne plaćaju se administrativne takse.
Član 29.
Profesionalno vojno lice dužno je čuvati državnu, vojnu, službenu i poslovnu tajnu i nakon prestanka profesionalne vojne službe.
Federalni ministar odbrane može, kada je to u općem interesu, dopustiti licu iz stava 1. ovog člana saopćenje tajne određenom državnom organu, u skladu sa direktivama, propisima i naređenjima ministra odbrane BiH.
Član 30.
Profesionalno vojno lice se za vrijeme službe može udaljiti iz vojne jedinice odnosno ustanove ili iz mjesta službe samo po odobrenju nadležnog komandanta na dužnosti komandanta brigade, njemu ravnog ili višeg komandanta u slučaju:
- 1)ratnog stanja i drugih vanrednih okolnosti,
- 2)izdatog naređenja za preduzimanje mjera povišene borbene gotovosti i pripravnosti Vojske Federacije ili vojne jedinice u kojoj je na dužnosti i
- 3)opće ili djelomične mobilizacije.
Član 31.
Vojnik na služenju vojnog roka može putovati u inozemstvo po odobrenju federalnog ministra odbrane. U slučaju ratnog stanja ili vanrednih okolnosti, profesionalno vojno lice može putovati u inozemstvo samo po odobrenju federalnog ministra odbrane, u skladu sa direktivama, propisima i naređenjima ministra odbrane BiH.
Član 32.
Profesionalno vojno lice ima vojnu iskaznicu kojom dokazuje pripadnost Vojsci Federacije.
Ovlašteno službeno lice na dužnosti u službi vojne sigurnosti, obavještajnoj službi i vojnoj policiji, pored iskaznice iz stava 1. ovog člana, posjeduje i iskaznicu kojom dokazuje pripadnost nekoj od ovih službi.
Oblik i sadržaj vojne iskaznice i posebnih isprava koje su predviđene Ženevskim konvencijama o zaštiti žrtava rata od 12. augusta 1949. godine propisuje federalni ministar odbrane, u skladu sa Zakonom o odbrani BiH, direktivama, propisima i naređenjima ministra odbrane BiH.
Vojnici na služenju vojnog roka, kadeti vojnih škola i lica u rezervnom sastavu imaju vojnu knjižicu propisanu Zakonom o odbrani Federacije.
Član 33.
Profesionalno vojno lice može primiti strano odlikovanje samo po odobrenju Predsjedništva.
Profesionalno vojno lice može postati član inozemnog stručnog udruženja ili međunarodne organizacije samo po odobrenju ministra odbrane BiH.
Član 34.
Političke aktivnosti vojnih lica reguliraju se u skladu sa direktivama, propisima i naređenjima ministra odbrane BiH i Zakonom o odbrani Federacije.
Profesionalnim vojnim i civilnim licima zabranjeno je sindikalno i stranačko organiziranje u Vojsci Federacije. Vojnici na odsluženju vojnog roka i lica u rezervnom sastavu, dok se nalaze na službi u Vojsci Federacije, ne mogu učestvovati u radu političkih stranaka.
Lica iz st. 1. i 2. ovog člana u vršenju službe ne smiju se rukovoditi svojim političkim ubjeđenjima, niti ih mogu zastupati.
Član 35.
Pripadnicima Vojske Federacije zabranjeno je javno istupanje u vezi sa stanjem i odnosima u Vojsci Federacije bez pisanog odobrenja federalnog ministra odbrane.
Stav 1. ovog člana se ne primjenjuje na pripadnike Vojske Federacije kada se od njih traži da daju izjavu parlamentarnoj komisiji ili na sudu.
1. Zdravstvena zaštita i druga prava vojnih lica
Član 36.
Profesionalno vojno i civilno lice, kao i članovi njihovih porodica ostvaruje zdravstvenu zaštitu i zdravstveno osiguranje u skladu sa propisima Federacije o zdravstenoj zaštiti i zdravstvenom osiguranju.
Vojnici na odsluženju vojnog roka, kadeti i lica u rezervnom sastavu za vrijeme službe u Vojsci Federacije ostvaruju sve oblike zdravstvene zaštite na teret Federalnog ministarstva odbrane.
Član 37.
Vojna lica iz člana 36. stav 2. ovog Zakona i nakon otpuštanja iz Vojske Federacije imaju pravo na zdravstvenu zaštitu zbog povrede ili bolesti koju su zadobili za vrijeme vršenja službe u Vojsci Federacije.
Lica iz stava 1. ovog člana imaju pravo na zdravstvenu zaštitu iz obaveznog zdravstvenog osiguranja nakon otpusta iz Vojske Federacije ako:
- 1)prijave bolest ili povredu ovlaštenoj ljekarskoj komisiji i
- 2)ukoliko je bolest ili povreda nastala za vrijeme vršenja službe u Vojsci Federacije kao posljedica službe.
Lica iz stava 2. ovog člana, kod kojih se bolest otkrije nakon otpuštanja iz Vojske Federacije, a ovlaštena ljekarska komisija utvrdi da je bolest nastala za vrijeme službe u Vojsci Federacije, imaju pravo na zdravstvenu zaštitu iz obaveznog zdravstvenog osiguranja na teret Federalnog ministarstva odbrane do izlječenja ili do stabilizacije bolesti.
Član 38.
