Aktio

SKUPŠTINA KANTONA SARAJEVO

Zakon o prostornom uređenju

Na osnovu člana 12. stav 1. tačka f) i člana 18. stav 1. tačka b) Ustava Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 1/96, 2/96, 3/96, 16/97, 14/00, 4/01 i 28/04), Skupština Kantona Sarajevo, na sjednici održanoj 10. marta 2005. godine, donijela je

ZAKON
O PROSTORNOM UREĐENJU

I - OSNOVNE ODREDBE

Član 1.

Ovim zakonom propisuje se plansko uređenje prostora, planovi prostornog uređenja, njihov sadržaj i postupak donošenja, parcelacija i uređenje građevinskog zemljišta, odobravanje građenja, izrada investiciono-tehničke dokumen- tacije, izradnja građevina, nadzor nad građenjem (u daljem tekstu: prostorno uređenje) i druga pitanja od značaja za prostorno uređenje i građenje na području Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Kanton).

Član 2.

Poslovi prostornog i urbanističkog planiranja su poslovi od posebnog interesa za Kanton.

U cilju skladnog prostornog uređenja, Kanton, Grad i općine na svim nivoima nadležnosti usklađuju interese i ciljeve razvoja u pogledu korišćenja prostora i dobara, zaštitu poljoprivrednog i šumskog zemljišta, vodnih površina, energetskih sistema, prirodnih resursa, prirodnih rijetkosti, kao i razvoja funkcija i djelatnosti od zajedničkog interesa.

Član 3.

Kanton, Grad i općine obezbjeđuju obavljanje poslova prostornog uređenja na način uređen ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu ovog zakona, te drugim zakonima i propisima donesenim na osnovu tih zakona.

II - UREĐENJE PROSTORA

Član 4.

U svrhu planskog uređenja i izgradnje prostora, utvrđuje se:

a. građevinsko zemljište,

b. poljoprivredno zemljište,

c. šumsko zemljište,

d. vodne površine,

e. zaštićena zelena i rekreaciona područja,

f. infrastrukturni sistemi,

g. eksploataciona polja,

h. rezervisane površine.

Površine iz prethodnog stava, utvrđuju se na osnovu ovog zakona, posebnih zakona i planova prostornog uređenja Kantona.

Planska izgradnja na površinama iz stava 1. ovog člana podrazumijeva plansko uređenje i izgradnju iznad i ispod navedenih površina.

Član 5.

Odobravanje građenja i drugi zahvati u prostoru mogu se vršiti samo na građevinskom zemljištu i površinama utvrđenim planom prostornog uređenja.

Član 6.

Planom prostornog uređenja za pojedine dijelove područja utvrđuju se režimi građenja i to:

  • 1.
    režim građenja prvog stepena - na užem urbanom području na kojem se planira izgradnja, rekonstrukcija ili sanacija, urbanistička saglasnost se donosi na osnovu provedbenog plana.
  • 2.
    režim građenja drugog stepena - na urbanom području za koje nije utvrđena obaveza donošenje provedbenog plana ili ako provedbeni plan nije donesen, urbanistička saglasnost se donosi na osnovu urbanističkog plana, plana parcelacije i uvjeta utvrđenih u odluci o provođenju plana,
  • 3.
    režim građenja trećeg stepena - za ruralna naselja utvrđena prostornim planom Kantona kao urbana područja, urbanistička saglasnost se donosi na osnovu prostornog plana Kantona, plana parcelacije i odluke o provođenju plana,
  • 4.
    režim građenja četvrtog stepena na vanurbanim područjima, urbanistička saglasnost se donosi na osnovu prostornog plana Kantona, plana parcelacije i odluke o provođenju plana.

Član 7.

Planom prostornog uređenja utvrđuje se režim zabrane građenja za površine i trase rezervisane za budući razvoj. Režim zabrane građenja može se utvrditi i odlukom o pristupanju izradi plana prostornog uređenja, odnosno izmjena i dopuna plana.

Na područjima iz stava 1. ovog člana na kojim je planom prostornog uređenja utvrđen režim zabrane građenja, ne dozvoljava se nikakva izgradnja građevina i uređaja, izuzimajući tekuće održavanje, dogradnju u svrhu obezbjeđenja osnovnih higijenskih uvjeta, konzervaciju građevine, a samo izuzetno podizanje novih građevina i uređaja koji služe neophodnom održavanju postojećeg dijela naselja (instalacije, neophodne javne građevine, građevine za snabdijevanje i sl.).

Na područjima iz stava 1. ovog člana za koje je odlukom o pristupanju izradi plana prostornog uređenja utvrđen režim zabrane građenja, ne dozvoljava se nova izgradnja građevina, infrastrukture i uređaja. Za radove rekonstrukcije, dogradnje, nadziđivanja, sanacije i izgradnje pomoćnih objekata (garaže, šupe, ljetne kuhinje i sl.) provodi se postupak utvrđen ovim zakonom. Za legalizaciju bespravno izgrađenih građevina provodi se postupak propisan ovim zakonom i Odlukom o legalizaciji bespravno izgrađenih građevina.

Režim zabrane građenja može se utvrditi i posebnom odlukom koju donosi Skupština Kantona. Skupština Kantona može zabraniti građenje na određenom području od značaja za budući razvoj, izgradnju saobraćajnica, uređenje voda, zaštitu prirodnog i graditeljskog nasljeđa i sl.

Član 8.

U cilju usmjeravanja građenja, urbanističkim planom utvrđuje se urbano i uže urbano područje.

Urbano područje utvrđuje se za jedno ili više naselja koja predstavljaju prostorno-funkcionalnu urbanu cjelinu, ili prostorno-funkcionalno međusobno povezanu cjelinu, a koja na osnovu planskih predpostavki imaju uvjete za daljnji razvoj.

Urbano područje obuhvata izgrađene i neizgrađene površine namijenjene za stanovanje, rad, odmor, urbanu opremu, infrastrukturu i površine posebne namjene, zelene površine, kao i površine rezervisane za budući razvoj. Urbano područje može da obuhvati pored građevinskog i druga zemljišta.

Uže urbano područje obuhvata dio naselja koje je intenzivno izgrađeno ili je planom predviđeno da tako bude izgrađeno.

Granice urbanog područja, granice katastarskih općina i granice statističkih područja međusobno se usklađuju.

Urbano područje, po pravilu obuhvata odgovarajuće katastarske općine i statističke krugove u cjelini.

Član 9.

Urbanističkim planom utvrđuju se površine ili trase rezervisane za budući razvoj (zaštićena područja, površine infrastrukturnih trasa, površine za razvoj naselja, zaštitne zone i sl.).

Na utvrđenim rezervisanim površinama primjenjuje se režim zabrane građenja (član 7. stav 2.).

Na utvrđenim rezervisanim površinama mogu se odobriti sljedeće privremene namjene zelene i rekreacione površine, poljoprivredna zemljišta za obavljanje poljoprivredne djelatnosti, a u skladu sa odlukom o provođenju urbanističkog plana.

Član 10.

Naselje, u smislu ovog zakona, podrazumijeva nastanjen, prostorno i funkcionalno objedinjen dio naseljenog mjesta.

Naseljeno mjesto, u smislu ovog zakona, podrazumijeva teritorijalnu jedinicu koja, po pravilu, obuhvata jedno ili više naselja sa područjem koje pripada tom naseljenom mjestu.

Član 11.

Prilikom izgradnje kompleksnih infrastrukturnih, industrijskih i sličnih građevina, kao i u svrhu otklanjanja posljedica od elementarnih nepogoda, klizišta, tehničkih katastrofa, ratnih razaranja i sl., mogu se graditi građevina ili naselje za privremeni smještaj.