Vojnici na odsluženju vojnog roka, kadeti i lica u rezervnom sastavu koji se otpuste iz Vojske Federacije zbog pogoršanja bolesti koja je nastala prije stupanja na službu u Vojsku Federacije, imaju pravo na zdravstvenu zaštitu iz obaveznog zdravstvenog osiguranja do izlječenja odnosno stabilizacije bolesti, ako je do pogoršanja bolesti došlo zbog vršenja službe, a što utvrđuje ovlaštena ljekarska komisija.
Član 39.
Kadet kome se prekine školovanje zbog povrede ili bolesti koja je nastala za vrijeme školovanja ima pravo na novčanu pomoć za nastavak školovanja u drugoj školi istog ranga.
Iznos novčane pomoći utvrđuje se prema materijalnim mogućnostima kadeta i članova porodice sa kojima živi u zajedničkom domaćinstvu, kao i visini troškova redovnog školovanja, što se detaljnije uređuje propisom Federalnog ministarstva odbrane.
Član 40.
Porodice profesionalnog vojnog lica, civilnog lica u službi u Vojsci Federacije, vojnika na služenju vojnog roka, kadeta i lica u rezervnom sastavu koje pogine ili umre za vrijeme službe u Vojsci Federacije, imaju pravo na naknadu troškova ukopa.
Pravo iz stava 1. ovog člana pripada i porodici umrlog penzionisanog profesionalnog vojnog lica i civilnog lica u Vojsci Federacije koje je pravo na penziju ostvarilo neposredno nakon službe u Vojsci Federacije.
Naknada troškova iz stava 1. ovog člana pripada i profesionalnom vojnom licu i civilnom licu u slučaju smrti člana uže porodice (bračnog druga i djece) ili smrti drugog člana porodice kojeg je izdržavao i sa kojim je živio u zajedničkom domaćinstvu.
Članovima porodice, u smislu odredaba ovog Zakona, smatraju se: bračni drug, djeca, roditelji, očuh, maćeha, usvojitelji i usvojenici.
Prioritet u ostvarivanju prava na naknadu troškova ukopa utvrđuje se prema propisima o naslijeđivanju. Ukoliko je jedan od članova porodice sam snosio troškove ukopa tada se njemu isplaćuje propisana naknada.
Član 41.
Naknada troškova ukopa obuhvata:
- 1)troškove prijevoza posmrtnih ostataka do mjesta sahrane;
- 2)putne troškove za dva pratioca;
- 3)troškove grobnog mjesta, ukoliko porodica nema takvo mjesto i
- 4)ostale troškove uobičajene u mjestu u kojem se obavlja sahrana.
Član 42.
Profesionalno vojno lice i civilno lice ima pravo na jednokratnu novčanu pomoć i to:
- 1)koje u miru, tokom vršenja službe ili u vezi sa službom, bez svoje krivice, zadobije ranu ili povredu zbog koje nastupi oštećenje organizma od najmanje 20% i
- 2)kojem bez njegove krivice nastupi tjelesno oštećenje od najmanje 20% zbog bolesti koja je nastala ili se pogoršala kao izravna posljedica vršenja službe.
Ako lice iz stava 1. ovog člana pogine ili umre usljed rane, povrede odnosno bolesti, jednokratna novčana pomoć pripada njegovoj porodici.
Krivicom, u smislu tačke 2. stav 1. ovog člana, ne smatra se radnja učinjena iz nehata.
Pravo na jednokratnu novčanu pomoć ima porodica lica koje je izgubilo život prilikom odlaska ili dolaska na vojnu službu, u toku postupka prijema i otpusta iz Vojske Federacije.
Član 43.
Uvjeti, iznos i postupak za ostvarivanje jednokratne novčane pomoći iz člana 42. ovog Zakona određuje federalni ministar odbrane posebnim propisom.
Član 44.
Bračni drug vojnog lica koje izgubi život pod uvjetima iz člana 42. ovog Zakona, a koji nema uvjete za porodičnu penziju, može na lični zahtjev biti upućen na osposobljavanje radi sticanja IV stepena stručne spreme, ako u momentu smrti nije imao nikakvu stručnu spremu, niti je bio u radnom odnosu.
Profesionalno vojno lice kod kojeg nastupi invaliditet tokom obavljanja vojne službe, zbog čega mu je donijet akt o prestanku vojne službe, ako ne ispunjava uvjete za penziju, može na lični zahtjev biti upućen na osposobljavanje radi sticanja odgovarajuće stručne spreme, ukoliko je nije posjedovao.
Osposobljavanje iz st. 1. i 2. ovog člana može trajati najduže četiri godine.
Uvjete osposobljavanja lica, te iznos naknade za osposobljavanje propisuje federalni ministar odbrane.
V - PENZIJSKO I INVALIDSKO OSIGURANJE VOJNIH OSIGURANIKA
Član 45.
Vojnim osiguranikom smatra se profesionalno vojno lice Vojske Federacije koje ima to svojstvo u skladu sa ovim Zakonom.
Vojnim osiguranikom smatraju se i civilna lica na službi u Vojsci Federacije.
Izuzetno, vojnim osiguranikom, u smislu ovog Zakona, smatraju se i službenici i namještenici Federalnog ministarstva odbrane koji su stekli svojstvo službenika ili namještenika Federalnog ministarstva odbrane na osnovu premještaja iz vojske, a zbog racionalizacije im prestaje radni odnos, te koji imaju najmanje tri godine provedene kao pripadnici oružanih snaga tokom rata.