Novo naselje, u smislu prethodnog stava, planira se i izgrađuje tako da po prestanku okolnosti koje su zahtijevale njegovu izgradnju, preraste u naselje koje odgovara budućem razvoju tog područja, u kojem slučaju se naknadno donosi urbanistička saglasnost i odobrenje za građenje.

Ako to nije moguće, investitor je dužan da u roku od četiri mjeseca po prestanku okolnosti koje su izazvale gradnju građevina ili naselja iste ukloni i prostor dovede u prethodno stanje.

Član 12.

U cilju obezbjeđenja rekreacionih funkcija, planom se utvrđuju zelene i rekreacione površine.

Pod zelenim i rekreacionim površinama, u smislu ovog zakona, podrazumijevaju se:

  • -
    javne zelene površine (park šume, parkovi, drvoredi, skverovi, travnjaci, zelenilo uz saobraćajnice i sl.);
  • -
    zelene površine posebne namjene (stara groblja, botanički, zoološki vrtovi i sl.);
  • -
    površine za rekreaciju i fizičku kulturu na otvorenom prostoru (igrališta, izletišta, šetališta, fiskulturni tereni, kupališta, vježbališta, strelišta i sl.);
  • -
    zelene površine uz obale rijeka i jezera;
  • -
    zaštitne zone (uz naselja, uz industrijske zone, uz poljoprivredne pogone, duž obala i slično);
  • -
    zelene površine uz proizvodne i poslovne građevine, koje koriste pravna lica;
  • -
    zelene površine uz stambene zgrade.

Član 13.

Površine namijenjene za sahranjivanje utvrđuju se prostornim i urbanističkim planom.

Izgradnja i uređenje grobalja vrši se na osnovu urbanističkog projekta.

Član 14.

Izgradnja infrastrukturnih sistema, građevina i uređaja vodne, saobraćajne, energetske i komunalne infrastrukture vrši se u skladu sa planovima prostornog uređenja Kantona i planovima odgovarajućih institucija i javnih preduzeća.

Član 15.

Da bi infrastrukturni sistemi i građevine bili obezbijeđeni za funkciju kojoj su namijenjeni, obrazuju se i uređuju zaštitni infrastrukturni pojasevi duž infrastrukturnih trasa i građevina.

Zaštitni infrastrukturni pojasevi su:

  • -
    zaštitni putni pojas,
  • -
    zaštitni pružni pojas,
  • -
    zaštitni aerodromski pojas,
  • -
    zaštitni dalekovodni odnosno cjevovodni pojas,
  • -
    zaštitna zona ili pojas za radio postrojenja ili veze,
  • -
    zaštitna zona izvorišta vode i vodoprivrednih građevina.

Posebnim zakonima (o putevima, željeznici, vodama i drugo) bliže se utvrđuju odgovarajući zaštitni pojasevi. Širina pojaseva utvrđena planom, ne može biti manja od širine pojaseva utvrđenih posebnim zakonom.

Član 16.

Na prostoru obuhvaćenom zaštitnim infrastrukturnim pojasom ne mogu se graditi građevine ili vršiti radovi suprotno svrsi zbog koje je uspostavljen zaštitni pojas. Ukoliko takve građevine postoje, na njih se primjenjuje režim zabrane građenja, ako posebnim propisom nije drugačije predviđeno.

III - PLANIRANJE

Član 17.

Prostorno planiranje je obavezna i kontinuirana djelatnost.

Član 18.

Učesnici u planiranju i građenju dužni su se pridržavati odredaba posebnih federalnih i kantonalnih propisa iz oblasti zaštite okoliša, kojim se utvrđuju mjere zaštite tla, šuma, voda, vazduha, zdravlja, prirodnog i graditeljskog nasljeđa i zaštita od buke.

Član 19.

Prostornim planom Kantona utvrđuju se područja koja je potrebno posebno štititi, uređivati i koristiti, kao područja šuma i ostale vegetacije, voda, poljoprivrednog zemljišta, područja prirodnog i graditeljskog nasljeđa, područja ugrožena erozijom, područje sporta i rekreacije u prirodi i njihove zaštitne zone.

Član 20.

U svrhu zaštite urbanog standarda, pri izradi planske dokumentacije i izgradnji naselja, obezbjeđuje se naročito:

  • -
    koeficijent izgrađenosti,
  • -
    spratnost,
  • -
    uvjeti za saobraćaj pješaka i vozila,
  • -
    uvjeti za kretanje invalidnih lica u kolicima,
  • -
    zaštita od požara,
  • -
    groblja,
  • -
    komunalna infrastruktura, urbana oprema i zelene površine,
  • -
    snabdjevanje vodom,
  • -
    prečišćavanje otpadnih voda,
  • -
    sanitarna deponija,
  • -
    zaštita od buke,
  • -
    mjere zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih dejstava,
  • -
    i drugo propisano posebnim zakonima.

Član 21.

Koeficijent izgrađenosti (odnos ukupne građevinske površine građevine prema odgovarajućoj površini građevinskog zemljišta) utvrđuje se provedbenim planom odnosno urbanističkim planom ako nije obavezno donošenje provedbenog plana.

Član 22.

Uvjeti za saobraćaj pješaka i vozila kao i spriječavanje ugrožavanja urbane sredine saobraćajem, utvrđuju se planom prostornog uređenja, a naročito:

  • -
    obavezno davanje prioriteta javnom saobraćaju,
  • -
    skretanje tranzitnog saobraćaja van određenih dijelova naselja, posebno van historijskog jezgra naselja,
  • -
    ostavljanje određenih dijelova naselja samo za pješački ili samo za pješački i javni saobraćaj, naročito u historijskom jezgru naselja,
  • -
    uvjeti za kretanje invalidnih lica u kolicima,
  • -
    kontrola djelatnosti koje predstavljaju jak izvor saobraćajnih tokova,
  • -
    obavezno građenje kolektivnih garaža u urbanim sredinama.

Član 23.

Planovima prostornog uređenja predviđaju se mjere zaštite od elementarnih nepogoda (zemljotres, poplave, požari, sniježne lavine, klizišta i slično), tehničkih katastrofa, mjere zaštite stanovništva i materijalnih dobara u slučaju rata i neposredne ratne opasnosti, zaštita poljoprivrednog i šumskog zemljišta, odnos prema nadzemnim i podzemnim vodama, zaštita vazduha i dr. u skladu sa posebnim zakonima za odnosne oblasti.

Član 24.

Zaštićena područja, cjeline i pojedinačne vrijednosti prirodnog i graditeljskog nasljeđa unose se u planove prostornog uređenja, u skladu sa odredbama ovog i posebnih zakona.

Planom prostornog uređenja obavezno se preuzima graditeljsko i prirodno nasljeđe zaštićeno po odredbama posebnog zakona o zaštiti tog nasljeđa.

Dokumentacija o zaštiti kojom se, između ostalog, utvrđuje područje zaštite, režim i mjere zaštite, uvjeti građenja i korišćenja prostora na zaštićenom području, mjere održavanja i uređivanja zaštićenog područja su sastavni dio plana prostornog uređenja.

Član 25.

Pri izradi plana prostornog uređenja, koji se donosi za područje ili dijelove područja koja imaju karakteristike prirodnog ili graditeljskog nasljeđa, te koja posjeduju urbanističke, vjerske, historijske, kulturne, obrazovne i druge vrijednosti, a koja nisu stavljena pod zaštitu ranije donesenim planom prostornog uređenja, nosilac izrade plana dužan je povjeriti izradu separata zaštite Kantonalnom zavodu za zaštitu kultumo-historijskog i prirodnog nasljeđa (u daljem tekstu: kantonalna ustanova za zaštitu).

Član 26.

Zaštićeno dobro graditeljskog nasljeđa ne može se uništiti niti napustiti. Izuzetno, kada to zahtijeva javni interes ili društvena potreba, planom prostornog uređenja može se predvi- djeti prenošenje zaštićenog dobra graditeljskog nasljeđa na prostor koji prirodno i historijski odgovara njegovoj prvobitnoj lokaciji.

IV - PLANOVI PROSTORNOG UREĐENJA

Član 27.

Planom prostornog uređenja utvrđuje se uređenje prostora, a naročito: namjena i način korišćenja površina, trase infrastruk- turnih sistema, zaštita okoliša, troškovi realizacije plana, te shodno nivou plana prostornog uređenja i troškovi pripremanja i opremanja građevinskog zemljišta, urbanističko- tehnički i drugi uvjeti za građenje.

Član 28.

Planovi prostornog uređenja su:

  • a)
    prostorni planovi:
    • -
      prostorni plan Kantona
    • -
      prostorni planovi područja posebnih obilježja Kantona
  • b)
    urbanistički planovi u Kantonu
  • c)
    provedbeni planovi prostornog uređenja:
    • -
      regulacioni planovi
    • -
      urbanistički projekti.

Član 29.

Planovi prostornog uređenja iz prethodnog člana sastoje se iz grafičkog i tekstualnog dijela.

Sastavni dio planova prostornog uređenja iz prethodnog stava je i odluka o provođenju plana.

Član 30.

Prostorni plan Kantona preuzima i razrađuje planska opredjeljenja iz važećeg planskog dokumenta Federacije BiH.

Član 31.

Prostorni plan Kantona je osnova za izradu:

  • -
    prostornih planova područja posebnih obilježja Kantona,
  • -
    urbanističkih planova u Kantonu.

Član 32.

Urbanistički planovi u Kantonu su osnova za izradu:

  • -
    regulacionih planova
  • -
    urbanističkih projekata.

Regulacioni plan je osnova za izradu urbanističkog projekta.

Ako izrada regulacionog plana nije obavezna, urbanistički projekat se može raditi na osnovu urbanističkog plana i projektnog programa donesenog na osnovu urbanističkog plana.

Sadržaj i način izrade projektnog programa bliže utvrđuje nosilac pripreme urbanističkog projekta.

Projektni program donosi Općinsko vijeće.

Član 33.

Planovi prostornog uređenja Kantona rade se na osnovu ovog zakona, posebnih zakona i posebnog akta o jedinstvenoj metodologiji za izradu planova prostornog uređenja.

Član 34.

Prostornim planom Kantona utvrđuju se osnovna načela prostornog uređenja, ciljevi prostornog razvoja, organizacija, uređenje, korišćenje i namjena prostora, zaštita prirodnih i izgrađenih dobara u prostoru, a naročito:

  • -
    osnovna namjena prostora (građevinsko, poljoprivredno i šumsko zemljište, vodne površine i dr.),
  • -
    sistem naselja i urbana područja,
  • -
    prostori i zone predviđeni za izgradnju privrednih građevina, infrastrukture i sl.,
  • -
    građevine i koridori magistralne i druge infrastrukture od značaja za Kanton sa zaštitnim infrastrukturnim pojasevima (saobraćajna, energetska, vodoprivredna, telekomunikaciona infrastruktura i dr.),
  • -
    druga infrastruktura od značaja za Kanton (zdravstvo, obrazovanje, nauka, kultura, sport, uprava, turizam, bankarstvo, usluge, snabdijevanje i dr.),
  • -
    mjere zaštite okoliša sa razmještajem građevina i postrojenja koja mogu značajnije ugroziti okoliš,
  • -
    zaštitu graditeljskog i prirodnog naslijeđa,
  • -
    mjere zaštite od elementarnih nepogoda, prirodnih i tehničkih katastrofa i ratnih djelovanja,
  • -
    eksploatacija mineralnih sirovina,
  • -
    obaveze u pogledu detaljnijeg planiranja uređenja prostora manjih prostornih cjelina unutar Kantona ( prostorni plan područja posebnih obilježja, urbanistički plan i dr.),
  • -
    uvjeti korišćenja, izgradnje, uređenja i zaštite prostora.

Program mjera i aktivnosti za provođenje plana i Odluka o provođenju prostornog plana Kantona sastavni su dijelovi plana.

Prostorni plan Kantona je dugoročni plan, a donosi se za period od 20 godina.

Član 35.

Prostorni plan područja posebnih obilježja Kantona može se donijeti za:

  • -
    područje zaštićenih prirodnih dobara,
  • -
    izvorišta vodosnabdijevanja, termalna ili mineralna izvorišta,
  • -
    šume i poljoprivredno zemljište,
  • -
    rekreaciona područja i banje.

Prostornim planom područja posebnih obilježja Kantona iz prethodnog stava utvrđuje se poseban režim očuvanja i korištenja područja.

Član 36.

Urbanistički planovi donose se za urbana područja Kantona.

Urbanistički planovi donose se za:

  • -
    urbano područje grada Sarajevo (Stari grad, Centar, Novo Sarajevo, Novi grad, Ilidža i Vogošća),
  • -
    urbano područje Ilijaš,
  • -
    urbano područje Hadžići,
  • -
    urbano područje Trnovo.

Urbanističkim planovima u Kantonu detaljnije se razrađuju opredjeljenja iz prostornog plana Kantona, a naročito:

  • -
    temeljno organiziranje prostora,
  • -
    korišćenje i namjena površina sa prijedlogom prvenstva njihovog uređenja (granice građevinskog, poljoprivred- nog i šumskog zemljišta),
  • -
    namjena površina za potrebe stanovanja, rada, rekreacije, sporta, turizma i posebne namjene,
  • -
    zaštita graditeljskog i prirodnog nasljeđa,
  • -
    mjere za unapređenje i zaštitu okoliša,
  • -
    mjere zaštite stanovnika i materijalnih dobara od prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda i katastrofa i ratnih djelovanja,
  • -
    mjere zaštite prava lica sa smanjenim tjelesnim sposobnostima,
  • -
    zaštitne zone,
  • -
    zone obnove i sanacije, saobraćajna, vodna, energetska i komunalna infrastruktura,
  • -
    druga infrastruktura (zdravstvo, obrazovanje, nauka i drugo),
  • -
    uvjeti korišćenja, izgradnje, uređenja i zaštite prostora.

Program mjera i aktivnosti za provođenje plana i Odluka o provođenju urbanističkog plana Kantona sastavni su dijelovi plana.

Urbanističkim planovima u Kantonu utvrđuje se obaveza izrade provedbenih planova.

Član 37.

Regulacioni plan donosi se za urbano područje na kojem predstoji intenzivna izgradnja, rekonstrukcija ili sanacija, kao i za uređenje prostora.

Regulacionim planom detaljno se planira uređenje prostora, a naročito:

  • -
    detaljna namjena površina,
  • -
    gustina naseljenosti,
  • -
    koeficijent izgrađenosti,
  • -
    nivelacione podatke,
  • -
    regulaciona i građevinska linija,
  • -
    uređenje prostora,
  • -
    način opremanja zemljišta komunalnom, saobraćajnom, telekomunikacijskom i drugom infrastrukturom,
  • -
    detaljni urbanističko-tehnički uvjeti,
  • -
    uvjeti za građenje i preduzimanje drugih aktivnosti u prostoru,
  • -
    programski uvjeti za izradu urbanističkih projekata,
  • -
    mjere zaštite stanovnika i materijalnih dobara od prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda i katastrofa i ratnih djelovanja,
  • -
    mjere zaštite prava lica sa smanjenim tjelesnim sposobnostima,
  • -
    uvjeti za zaštitu okoliša,
  • -
    zaštita graditeljskog i prirodnog nasljeđa,
  • -
    prijedlog plana parcelacije,
  • -
    podaci o vlasničkom statusu zemljišta,
  • -
    uvjeti uređenja građevinskog zemljišta,
  • -
    ekonomsku valorizaciju plana,

te druge elemente od važnosti za područje za koje se plan donosi.