Član 46.
Vojni osiguranik stiče pravo na starosnu penziju kada navrši 55 godina života i najmanje 30 godina penzijskog staža.
Vojni osiguranik stiče pravo na starosnu penziju kada navrši 40 godina penzijskog staža, bez obzira na godine života.
Član 47.
U slučaju racionalizacije i smanjenja brojčanog stanja Vojske Federacije i Federalnog ministarstva odbrane, vojni osiguranik iz člana 45. ovog Zakona stiče pravo na prijevremenu starosnu penziju kada navrši 45 godina života i najmanje 20 godina penzijskog staža, na prijedlog Federalnog ministarstva odbrane.
Izuzetno, na prijedlog Federalnog ministarstva odbrane, vojni osiguranik stiče uvjete za prijevremenu starosnu penziju, prema odluci Predsjedništva, ako ima najmanje 20 godina penzijskog staža i čin brigadira, bez obzira na godine starosti.
Izuzetno, na prijedlog Federalnog ministarstva odbrane, vojni osiguranik stiče uvjete za starosnu penziju, prema odluci Predsjedništva, ako ima čin generala, bez obzira na godine starosti i godine penzijskog staža.
Izuzetno, na prijedlog Federalnog ministarstva odbrane, vojni osiguranik stiče uvjete za starosnu penziju, prema odluci Predsjedništva, ako je u vrijeme rata vršio funkciju komandanta brigade-pukovnije ili funkciju komandanta višeg ranga najmanje 12 mjeseci.
Član 48.
Penzijski osnov za sticanje prava na penziju utvrđuje se od mjesečnog prosjeka nevaloriziranih plaća ostvarenih u posljednjih pet godina prije godine u kojoj ostvaruje pravo na penziju.
Visina penzije ostvaruje se u procentu od penzijskog osnova prema dužini penzijskog staža i iznosi za 20 godina 55% od penzijskog osnova, a za svaku narednu navršenu godinu uvećava se za 2%, s tim da ne može iznositi više od 75% od penzijskog osnova.
Penzija vojnog osiguranika (generala) iz člana 47. stav 3. ovog Zakona iznosi 75% prosječne plaće tog vojnog osiguranika koju je ostvario u posljednjih pet godina prije godine u kojoj ostvaruje pravo na penziju.
Član 49.
Vojni osiguranik penziju ostvaruje pod uvjetima utvrđenim ovim Zakonom ako ima neprekidno najmanje 10 godina staža osiguranja u svojstvu vojnog osiguranika i ako ima svojstvo vojnog osiguranika u vrijeme sticanja prava na penziju.
Vojnom osiguraniku koji je ostvario poseban staž u skladu sa Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju ("Službene novine Federacije BiH", broj 29/98, 49/00 i 32/01), a koji nema deset godina staža osiguranja u svojstvu vojnog osiguranika, za ostvarivanje prava na starosnu penziju uzet će se u obzir i poseban staž.
Član 50.
Penzijski staž ostvaren u bivšim republikama Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije i u Zavodu za penzijsko- invalidsko osiguranje vojnih osiguranika do 06. marta 1992. godine, uzet će se u obzir vojnim osiguranicima za ostvarivanje i utvrđivanje obima prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja.
Dokaz o penzijskom stažu iz stava 1. ovog člana i dokaz iz člana 45. stav 3. ovog Zakona izdaje Federalno ministarstvo odbrane.
Član 51.
Vojni osiguranik koji je od ovlaštene ljekarske komisije proglašen nesposobnim za vojnu službu stiče pravo na invalidsku penziju prema uvjetima za sticanje prava na invalidsku penziju u skladu sa Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju.
Porodica umrlog ili poginulog vojnog osiguranika ima pravo na porodičnu penziju prema uvjetima za sticanje prava na porodičnu penziju u skladu sa Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju.
Penzijska osnovica za penzije iz st. 1. i 2. ovog člana utvrđuje se u skladu sa članom 48. ovog Zakona.
Član 52.
Sredstva potrebna za ostvarivanje prava utvrđenih u V. poglavlju ovog Zakona osiguravaju se iz doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje vojnih osiguranika iz člana 126. stav 1. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju i iz Budžeta Federacije.
Član 53.
Na sva pitanja iz penzijskog osiguranja koja nisu uređena ovim Zakonom primjenjivat će se odredbe Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju.
VI - DISCIPLINSKA I MATERIJALNA ODGOVORNOST
1. Disciplinska odgovornost
Član 54.
Vojna disciplina je tačno, potpuno i pravovremeno vršenje vojne službe, odnosno obaveza i zadataka profesionalnih vojnih lica u Vojsci Federacije propisanih direktivama, propisima i naređenjima ministra odbrane BiH, ovim Zakonom i drugim propisima, naređenjima pretpostavljenih lica, te poštivanje pravila i načela ponašanja u vojnoj službi i van nje.
Federalni ministar odbrane donijet će propis o vojnoj disciplini u skladu sa Zakonom o odbrani Federacije koji će se primjenjivati sve dok ministar odbrane BiH ne donese jedinstven propis o vojnoj disciplini.
2. Materijalna odgovornost
Član 55.
Pripadnik Vojske Federacije dužan je nadoknaditi štetu koju u vezi sa vršenjem službe učini Federaciji i državi Bosni i Hercegovini, namjerno ili iz krajnje nepažnje.
Obaveza lica iz stava 1. ovog člana i odgovornost Federacije za štete koje pripadnici Vojske Federacije u vezi sa vršenjem služe pričine trećim licima utvrđuje se prema općim propisima o naknadi štete, ako ovim Zakonom nije drugačije određeno.
Član 56.
Postupak i naknada štete utvrđuje se prema propisu kojim se uređuju obligacioni odnosi.
Član 57.
Odredbe ovog Zakona o materijalnoj odgovornosti ne primjenjuju se u ratnom stanju.
VII - RADNO VRIJEME
Član 58.
Puno radno vrijeme profesionalnih vojnih lica i civilnih lica u Vojsci Federacije iznosi 40 sati sedmično.
Pravilom službe utvrđuje se raspored, početak i završetak radnog vremena u toku dana ili za duži period, prema uvjetima rada i prirodi zadataka vojne jedinice odnosno ustanove.
Pri raspoređivanju radnog vremena profesionalnom vojnom i civilnom licu mora se osigurati odmor tokom rada u trajanju od 30 minuta za puno radno vrijeme, dnevni odmor od najmanje 12 sati neprekidno između dva uzastopna radna dana i sedmični odmor od najmanje 24 sata neprekidno.
Član 59.
Profesionalno vojno lice obavezno je raditi duže od punog radnog vremena u sljedećim slučajevima:
- 1)kada su naređene mjere pripravnosti;
- 2)u slučaju uzbune u vojnoj jedinici odnosno ustanovi;
- 3)za vrijeme vojnih vježbi;
- 4)kada je vojna jedinica angažirana na zadacima saniranja posljedica elementarnih nepogoda i drugih opasnosti (nesreća);
- 5)za vrijeme dežurstva ili slične dužnosti;
- 6)prilikom obavljanja zadataka čije bi obustavljanje ili prekidanje imalo štetne posljedice po borbenu gotovost ili bi nanijelo znatnu materijalnu štetu ili ugrozilo život i zdravlje vojnih i drugih lica i
- 7)kada je potrebno da bi se ispunili uvjeti direktiva, propisa i naređenja ministra odbrane BiH.
Izuzetno, komandant na položaju komandanta brigade, njemu ravnom ili višem položaju može narediti rad duži od punog radnog vremena i zbog drugih vanrednih zadataka vojne jedinice odnosno ustanove.
Rad iz stava 2. ovog člana može trajati najviše 30 dana tokom jedne kalendarske godine, a naređenje nadležnog komandanta za taj rad mora biti u pisanoj formi.
Naređenja za rad nakon radnog vremena za vojno osoblje vrše se u skladu sa direktivama, propisima i naređenjima ministra odbrane BiH.
Član 60.
Propisi o godišnjem odmoru za vojno osoblje izvršavaju se u skladu sa direktivama, propisima i naređenjima ministra odbrane BiH.
Profesionalno vojno lice ima pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje 20 radnih dana, a najviše, po svim osnovama, do 36 radnih dana prema utvrđenim kriterijima, a ovisno od vrste, složenosti i značaja poslova i zadataka na kojima radi, dužine radnog staža, uvjeta pod kojima živi i zdravstvenog stanja, što se utvrđuje propisom kojeg donosi federalni ministar odbrane.
Tokom jedne kalendarske godine profesionalno vojno lice ima pravo do sedam radnih dana plaćenog odsustva po svim osnovama.
Profesionalno vojno lice može u jednoj kalendarskoj godini odsustvovati četiri radna dana radi zadovoljavanja njegovih vjerskih odnosno tradicijskih potreba, s tim da se odsustvo od dva dana koristi uz naknadu plaće - plaćeno odsustvo.
Profesionalno vojno lice ima pravo koristiti jedan dan godišnjeg odmora u vrijeme po sopstvenom izboru o čemu je dužan obavijestiti nadležnog starješinu najkasnije tri dana prije korištenja radi davanja odobrenja.
Član 61.
Godišnji odmor se koristi u toku kalendarske godine u cjelosti.
Izuzetno, od stava 1. ovog člana, godišnji odmor može se koristiti u dva dijela po sopstvenom zahtjevu ili po potrebi službe.
Ako profesionalno vojno lice koristi godišnji odmor u dijelovima, prvi dio koristi bez prekida u trajanju od najmanje 12 radnih dana tokom kalendarske godine, a drugi dio najkasnije do 30. juna naredne godine.
Profesionalno vojno lice se ne može odreći prava na godišnji odmor, niti mu se to može uskratiti, niti mu isplatiti naknadu umjesto korištenja godišnjeg odmora.
Profesionalno vojno lice može koristiti godišnji odmor u skladu sa planom o korištenju godišnjih odmora, koji se donosi do 30. marta za tekuću kalendarsku godinu.
Plan iz stava 5. ovog člana donosi komandant Zajedničke komande Vojske Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Zajednička komanda) ili lice koje on ovlasti.
Član 62.
Profesionalnom vojnom licu može biti prekinuto korištenje godišnjeg odmora ili odgođeno korištenje godišnjeg odmora, ili mu može biti naloženo da se ne udaljava iz mjesta boravka, ako to zahtijeva neodložno izvršenje posla dok traju takvi razlozi po nalogu federalnog ministra odbrane ili drugog lica koje on ovlasti.
VIII- STANJA U SLUŽBI VOJNIH LICA
1. Raspoređivanje na dužnosti
Član 63.