Na osnovu regulacionog plana Općinsko vijeće donosi Program uređenja gradskog građevinskog zemljišta.

Član 38.

Urbanistički projekat se donosi za potrebe građenja na dijelovima urbanog područja koji se izgrađuju kao cjelina ili su već djelimično izgrađeni.

Urbanističkim projektom detaljno se daju urbanističko- arhitektonska rješenja, nivelaciono-regulacioni podaci, uređenje prirodne sredine, idejni projekti saobraćajnica, komunalne infrastrukture i idejni projekti planiranih građevina.

Izrada i donošenje planova prostornog uređenja

Član 39.

Priprema, izrada i donošenje planova prostornog uređenja vrši se u skladu sa ovim zakonom.

Plan prostornog uređenja užeg područja usaglašava se sa planom prostornog uredjenja šireg područja.

Član 40.

Skupština Kantona, Gradsko vijeće i Općinsko vijeće, zavisno od nivoa nadležnosti za donošenje odnosnog plana prostornog uređenja, odlučuju da se pristupi izradi odnosno izmjeni i/ili dopuni plana prostornog uređenja.

Odluka o pristupanju izradi odnosno izmjeni i/ili dopuni plana prostornog uređenja sadrži:

  • -
    vrstu plana prostornog uređenja čijoj se izradi, odnosno izmjeni i/ili dopuni pristupa,
  • -
    granice područja za koji se plan prostornog uređenja radi, mijenja i/ili dopunjuje,
  • -
    vremenski period za koji se plan prostornog uređenja donosi,
  • -
    smjernice za izradu, izmjenu i/ili dopunu plana prostornog uređenja,
  • -
    rok izrade,
  • -
    način osiguranja sredstava za izradu plana prostornog uređenja,
  • -
    odredbe o javnoj raspravi,
  • -
    nosioca pripreme za izradu, izmjenu i/ili dopunu plana prostornog uređenja,
  • -
    nosioca izrade, izmjene i/ili dopune plana prostornog uređenja,
  • -
    subjekte planiranja,
  • -
    drugi elementi ovisno od specifičnosti područja za koji se plan radi.

Odlukom o pristupanju izradi Prostornog plana područja posebnih obilježja i provedbenog plana, ovisno o namjeni prostora, utvrđuju se i obavezni elementi plana.

Odlukom o pristupanju izradi provedbenog plana, može se utvrditi režim zabrane građenja za novu izgradnju na prostoru ili dijelu prostora za koji se provedbeni plan izrađuje.

Odluka o pristupanju izradi, odnosno izmjeni i/ili dopuni plana prostornog uređenja objavljuje se u "Službenim novinama Kantona Sarajevo".

Član 41.

Nosilac pripreme za izradu plana prostornog uređenja za čije donošenje je nadležan Kanton, Grad i općine je: Vlada Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Vlada Kantona), gradonačelnik i općinski načelnik (u daljem tekstu: nosilac pripreme).

Nosilac izrade plana prostornog uređenja je Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: nosilac izrade plana).

Nosilac izrade plana može fazu izrade plana prostornog uređenja ili njegovog dijela povjeriti pravnom licu registrovanom za tu vrstu djelatnosti, uz saglasnost nosioca pripreme.

Pravno lice iz prethodnog stava dužno je da obezbijedi za pojedine faze plana prostornog uređenja stručno lice odgovarajuće struke koje ima formalne i stručne reference.

Nosilac izrade plana dužan je pravnom licu iz stava 3. ovog člana staviti na raspolaganje dokumentaciju neophodnu za izradu plana prostornog uređenja, a naročito analitičko - dokumentacione osnove plana prostornog uređenja.

Izuzetno od odredbe stava 2. ovog člana, nosilac pripreme može izradu urbanističkog projekta koji se radi na osnovu regulacionog plana povjeriti pravnom licu, kao nosiocu izrade plana registrovanom za tu vrstu djelatnosti uz obavezno raspisivanje natječaja za izbor pravnog lica kome se povjerava izrada urbanističkog projekta.

Član 42.

Za potrebe stručnog praćenja, usmjeravanja i utvrđivanja koncepta prostornih i urbanističkih planova, Vlada Kantona može formirati Savjet plana sastavljen od stručnih, naučnih, javnih i drugih lica.

Savjet plana formirat će se u roku od 30 dana od stupanja na snagu odluke o pristupanju izradi, izmjeni i/ili dopuni prostornih odnosno urbanističkih planova.

Član 43.

Izradu plana prostornog uređenja pokreće nosilac pripreme.

Inicijativu za izradu plana prostornog uređenja nosiocu pripreme mogu podnijeti zakonodavna tijela Kantona, Grada i općine, organi uprave i službe za upravu jedinica lokalne samouprave.

Član 44.

Nosilac pripreme utvrđuje nacrt plana prostornog uređenja i podnosi ga Skupštini Kantona, Gradskom vijeću i Općinskom vijeću, zavisno od nivoa nadležnosti, za donošenje plana prostornog uređenja, na razmatranje i stavljanje na javni uvid i raspravu u trajanju do tri mjeseca.

Rok iz prethodnog stava utvrđuje se odlukom o pristupanju izradi, izmjeni i/ili dopuni plana prostornog uređenja.

Na osnovu rezultata javne rasprave o nacrtu plana prostornog uređenja, nosilac pripreme utvrđuje prijedlog plana prostornog uređenja i podnosi ga Skupštini Kantona, Gradskom vijeću ili Općinskom vijeću na donošenje zavisno od nivoa nadležnosti.

Uz plan prostornog uređenja prilaže se i odluka o usvajanju.

Uz prijedlog plana prostornog uređenja, nosilac pripreme dužan je Skupštini Kantona, Gradskom vijeću ili Općinskom vijeću dostaviti, uz obrazloženje, prijedloge i mišljenja na nacrt plana prostornog uređenja koja nisu mogla biti usvojena sa izjašnjenjem o razlozima neprihvatanja.

Član 45.

Izmjena i dopuna plana prostornog uređenja vrši se po postupku za donošenje plana.

Izuzetno od odredbe prethodnog stava, izmjena i dopuna plana može se vršiti po skraćenom postupku, ako se izmjenom i dopunom plana bitno ne mijenja osnovni koncept plana.

Nosilac pripreme plana, u smislu odredbe prethodnog stava, podnosi Skupšini Kantona, Gradskom vijeću i Općinskom vijeću prijedlog izmjene i dopune plana.

Član 46.

U slučaju evidentnih nedostataka, nedorečenosti ili razlika u grafičkom i tekstualnom dijelu plana može se izvršiti korekcija provedbenog plana. Korekcijom provedbenog plana ne može se mijenjati osnovni koncept.

Korekciju provedbenog plana, na zahtjev općinskog načelnika, izrađuje nosioc izrade plana, a istu verifikuje općinski načelnik uz prethodnu pisanu saglasnost nadležnih ministarstava.

Za općine koje su u sastavu Grada općinski načelnik pribavlja i pisanu saglasnost gradonačelnika.