Profesionalno vojno lice tokom službe može biti: na dužnosti, pripravničkom stažu, školovanju, bolovanju, raspolaganju i udaljeno od dužnosti ili službe.
Član 64.
Profesionalno vojno lice može biti na dužnosti:
- 1)u jedinici odnosno ustanovi Vojske Federacije i
- 2)izuzetno, u Federalnom ministarstvu odbrane kada to potrebe zahtijevaju, a u vezi su sa poslovima vezanim za Vojsku Federacije.
Član 65.
Vojno lice raspoređuje se na odgovarajuće formacijsko mjesto:
- 1)prema stručnoj spremi,
- 2)prema činu,
- 3)prema ličnoj vojno-evidencionoj specijalnosti i
- 4)prema posebnim sposobnostima predviđenim za to formacijsko mjesto.
Raspored na određeno mjesto opće vojne specijalnosti smatra se rasporedom prema ličnoj vojno-evidencionoj specijalnosti.
Član 66.
Profesionalno vojno lice postavlja se na formacijsko mjesto roda odnosno službe, po pravilu, prema ličnom činu i vojno-evidencijskoj specijalnosti.
Profesionalno vojno lice koje pokazuje natprosječnu sposobnost u vršenju dužnosti može biti raspoređeno na formacijsko mjesto višeg čina do dvije godine prije isteka vremena propisanog za redovno unapređenje u viši čin.
Profesionalno vojno lice, po potrebi službe, uz pisani pristanak može se, izuzetno, postaviti na formacijsko mjesto neposredno nižeg čina do dvije godine.
Profesionalno vojno lice, po potrebi službe i uz pismeni pristanak može se izuzetno postaviti na formacijsko mjesto nižeg čina ili kategorije, kojom prilikom se dodjeljuje čin prema formacijskom mjestu prema kojem je raspoređen.
Član 67.
Profesionalno vojno lice iz člana 66. stav 3. ovog Zakona može biti raspoređeno na formacijsko mjesto nižeg čina u sljedećim slučajevima:
- 1)zbog ukidanja formacijskog mjesta ili zbog izmjene formacijskih elemenata formacijskog mjesta;
- 2)zbog premještaja na osnovu molbe;
- 3)kada je razriješeno dužnosti, a nema mogućnost postavljenja na formacijsko mjesto svog čina;
- 4)kada se pojedina formacijska mjesta ne mogu popuniti, a interesi službe to nalažu i
- 5)kada je ocjenom ovlaštene ljekarske komisije predložena promjena formacijskog mjesta, a nema mogućnosti za raspored na odgovarajuće formacijsko mjesto.
Član 68.
Popuna upražnjenih formacijskih mjesta Vojske Federacije profesionalnim vojnim licima vrši se raspisivanjem konkursa ili neposrednim prijemom.
Izbor kandidata po raspisanom konkursu vrši konkursna komisija koju imenuje federalni ministar odbrane.
Član 69.
Profesionalno vojno lice može biti raspoređeno na formacijsko mjesto u okviru drugog roda odnosno službe, po potrebi službe, i to u slučaju:
- 1)ukidanja formacijskog mjesta na koje je raspoređeno ili zbog izmjene formacijskih elemenata tog mjesta i
- 2)gubitka zdravstvene sposobnosti potrebne za obavljanje dužnosti formacijskog mjesta na koje je raspoređeno, pod uvjetom da ne postoji mogućnost rasporeda na odgovarajuće formacijsko mjesto.
Član 70.
Profesionalno vojno lice koje se nakon ukidanja formacijskog mjesta ne može rasporediti na odgovarajuće formacijsko mjesto može se rasporediti na mjesto civilnog lica odgovarajuće stručne spreme, ukoliko ispunjava uvjete stručne spreme za obavljanje tih poslova i uz pisani pristanak.
Nadležni starješina ovlašten za raspoređivanje profesionalnog vojnog lica iz stava 1. ovog člana obavezan je svake godine u redovnom premještajnom periodu razmotriti razloge raspoređivanja, te ako su razlozi prestali provesti raspoređivanje profesionalnog vojnog lica u skladu sa ovim Zakonom.
Član 71.
Profesionalnom vojnom licu koje je privremeno spriječeno da vrši dužnost određuje se zamjena u vršenju dužnosti kroz vršioca dužnosti.
Vršilac dužnosti može se odrediti i na privremeno upražnjeno formacijsko mjesto.
Privremeno vršenje dužnosti može trajati najduže godinu dana od dana postavljenja za vršioca dužnosti.
Vrijeme provedeno na dužnosti iz st. 1. i 2. ovog člana, ukoliko je to uvjet za unapređenje, računa se kao da je vojno lice bilo postavljeno na dužnost.
Profesionalno vojno lice raspoređeno u skladu sa st. 1. i 2. ovog člana zadržava statusna prava prijašnjeg formacijskog mjesta ukoliko je to za njega povoljnije.
Član 72.
Profesionalno vojno lice, zbog potreba službe, može biti privremeno upućeno na rad u neku drugu jedinicu, štab i ustanovu u istom ili drugom mjestu službovanja.
Privremeno upućivanje iz stava 1. ovog člana može trajati najduže godinu dana.
2. Premještaj
Član 73.
Profesionalna vojna lica tokom službe mogu biti premještena prema potrebama službe.
Premještaj se vrši u skladu sa politikom Federalnog ministarstva odbrane o premještaju u skladu sa direktivama, propisima i naređenjima ministra odbrane BiH.
Premještajem u smislu stava 1. ovog člana smatra se promjena mjesta službovanja zbog postavljanja na novu dužnost, ukoliko to zahtijeva promjenu prebivališta.
Premještaj se vrši prema potrebama i može biti prouzrokovan iz više razloga:
- 1)na osnovu potreba službe;
- 2)zamjena vojnog lica koje napušta službu ili odlazi u penziju;
- 3)potreba za profesionalnim razvojem vojnog lica;
- 4)uobičajene rotacije prema izmjenama u komandovanju.
Član 74.
Profesionalnom vojnom licu prije donošenja akta o premještaju, rasporedu ili imenovanju omogućit će se izjašnjavanje o tome.
Član 75.
Iz mjesta službovanja ili sa dužnosti na kojima se vojna služba vrši pod otežanim uvjetima profesionalno vojno lice premješta se u drugo mjesto službovanja ili na drugu dužnost nakon četiri godine.
Profesionalno vojno lice na lični zahtjev može nakon isteka roka iz stava 1. ovog člana, ako je to u interesu službe, ostati na dosadašnjoj dužnosti odnosno u mjestu službe.
Federalni ministar odbrane propisuje formacijska mjesta i dužnosti na kojima se služba obavlja pod otežanim uvjetima.
Član 76.
Profesionalno vojno lice može istu komandnu dužnost, zaključno sa dužnosti komandanta brigade i njoj ravnoj dužnosti, vršiti najduže četiri godine.
Izuzetno, zbog potreba službe, dužnosti iz stava 1. ovog člana mogu se vršiti najduže šest godina, uz saglasnost federalnog ministra odbrane.
Član 77.
Profesionalno vojno lice može biti premješteno iz zdravstvenih razloga ako ovlaštena ljekarska komisija utvrdi da bi daljnji boravak u mjestu službe zbog karaktera bolesti profesionalnog vojnog lica ili člana njegove porodice bio štetan, ako u mjestu službe ne postoje uvjeti za odgovarajuće formacijsko mjesto, odnosno ako profesionalno vojno lice prihvati raspored odnosno imenovanje na niže formacijsko mjesto.
Član 78.
Profesionalno vojno lice može, po potrebi službe, biti raspoređeno odnosno upućeno u organ uprave ili pravno lice.
Profesionalno vojno lice iz stava 1. ovog člana ostvaruje sva prava u organu uprave, pravnom licu u koje je upućeno, kao i ostali službenici tog organa odnosno pravnog lica.
Prava i dužnosti vojnih lica iz stava 1. koji rade u institucijama i pravnim licima Bosne i Hercegovine reguliraju se zakonima Bosne i Hercegovine, direktivama, propisima i naređenjima ministra odbrane BiH.
Član 79.
Bliže uvjete i postupak premještaja profesionalnog vojnog lica utvrđuje posebnim propisom federalni ministar odbrane.
3. Školovanje
Član 80.
Politike za školovanje bit će u skladu sa direktivama, propisima i naređenjima ministra odbrane BiH.
Profesionalno vojno lice upućeno na školovanje razrješava se dužnosti, ako školovanje traje duže od jedne godine dana.
Profesionalno vojno lice upućeno na školovanje radi promjene vojne specijalnosti ili čina razrješava se dužnosti, bez obzira na trajanje školovanja.
Profesionalnom vojnom licu vrijeme provedeno na školovanju računa se u vrijeme provedeno na službi, s pravom ličnog čina i dužnosti sa koje je upućeno na školovanje, te se unapređuje uz uvjete propisane ovim Zakonom.
Član 81.
Profesionalna vojna lica odabiru se za školovanje - usavršavanje.
Odabrana profesionala vojna lica za školovanje - usavršavanje, koje traje duže od jedne godine dana, razrješavaju se sa tekuće dužnosti.
Odabrana vojna lica za obuku koja traje kraće od jedne godine neće biti razrješeni dužnosti.
Vrijeme provedeno na školovanju i obuci računa se kao vrijeme u službi.
Propisom federalnog ministra odbrane uređuju se uvjeti, postupak i nadležnosti za odabir i upućivanje na školovanje profesionalnih vojnih lica.
4. Pripravnički staž
Član 82.
Radi sticanja prakse potrebne za samostalno vršenje dužnosti nakon završetka školovanja - profesionalna vojna lica, liječnici, ekonomisti, pravnici i lica sa drugim i sličnim zanimanjima, primaju se u svojstvu pripravnika.
Pripravnički staž iz stava 1. ovog člana može trajati najduže godinu dana.
Vrijeme provedeno u svojstvu pripravnika računa se kao vrijeme provedeno u činu.
5. Bolovanje
Član 83.
Profesionalno vojno lice za vrijeme spriječenosti u vršenju službe iz zdravstvenih razloga nalazi se na bolovanju.
Profesionalno vojno lice koje zbog bolesti ne može vršiti dužnost na svom formacijskom mjestu može se razriješiti dužnosti na svom formacijskom mjestu ako ovlaštena ljekarska komisija ocijeni da bi bolovanje moglo trajati duže od šest mjeseci.
U slučaju iz stava 1. ovog člana profesionalno vojno lice zadržava prava svog čina i unapređuje se uz uvjete propisane ovim Zakonom.
6. Raspolaganje
Član 84.