Odluka o korekciji provedbenog plana objavljuje se u "Službenim novinama Kantona Sarajevo".

Član 47.

Planove prostornog uređenja iz člana 28. pod tač. a) i b) ovog zakona donosi Skupština Kantona.

Provedbene planove prostornog uređenja iz člana 28. pod tačkom c) donose:

  • -
    regulacione planove za područje općina u sastavu Grada Sarajeva (u daljem tekstu: Grad) donosi Gradsko vijeće,
  • -
    regulacione planove za područje općine izvan teritorije Grada, donosi Općinsko vijeće,
  • -
    urbanističke projekte donosi Općinsko vijeće.

Član 48.

Prostorni plan Kantona donosi Skupština Kantona po prethodno pribavljenom mišljenju općina i Grada i prethodno pribavljenoj saglasnosti Federalnog ministarstva prostornog uređenja i okoliša.

Prostorni plan područja posebnih obilježja Kantona donosi Skupština Kantona po prethodno pribavljenom mišljenju općina koje obuhvata taj plan prostornog uređenja.

Član 49.

Urbanistički plan za urbano područje Stari grad, Centar, Novo Sarajevo, Novi grad, Ilidža i Vogošća donosi Skupština Kantona po prethodno pribavljenom mišljenju Gradskog vijeća i Općinskih vijeća tih općina.

Urbanističke planove za urbano područje Hadžići, Trnovo i Ilijaš donosi Skupština Kantona po prethodno pribavljenom mišljenju općinskih vijeća tih općina.

Član 50.

Regulacione planove koji u svom području planiranja obuhvataju prostore dviju općina ili Grada i općine koja nije u sastavu Grada donose zajednički u identičnom tekstu općinska vijeća općina čiju teritoriju obuhvataju regulacioni planovi, odnosno Gradsko vijeće i Općinsko vijeće ukoliko regulacioni plan zahvata područje Grada i općine koja nije u sastavu Grada.

Pod zajedničkim donošenjem provedbenog plana podrazumjeva se donošenje odluke o pristupanju izradi provedbenog plana, odluke o donošenju plana, odluke o provođenju plana i tekstualnog dijela plana.

Član 51.

Postupak usvajanja i donošenja plana prostornog uređenja iz nadležnosti Kantona istovjetan je postupku donošenja kantonalnih zakona, a iz nadležnosti Grada i općina istovjetan je postupku donošenja gradskih odnosno općinskih propisa.

Član 52.

Po usvajanju plana prostornog uređenja, u "Službenim novinama Kantona Sarajevo" objavljuju se:

  • -
    odluka o usvajanju, odluka o provođenju i tekstualni dio plana prostornog uređenja.

Plan prostornog uređenja je javni dokument koji se izlaže na stalni javni uvid i čuva kod nosioca izrade plana i nosioca pripreme, odnosno Ministarstva nadležnog za poslove prostornog uređenja Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Ministarstvo) i nadležnih gradskih i općinskih službi (u daljem tekstu: gradske i općinske službe).

Član 53.

Pored utvrđenih nadležnosti iz člana 47. ovog zakona, u okviru lokalnog samoupravnog djelokruga, Grad i općine:

  • -
    daju mišljenje na urbanistički plan koji se donosi za njihovo područje prije utvrđivanja nacrta plana,
  • -
    pokreću inicijativu da se pristupi izradi, izmjeni i/ili dopuni prostornih i urbanističkih planova,
  • -
    provode planove prostornog uređenja.

V - PARCELACIJA I UREĐENJE GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA

Član 54.

Građevinsko zemljište namijenjeno za izgradnju sastoji se od građevinskih parcela.

Građevinska parcela obuhvata jednu ili više katastarskih čestica ili njihovih dijelova.

Građevinska parcela određena je brojem, oblikom i površinom.

Građevinska parcela mora da ima površinu i oblik koji osigurava građenje u skladu sa planom i urbanističko-tehničkim uvjetima.

Građevinska parcela mora da ima trajan pristup na ulicu odnosno put, kao i mogućnost priključenja na omunalnu infrastrukturu.

Član 55.

Građevinska parcela se utvrđuje prijedlogom plana parcelacije (osnovni podaci parcele) koji je sastavni dio Plana prostornog uređenja.

Prijedlog plana parcelacije izrađuje se na ažurnim geodetsko-katastarskim planovima ovjerenim od općinske službe za upravu nadležne za geodetske poslove i katastar.

Prijedlog plana parcelacije, po pravilu, donosi se za prostornu cjelinu na kojoj se vrši izgradnja.

Ako se prijedlog plana parcelacije ne donosi za prostornu cjelinu, parcelacija se mora izvršiti tako da se na preostalom dijelu omogući obrazovanje druge parcele.

Prijedlogom plana parcelacije utvrđuje se: veličina, oblik i položaj parcele, pristup parcelama, regulacione i građevinske linije.

Član 56.

Plan parcelacije donosi Općinsko vijeće za područja na kojima su utvrđeni režimi građenja iz člana 6. tač. 2., 3. i 4. ovog zakona.

Član 57.

Izgradnja građevina vrši se, po pravilu, na uređenom građevinskom zemljištu. Na užem urbanom području, izgradnja građevina vrši se samo na uređenom građevinskom zemljištu.

Izuzetno od odredbe stava 1. ovog člana, izgradnja građevina može se vršiti i na neuređenom zemljištu, pod uvjetom da se njegovo uređenje izvrši u toku izgradnje građevine, a najkasnije do donošenja upotrebne dozvole.

Član 58.

Uređenje građevinskog zemljišta vrši se u skladu sa programom uređenja gradskog građevinskog zemljišta i uvjetima utvrđenim u urbanističkoj saglasnosti, odnosno ukoliko plan prostornog uređenja, nije donesen, koji je osnov za donošenje urbanističke saglasnosti, na osnovu uvjeta utvrđenih u urbanističkoj saglasnosti.

Pod uređenim građevinskim zemljištem podrazumijeva se zemljište na kome su izvršeni radovi pripreme zemljišta za građenje i opremanje zemljišta prema planu prostornog uređenja.

Uređenje građevinskog zemljišta obuhvata:

  • a)
    pripremanje i
  • b)
    opremanje građevinskog zemljišta.

Za pripremanje i opremanje građevinskog zemljišta po potrebi se izdaje odobrenje za izvođenje pripremnih radova.

Član 59.

Pripremanje građevinskog zemljišta za građenje obuhvata:

  • -
    rješavanje imovinsko-pravnih odnosa,
  • -
    parcelaciju zemljišta,
  • -
    uklanjanje postojećih građevina, premještanje nadzemnih i podzemnih instalacija u skladu sa planom prostornog uređenja,
  • -
    sanaciju zemljišta (osiguranje klizišta, drenaže, regula- ciju vodotoka i sl.),
  • -
    izradu dokumentacije i obavljanje radova zaštite graditeljskog i prirodnog nasljeđa koji bi mogli biti ugroženi radovima na pripremanju zemljišta.

Član 60.

Opremanje građevinskog zemljišta obuhvata:

  • -
    građenje saobraćajnica uključujući kolovoze, pločnike, pješačke prelaze, trgove, parkirališta, garaže i dr.,
  • -
    izgradnju pristupa građevinama javnog karaktera kojim se obezbjeđuje nesmetano kretanje invalidnih lica;
  • -
    podizanje objekata javne rasvjete, vertikalne saobraćajne signalizacije-semafori,
  • -
    uređenje javnih zelenih površina, rekreativnih terena, parkova, igrališta, pješačkih staza, nasada travnjaka, terena za dječija igrališta, objekata javne higijene,
  • -
    izgradnju uređaja za odvod površinskih i otpadnih voda, te za njihovo prečišćavanje,
  • -
    izgradnju građevina za potrebe snabdijevanja vodom, distribuciju električne, plinske i druge energije, telekomunikacijske objekte i uređaje,
  • -
    uređenje deponija i građenje građevina za preradu i uništavanje otpadaka,
  • -
    regulaciju vodotoka i uređenje obala voda i vodnih površina.