Raspolaganje nastaje isključivo kao posljedica reorganizi- ranja i smanjenja opsega poslova i ukidanjem formacijskih mjesta.
Profesionalno vojno lice koje je na raspolaganju može se:
- 1)rasporediti na novu dužnost,
- 2)ukoliko je ovo raspoređivanje nemoguće, profesionalnom vojnom licu se nudi prijevremeno penzionisanje, u skladu sa članom 47. ovog Zakona odnosno posebnom zakonu i
- 3)ukoliko je prijevremeno penzionisanje nemoguće, profesionalno vojno lice na raspolaganju razrješava se dužnosti i određuje mu se status raspolaganja u trajanju od šest mjeseci.
Razrješeno profesionalno vojno lice sa radnim stažom dužim od šest godina ima pravo na jedan dodatni mjesec raspolaganja za svaku dodanu godinu radnog staža, a najviše do 12 mjeseci.
Za vrijeme raspolaganja profesionalno vojno lice ima pravo na plaću u visini plaće u posljednjem mjesecu u kojem je radilo.
Po isteku vremena raspolaganja iz stava 3. ovog člana profesionalnom vojnom licu prestaje služba.
7. Udaljenje od dužnosti ili službe
Član 85.
Profesionalno vojno lice udaljava se od dužnosti ili službe:
- 1)za vrijeme dok se nalazi u pritvoru;
- 2)za vrijeme izdržavanja kazne zatvora do šest mjeseci;
- 3)ako je zatečeno u izvršenju krivičnog djela ili disciplinskog prijestupa u vezi sa službom i
- 4)za vrijeme trajanja disciplinskog odnosno krivičnog postupka, ukoliko bi njegovo zadržavanje u službi bilo štetno po interese službe.
Po prestanku razloga udaljavanja od dužnosti ili službe ovlašteni komandant dužan je odlučiti o daljnjem statusu vojnog lica.
Protiv rješenja o udaljenju od dužnosti ili službe dozvoljena je žalba starješini, pretpostavljenom starješini koji je donio rješenje u roku od osam dana od dana prijema rješenja.
Žalba ne zadržava izvršenje rješenja.
Vrijeme udaljenja od dužnosti ili službe ne računa se u vrijeme za unapređenje, osim ako se utvrdi da nije postojao razlog za udaljenje.
Udaljenje od dužnosti ili službe će se dokumentirati u pisanoj formi i jedna kopija ulaže se u personalni dosje i karton o radu profesionalnog vojnog lica.
IX - OCJENJIVANJE, ODLIKOVANJA, POHVALE I NAGRADE
1. Ocjenjivanje
Član 86.
Rad profesionalnog vojnog lica ocjenjuje se svake kalendarske godine, u skladu sa direktivama, propisima i naređenjima ministra odbrane BiH.
Neocjenjuje se profesionalno vojno lice koje je u kalendarskoj godini radilo manje od šest mjeseci, bez obzira na razloge izostanka sa dužnosti.
Izuzetno od odredaba stava 1. ovog člana, profesionalno vojno lice može se ocijeniti uvijek kada to potrebe službe zahtijevaju.
Ocjenjivanje lica iz rezervnog sastava vrši se poslije svake vježbe odnosno službe na kojoj je učestvovalo.
Ocjenjivanje vojnika i kadeta obavlja se u skladu sa propisima o obuci i obrazovanju.
Ocjena se ulaže u personalni dosje profesionalnih vojnih lica.
Ocjenjivanje se vrši u cilju utvrđivanja uspjeha u službi, odlučivanja o unapređenju, poticanja stručnog usavršavanja i većeg zalaganja u službi.
Član 87.
Lica na službi u Vojsci Federacije ocjenjuju lica određena propisom federalnog ministra odbrane, uz prethodno pribavljeno zapažanje i mišljenje nadređenog komandanta.
Prethodno zapažanje i mišljenje zasniva se na podacima koji se odnose na stručno znanje, osposobljenost za određene vojne i druge dužnosti, radnu disciplinu, radna obilježja i psihofizičke sposobnosti.
Ocjene su: "odličan", "dobar", "zadovoljava" i "loš".
Licu ocjenjenom dva puta uzastopno ocjenom "loše" prestaje vojna služba kada ocjena postane konačna.
Licu ocjenjenom tri puta uzastopno ocjenom "zadovoljava" prestaje vojna služba kada ocjena postane konačna.
Lice ocjenjeno ocjenom "dobar" nastavlja službovanje bez promjene.
Licu ocjenjenom tri puta uzastopno ocjenom "odličan" skratit će se vrijeme za unapređenje koje je potrebno provesti u činu koji ima za jednu godinu dana.
Član 88.
Ocjena se ulaže u personalni dosje i karton o radu profesionalnog vojnog lica, te će se koristiti kao primarno rukovodeće sredstvo za utvrđivanje karijere profesionalnog vojnog lica.
Član 89.
Ocjena se saopćava profesionalnom vojnom licu uz potpis.
Protiv rješenja o ocjeni dozvoljen je prigovor u roku od osam dana starješini, pretpostavljenom starješini koji je dao ocjenu profesionalnom vojnom licu koje ulaže prigovor.
Član 90.
Nadležnost, način i postupak ocjenjivanja profesionalnih vojnih lica uređuje se pravilnikom koji donosi federalni ministar odbrane, u skladu sa direktivama, propisima i naređenjima ministra odbrane BiH.
2. Odlikovanja, nagrade i pohvale
Član 91.
Odlikovanja, nagrade i pohvale vojnim i civilnim licima mogu se dodjeljivati za naročit uspjeh postignut u službi u jedinicama, štabovima, komandama i ustanovama.
Građanima i drugim pravnim licima mogu se dodjeljivati odlikovanja, plakete i druga priznanja za doprinos Vojsci Federacije.
Sudska praksa po ovom aktu
18 odluka iz 8 članova
Sentence iz baze sudskapraksa.pravosudje.ba koje citiraju članove ovog akta. Klik otvara odluku.
Član 483 odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine
AP-911/10
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-911/10 (K. M.). Nema povrede: Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje); Član 14. EK i član II/4. Ustava BiH (Zabrana diskriminacije); Član 1. Protokola 1 uz EK i član II/3.k) Usta…
Ishod: Odluka o dopustivosti
Ustavni sud Bosne i Hercegovine
AP-622/09
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-622/09 (H. F.). Nema povrede: Član 1. Protokola 1 uz EK i član II/3.k) Ustava BiH (Zaštita imovine); Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje). Ključne riječi: 6.1.1.4. - Upravni p…
Ishod: Odluka o dopustivosti
Ustavni sud Bosne i Hercegovine
AP-966/08
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-966/08 (K. Z.). Nema povrede: Član 1. Protokola 1 uz EK i član II/3.k) Ustava BiH (Zaštita imovine); Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje); Član 14. EK i član II/4. Ustava BiH …
Ishod: Odluka o dopustivosti
Član 12 odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine
AP-440/13
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-440/13 (M. I. iz Bihaća, E. P. iz Sanskog Mosta, E. B. iz Bihaća, A. B. iz Bihaća, E. Ž. iz Bihaća, J. L. iz Cazina i drugi). Nema povrede: Član 1. Protokola 1 uz EK i član II/3.k) Ustava BiH (Zaštita im…
Ishod: Odluka o dopustivosti
Ustavni sud Bosne i Hercegovine
AP-3599/12
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-3599/12 (A. R. iz Bihaća, A. H. iz Cazina, S. Č. iz Cazina, S. N. iz Cazina, A. B. iz Cazina, E. H. iz Cazina, S. Đ. iz Cazina i drugi). Nema povrede: Član 1. Protokola 1 uz EK i član II/3.k) Ustava BiH …
Ishod: Odluka o dopustivosti
Član 1542 odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine
AP-3089/07
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-3089/07 (U. K.). Nema povrede: Član 1. Protokola 1 uz EK i član II/3.k) Ustava BiH (Zaštita imovine); Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje). Ključne riječi: D18.4. - Očigledno …
Ishod: Odluka o dopustivosti
Ustavni sud Bosne i Hercegovine
AP-69/07
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-69/07 (A. P.). Nema povrede: Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje). Ključne riječi: D18.4. - Očigledno (prima facie) neosnovana; 6.1.17. - pravično suđenje-primjena zakona i ut…
Ishod: Odluka o dopustivosti
Općenite reference na ovaj akt (6)
Ustavni sud Bosne i Hercegovine
AP-3022/15
Odluka o meritumu u predmetu AP-3022/15 (S. M.). Nema povrede: Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje). Ključne riječi: 6.1.17. - pravično suđenje-primjena zakona i utvrđivanje činjenica (proizvoljnost); 6.1.18. - …
Ishod: Odluka o meritumu
Ustavni sud Bosne i Hercegovine
AP-1717/10
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-1717/10 (M. S.). Nema povrede: Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje); Član 1. Protokola 1 uz EK i član II/3.k) Ustava BiH (Zaštita imovine); Član 14. EK i član II/4. Ustava BiH…
Ishod: Odluka o dopustivosti
Ustavni sud Bosne i Hercegovine
AP-612/09
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-612/09 (J. M.). Nema povrede: Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje); Član 1. Protokola 1 uz EK i član II/3.k) Ustava BiH (Zaštita imovine). Ključne riječi: Penzija; Upravni spo…
Ishod: Odluka o dopustivosti
Ustavni sud Bosne i Hercegovine
AP-3852/08
Odluka o meritumu u predmetu AP-3852/08 (S. O.). Nema povrede: Član 3. EK i član II/3.b) Ustava BiH (Zabrana mučenja); Član 5. EK i član II/3.d) Ustava BiH (Pravo na slobodu i sigurnost); Član 2. EK i član II/3.a) Ustava BiH (Pravo na živo…
Ishod: Odluka o meritumu
Ustavni sud Bosne i Hercegovine
AP-1301/08
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-1301/08 (S. Č.). Nema povrede: Član 14. EK i član II/4. Ustava BiH (Zabrana diskriminacije); Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje). Ključne riječi: Penzija; 6.1.1.4. - Upravni …
Ishod: Odluka o dopustivosti
Vrhovni sud Federacije BiH
Uvp-247/06
PRAVNO PRAVILO PREMA KOJEM SPECIJALNI ZAKON ILI PROPIS DEROGIRA UKIDA OPŠTI ZAKON, PRIMIJENJENO NA ODNOS FEDERALNOG ZAKONA O PENZIJSKOM I INVALIDSKOM OSIGURANJU I UREDBE O POVOLJNIJIM UVJETIMA ZA STICANJE PRAVA NA STAROSNU PENZIJU VOJNIH O…