Član 61.

Općinski načelnik dužan je svake godine oglasiti lokacije za građenje, pripremljene i opremljene u skladu sa planom prostornog uređenja.

Član 62.

Minimum uređenja građevinskog zemljišta osigurava:

  • -
    snabdijevanje vodom i rješenje otpadnih voda,
  • -
    kolski prilaz građevinskoj parceli,
  • -
    snabdijevanje električnom energijom.

Član 63.

Troškove uređenja građevinskog zemljišta snosi vlasnik, odnosno investitor.

Naknada za troškove uređenja gradskog građevinskog zemljišta obuhvata stvarne troškove pripremanja i opremanja građevinskog zemljišta u skladu sa planom prostornog uređenja i programom uređenja gradskog građevinskog zemljišta.

Iznos naknade troškova za uređenje gradskog građevinskog zemljišta utvrđuje se posebnim upravnim aktom koji donosi nadležna općinska služba na osnovu odluke Općinskog vijeća, a prema m2 korisne površine građevine na koju se odnosi urbanistička saglasnost.

Investitor neće snositi troškove uređenja zemljišta za radove koje sam izvrši na pripadajućoj parceli, na osnovu uvjeta iz urbanističke saglasnosti, ukoliko se prema odredbama ovog Zakona može donijeti urbanistička saglasnost. I u slučaju uređenja zemljišta o trošku investitora, nadležna služba obračunava troškove uređenja zemljišta i donosi upravni akt u skladu sa st. 2. i 3. ovog člana ili ukoliko plan prostornog uređenja nije donesen, prema uvjetima javnih preduzeća, komunalnih preduzeća, Ministarstva prometa i komunikacija i drugim uvjetima iz čl. 59. i 60. ovog zakona, koji se umanjuju potpuno ili djelimično za iznos radova koje investitor izvrši o svom trošku.

Za građevine za koje postupak odobravanja građenja vrši Ministarstvo, naknadu za troškove uređenja građevinskog zemljišta obračunava u skladu sa važećim propisima Zavod za izgradnju Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Zavod), koji vrši i nadzor nad izgradnjom i vodi katastar podzemnih instalacija i uređaja.

Dokaz o regulisanju troškova uređenja građevinskog zemljišta je zaključen Ugovor sa općinom ili Zavodom i dostavljene uplatnice prema utvrđenoj dinamici iz Ugovora.

Troškovi se uplaćuju prije podnošenja zahtjeva za izdavanje odobrenja za građenje.

Član 64.

Sredstva koja se ostvaruju iz naknade za troškove uređenja građevinskog zemljišta i naknade za pogodnost građevinskog zemljišta (renta) su vanbudžetska sredstva, i ista se usmjeravaju za uređenje građevinskog zemljišta, izradu planova prostornog uređenja i zaštitu okoliša u skladu sa odlukom Općinskog vijeća.

Član 65.

Način i uvjeti plaćanja naknade za dodijeljeno građevinsko zemljište, naknade za uređenje građevinskog zemljišta i naknade za pogodnost građevinskog zemljišta (renta) utvrđuju se prema osnovama i mjerilima propisanim Zakonom o građevinskom zemljištu i odlukom Općinskog vijeća.

VI - ODOBRAVANJE GRAĐENJA

Član 66.

Građenja građevina i drugi zahvati u prostoru mogu se odobriti samo u skladu sa planom prostornog uređenja, ovim zakonom, posebnim zakonima i propisima donesenim na osnovu tih zakona.

Odobravanje građenja i odobravanje izvođenja drugih zahvata u prostoru, u smislu ovog zakona, podrazumijeva provođenje postupka izdavanja urbanističke saglasnosti, izdavanja odobrenja za građenje i upotrebne dozvole.

Donošenje upravnih akata na osnovu ovog zakona vodi se u skladu sa odredbama Zakona o upravnom postupku, ukoliko ovim zakonom nije drugačije utvrđeno.

Član 67.

Pod građevinom, u smislu ovog zakona, podrazumijevaju se:

  • -
    građevine svih vrsta sa ili bez instalacija i ugrađenom opremom,
  • -
    saobraćajne, vodoprivredne i energetske građevine i površine sa pripadajućim instalacijama, telekomu- nikacione građevine i instalacije, građevine i instalacije komunalne infrastrukture,
  • -
    proizvodne i druge privredne građevine i postrojenja, skladišta, sajmišta i slične građevine,
  • -
    trgovi, javne površine, javne zelene površine, igrališta, sportske građevine, groblja,
  • -
    sanitarne deponije, javne pijace, skloništa i slične građevine.

Pod izvođenjem drugih zahvata, u smislu ovog zakona, podrazumijevaju se svi radovi iznad ili ispod površine tla, kojima se privremeno ili trajno zauzima prostor ili mijenjaju postojeći uvjeti korišćenja tog prostora.

Član 68.

Odredbe ovog zakona koje se odnose na izgradnju građevina primjenjuju se i na izvođenje drugih zahvata: rekonstrukciju, dogradnju, nadziđivanje, promjena namjene građevine, konzervaciju građevine, osim radova tekućeg održavanja za koje se ne donosi upravni akt.

Izuzetno od odredbe prethodnog stava, za radove sanacije građevine, uklanjanje građevine i odobravanja izgradnje ili postavljanja privremene građevine donosi se jedno rješenje - odobrenje za građenje za sanaciju građevine, dozvola za uklanjanje građevine i dozvola za izgradnju privremene građevine bez prethodnog donošenja urbanističke saglasnosti.

Za radove hitnih sanacija klizišta donosi se jedno rješenje na osnovu ovjerenog projekta za izvođenje, bez prethodnog rješavanja imovinsko-pravnih odnosa.

Član 69.

Pod rekonstrukcijom građevine, u smislu ovog zakona, podrazumijevaju se radovi kojima se mijenjaju konstruktivni elementi koji mogu biti od uticaja na stabilnost građevine ili njenih dijelova, kojima se uvode nove instalacije i ugrađuje nova oprema u građevinu, osim uvođenja novih instalacije i ugradnje nove opreme u organizaciji javnih komunalnih preduzeća, mijenja namjena i vanjski izgled građevine kao i kojima se mijenjaju uvjeti po kojima je, na osnovu odobrenja za građenje izgrađena građevina. Zamjena instalacija i opreme, ako se izvodi prema uvjetima utvrđenim u građevnoj dozvoli, ne smatra se rekonstrukcijom.

Pod rekonstrukcijom građevine podrazumijevaju se i radovi kojima se građevina čije oštećenje je nastalo zbog starosti građevine ili kao posljedica elementarnih nepogoda, prirodnih ili tehničkih katastrofa i ratnih djelovanja i prelazi 60% oštećenja, dovodi u stanje koje je imala prije oštećenja.

Za radove rekonstrukcije na građevinama graditeljskog nasljeđa može se donijeti urbanistička saglasnost pod uvjetom da investitor prethodno pribavi saglasnost kantonalne ustanove za zaštitu sa uvjetima za izradu projekta za izvođenje.

Član 70.

Pod dogradnjom, u smislu ovog zakona, podrazumijeva se proširenje postojeće građevine kojom se zauzima zemljište ili prostor u odnosu na tu građevinu i ako dograđeni dio ne prelazi 50% površine postojeće građevine i čini građevinsku i funkcionalnu cjelinu sa građevinom uz koju se dograđuje.

Član 71.

Pod nadziđivanjem, u smislu ovog zakona, podrazumijeva se izgradnja jedne ili više etaža, kao i preuređenje krovišta odnosno tavanskog prostora na postojećim građevinama kojima se dobija novi korisni prostor - stambeni, poslovni ili ostali korisni prostori.

Član 72.

Pod promjenom namjene građevine, u smislu ovog zakona, podrazumijeva se pretvaranje stambenog u poslovni prostor, odnosno poslovnog u stambeni, kao i promjena djelatnosti u poslovnom prostoru ako takva promjena bitno ne mijenja uvjete korišćenja te građevine, okolnih građevina i prostora, odvijanje prometa i očuvanje okoliša.

Član 73.

Pod konzervacijom građevine, u smislu ovog zakona, podrazumijevaju se radovi kojima se oštećena ili nedovršena građevina zaštićuje od daljnjeg propadanja, a do sticanja uvjeta za njenu sanaciju, rekonstrukciju ili dovršenje radova na nezavršenoj građevini.

Član 74.

Pod radovima tekućeg održavanja, u smislu ovog zakona, podrazumijevaju se radovi koji ne utiču na konstrukciju građevine, zaštitu okoline, namjenu, promjenu dimenzija i vanjskog izgleda (manji popravci, malterisanje, bojenje fasade i njihovo dovođenje u prvobitno stanje, zamjena i bojenje građevinske stolarije, ustakljivanje postojećih otvora, izrada pokrova i manjih dijelova krovne konstrukcije, zidanje pregradnih zidova, zamjena i opravka oštećenih instalacija, zidanje porušenih dimnjaka i si.) odnosno kojima se ne mijenjaju uvjeti utvrđeni urbanističkom saglasnosti i odobrenjem za građenje.

Član 75.

Pod sanacijom, u smislu ovog zakona, podrazumijevaju se radovi na oštećenim građevinama kojima se građevina dovodi u stanje prije oštećenja (elementarne nepogode, klizišta, tehničke katastrofe, ratna dejstva). Sanacija iz stava 1. ovog člana odnosi se na građevine koje su legalno izgrađene.

Izuzetno od odredbe člana 68. stav 2. ovog zakona za sanaciju oštećenih građevina graditeljskog nasljeđa donosi se urbanistička saglasnost i odobrenje za građenje, uz prethodno pribavljenu saglasnost kantonalne ustanove za zaštitu.

Član 76.

Pod uklanjanjem građevine, u smislu ovog zakona, podrazumijevu se građevinski i drugi radovi kojima se ruši i demontira građevina ili njen dio, uključujući i zbrinjavanje građevinskog i drugog otpada i dovođenje građevinske parcele u uredno stanje. Uklanjanje građevine vrši se zbog fizičke dotrajalosti ili većih oštećenja nastalih kao posljedica ljudskog djelovanja, prirodnih nepogoda, tehničkih katastrofa i ratnih djelovanja. Uklanjanjem građevina smatra se i rušenje građevine radi privođenja zemljišta krajnjoj namjeni.

Član 77.

Pod privremenom građevinom, u smislu ovog zakona, smatra se građevina izgrađena ili postavljena privremeno na određenoj lokaciji za potrebe gradilišta.

Izgradnja ili postavljanje privremene građevine iz prethodnog stava odobrava se donošenjem rješenja-dozvole za izgradnju ili postavljanje privremene građevine ili donošenjem rješenja o odobravanju pripremnih radova.

Rješenjem iz prethodnog stava utvrđuje se obaveza uklanjanja građevine po završetku građenja građevine radi koje su odobreni pripremni radovi.

Ukoliko investitor ne izvrši obavezu iz prethodnog stava, općinski načelnik, gradonačelnik i Ministarstvo donijet će rješenje o uklanjanju privremene građevine na teret investitora.

Član 78.

Posebnim propisom Kantona Sarajevo regulisat će se privremeno korišćenje javnih površina za postavljanje kioska, slobodnostojećih bašči i dr.

Posebnim propisom općina će regulisati uvjete i način za postavljanje na građevinama i fasadama firmi, reklama, uređenje fasada uključujući postavljanje na fasadama: tendi, reklamnih vitrina, reklamnih panoa, displeja, transparenata, zastava, oglasa ili izrade murala na fasadama, ograda za gradilišta, postavljanje klima uređaja, satelitskih antena, kablovskih sistema, kao i sječu stabala i sl.

Urbanistička saglasnost

Član 79.

Urbanistička saglasnost je upravni akt i donosi se kada se utvrdi da je građenje u skladu sa planom prostornog uređenja, drugim uvjetima utvrđenim za taj prostor, ovim zakonom, posebnim zakonima i propisima donesenim na osnovu tih zakona.

Član 80.

Rješenje o urbanističkoj saglasnosti (u daljem tekstu: urbanistička saglasnost) donosi se na osnovu regulacionog plana ili urbanističkog projekta (član 6. tačka 1).

Ako donošenje plana iz prethodnog stava nije obavezno, urbanistička saglasnost se donosi na osnovu urbanističkog plana, plana parcelacije i uvjeta utvrđenih u odluci o provođenju plana (član 6. tačka 2.).

Izuzetno, za rekonstrukciju, dogradnju i nadziđivanje građevine, urbanistička saglasnost se može donijeti u skladu s odredbama prethodnog stava bez plana parcelacije, ako se radovi izvode na građevini kojoj je određena parcela za njenu redovnu upotrebu.

Za ruralna naselja, urbanistička saglasnost se donosi na osnovu prostornog plana Kantona, plana parcelacije i odluke o provođenju plana (član 6. tačka 3).

Na vanurbanim područjima, urbanistička saglasnost se donosi na osnovu prostornog plana Kantona, plana parcelacije i odluke o provođenju plana (član 6. tačka 4.).

Član 81.

Ako plan prostornog uređenja propisan kao osnova za donošenje urbanističke saglasnosti nije donesen, urbanistička saglasnost se donosi na osnovu pozitivnog stručnog mišljenja nosioca izrade plana.

Uz zahtjev za stručno mišljenje organi uprave obavezni su dostaviti slijedeće:

  • -
    ažurnu geodetsku podlogu sa prikazom stanja kontaktnih parcela,
  • -
    kopiju katastarskog plana,
  • -
    izvještaj i obradu predmetne lokacije sa stavom urbaniste,
  • -
    postojeće stanje infrastrukture (vodovod, kanalizacija, elektroinstalacije, plin, PTT).

Nosilac izrade plana provjerava da li je zahtjev usaglašen sa planom prostornog uređenja šireg područja, uvjetima za planiranje na odnosnom području, zakonima i propisima donesenim na osnovu tih zakona, a koji neposredno ili posredno uređuju odnose u prostoru.

Pozitivno stručno mišljenje nosioca izrade plana sadrži urbanističko-tehničke uvjete za izgradnju i lokacionu dokumentaciju, a za veće građevine uvjete za izradu provedbenog plana.

Član 82.

Za zone koje su prema važećem urbanističkom planu označene kao:

  • 4.
    posebne namjene,
  • 5.
    rezervisane površine,
  • 6.
    zaštitna područja i II zaštitne zone izvorišta vode za piće, kao i u zonama građenja označenih nomenklaturom:

1.8. saobraćajna i energetska infrastruktura

1.9. vodna infrastruktura

1.10. sport i rekreacija i zaštitno zelenilo

1.12. komunalne građevine

moguća je izgradnja građevina u funkciji namjene zone i građevina saobraćajne, komunalne i energetske infrastrukture.

Odobravanje građenja u zonama i prema namjenama iz stava 1. ovog člana vrši se na osnovu stručnog mišljenja nosioca izrade plana, a u skladu sa ovim zakonom i posebnim propisima.

Zahtjeve koji se odnose na izgradnju građevina u zonama, a suprotno namjenama iz stava 1. ovog člana, prvostepeni organ rješava uz primjenu važećih planova prostornog uređenja, ovog zakona, posebnih zakona i drugih propisa donesenih na osnovu tih zakona, bez pribavljanja stručnog mišljenja nosioca izrade plana.

Član 83.

Urbanistička saglasnost donesena suprotno odredbama ovog zakona, propisima donesenim na osnovu ovog zakona i donesenom planu ništava je.

Rješenje oglašava ništavim organ koji je donio rješenje, a u skladu sa odredbama Zakona o upravnom postupku.

Član 84.

Zahtjev za donošenje urbanističke saglasnosti podnosi se općinskom načelniku, gradonačelniku ili Ministarstvu (u daljem tekstu: nadležnom organu), zavisno od nivoa nadležnosti.

Zahtjev za donošenje urbanističke saglasnosti podnosi se općinskom načelniku za:

  • -
    izgradnju građevina i vršenje drugih zahvata na području općine,
  • -
    izgradnju saobraćajne, komunalne i energetske infrastrukture na području općine ili za dio infrastrukture koji se odnosi na područje općine.

Zahtjev za donošenje urbanističke saglasnosti podnosi se gradonačelniku za:

  • -
    izgradnju građevina na području dvije ili više općina u sastavu Grada,
  • -
    izgradnju građevina i vršenje radova od interesa za Grad.

Posebnim propisom gradonačelnika utvrdiće se građevine i radovi od interesa za Grad uz prethodno pribavljeno mišljenje Vlade Kantona.

Zahtjev za donošenje urbanističke saglasnosti podnosi se Ministarstvu za:

  • -
    izgradnju građevina od interesa za Kanton;
  • -
    izgradnju građevina na područjima dvije ili više općina koje nisu u sastavu Grada ili na području općine i Grada;
  • -
    građenju građevina čija je korisna površina preko 5000 m2;
  • -
    rekonstrukciju, dogradnju, nadziđivanje, sanaciju, konzervaciju, promjenu namjene, za građevine čija je korisna površina veća od 5000 m2 i za koje je postupak odobravanja građenja provelo Ministarstvo. Vlada Kantona utvrdit će građevine i radove od interesa za Kanton.

Zahtjev za donošenje urbanističke saglasnosti za izgradnju građevina i vršenje zahvata podnosi se Federalnom ministarstvu prostornog uređenja i okoliša ukoliko je za iste propisana nadležnost Zakonom o prostornom uređenju Federacije BiH.

Član 85.

Uz zahtjev za donošenje urbanističke saglasnosti prilaže se:

  • -
    kopija katastarskog plana i zemljišni knjižni izvadak,
  • -
    idejni projekat ili idejno rješenje ili programska skica, u zavisnosti od složenosti građenja,
  • -
    rješenje, odluka, ugovor ili saglasnost propisane posebnim zakonom,
  • -
    obrazloženje zahtjeva sa podacima potrebnim za utvrđivanje urbanističko-tehničkih i drugih uvjeta.

Za građevine za koje je to posebnim zakonom predviđeno potrebno je uz zahtjev za izdavanje urbanističke saglasnosti priložiti i okolinsku dozvolu.

Nadležni organ za donošenje urbanističke saglasnosti može zahtijevati i druge priloge u zavisnosti od složenosti građenja.

Član 86.

Urbanističku saglasnost donosi nadležni organ, u skladu sa odredbama člana 84. ovog zakona.

Sudska praksa po ovom aktu

22 odluka iz 8 članova

Sentence iz baze sudskapraksa.pravosudje.ba koje citiraju članove ovog akta. Klik otvara odluku.

Član 1615 odluka
Član 1582 odluke
Član 1602 odluke
Član 21 odluka
Član 791 odluka
Član 981 odluka
Član 1821 odluka
Član 2371 odluka
Općenite reference na ovaj akt (13)

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

AP-3886/21

Odluka o meritumu u predmetu AP-3886/21 (A.S.). Nema povrede: Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje). Ključne riječi: 6.1.18. - pravično suđenje – obrazložena presuda; 6.1.1.1. - Građanski postupak; Troškovi postu…

2026

Ishod: Odluka o meritumu

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

AP-3153/21

Odluka o meritumu u predmetu AP-3153/21 („MinasCo“ d.o.o. Sarajevo). Nema povrede: Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje). Ključne riječi: 6.1.3. - Pristup sudu; 6.1.18. - pravično suđenje – obrazložena presuda; D…

2026

Ishod: Odluka o meritumu

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

AP-981/22

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-981/22 (D. N.). Nema povrede: Član 1. Protokola 1 uz EK i član II/3.k) Ustava BiH (Zaštita imovine); Član 14. EK i član II/4. Ustava BiH (Zabrana diskriminacije). Ključne riječi: 14. - Član 14. EK – zabr…

2022

Ishod: Odluka o dopustivosti

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

AP-3869/19

Odluka o meritumu u predmetu AP-3869/19 („Modern Times“ Društvo sa ograničenom odgovornošću za upravljanje nekretninama). Povreda: Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje). Nema povrede: Član 1. Protokola 12 uz EK (…

2021

Ishod: Odluka o meritumu

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

AP-7326/18

Odluka o meritumu u predmetu AP-7326/18 (A.M.). Nema povrede: Član 1. Protokola 1 uz EK i član II/3.k) Ustava BiH (Zaštita imovine); Član 8. EK i član II/3.f) Ustava BiH (Pravo na poštovanje privatnog i porodičnog života); Član 2. EK i čla…

2020

Ishod: Odluka o meritumu

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

AP-2403/18

Odluka o meritumu u predmetu AP-2403/18 (S. Č.). Povreda: Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje). Nema povrede: Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje). Ključne riječi: 6.1.1.1. - Građansk…

2019

Ishod: Odluka o meritumu

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

AP-4248/16

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-4248/16 („Centrotrans-Transport robe“ d.d. Sarajevo). Nema povrede: Član 1. Protokola 12 uz EK (Opća zabrana diskriminacije); Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje); Član 14. EK…

2018

Ishod: Odluka o dopustivosti

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

AP-4999/16

Odluka o meritumu u predmetu AP-4999/16 (S. K.). Nema povrede: Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje); Član 1. Protokola 1 uz EK i član II/3.k) Ustava BiH (Zaštita imovine). Ključne riječi: 6.1.17. - pravično suđe…

2018

Ishod: Odluka o meritumu

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

AP-3276/16

Odluka o meritumu u predmetu AP-3276/16 (N. Ć.). Nema povrede: Član 14. EK i član II/4. Ustava BiH (Zabrana diskriminacije); Član 13. EK (Pravo na djelotvoran pravni lijek); Član 8. EK i član II/3.f) Ustava BiH (Pravo na poštovanje privatn…

2018

Ishod: Odluka o meritumu

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

AP-2545/14

Odluka o meritumu u predmetu AP-2545/14 (ZELO d. o. o za upravljanje nekretninama iz Sarajeva). Povreda: Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje). Nema povrede: Član 1. Protokola 1 uz EK i član II/3.k) Ustava BiH (Z…

2017

Ishod: Odluka o meritumu

+ još 3