PARLAMENT FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE
Zakon o privrednim društvima
ZAKON
O PRIVREDNIM DRUŠTVIMA
I - OPĆE ODREDBE
Član 1.
Ovim zakonom uređuje se osnivanje, poslovanje, upravljanje i prestanak privrednih društava (u daljem tekstu: Društvo) u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija).
1. Pojam i oblici društava
Član 2.
Društvo je pravno lice koje samostalno obavlja privrednu djelatnost radi sticanja dobiti.
Društvo mogu osnovati domaća i strana fizička i pravna lica, ako zakonom nije drugačije određeno.
Član 3.
Društvo može biti organizovano u jednom od sljedećih oblika:
- 1)društvo s neograničenom solidarnom odgovornošću;
- 2)komanditno društvo;
- 3)dioničko društvo;
- 4)društvo s ograničenom odgovornošću.
Odredbe ovog zakona u kojima je upotrijebljena riječ "društvo" bez punog naziva jednog od oblika iz stava 1. ovog člana, odnose se na sva društva.
Član 4.
Samostalni poduzetnik (obrtnik) je fizičko lice koje obavlja privrednu djelatnost i posluje u skladu sa posebnim propisima.
Kada samostalni poduzetnik ostvari ukupan prihod veći od 1.000.000 KM u prethodnoj godini, dužan je zatražiti brisanje iz registra samostalnih poduzetnika (obrtnika) i ako želi nastaviti poslovanje, osnovati Društvo u skladu sa odredbama ovog zakona.
Ukoliko samostalni poduzetnik (obrtnik) ne postupi po odredbi stava 2. ovog člana, nadležni organ izvršit će brisanje iz registra samostalnog poduzetnika (obrtnika) po službenoj dužnosti.
2. Pravna sposobnost i odgovornost za obaveze
Član 5.
Svojstvo pravnog lica Društvo stiče danom upisa u sudski registar.
Društvo odgovara za svoje obaveze cjelokupnom svojom imovinom.
Prije upisa u sudski registar niko ne može nastupati u ime društva.
Lice koje postupi suprotno odredbi stava 3. ovog člana odgovara za stvorene obaveze cjelokupnom svojom imovinom, a kada tako nastupa više lica za obaveze odgovaraju neograničeno solidarno.
Član 6.
Svaki član društva s neograničenom solidarnom odgovornošću i komplementar u komanditnom društvu, odgovara za obaveze društva neograničeno solidarno cjelokupnom svojom imovinom.
Dioničar u dioničkom društvu, vlasnik udjela društva s ograničenom odgovornošću i komanditor u komanditnom društvu ne odgovara za obaveze društva, osim kada:
- 1)koristi društvo za postizanje ličnog cilja koji nije saglasan ciljevima drugih članova i društva u cjelini;
- 2)upravlja imovinom društva kao svojom imovinom;
- 3)koristi društvo za prevaru ili oštećenje svojih povjerilaca;
- 4)utiče na smanjenje imovine društva u svoju korist ili korist trećih lica, ili utiče da društvo preuzme obaveze iako je znao ili morao znati da društvo nije ili neće biti sposobno da izvrši svoje obaveze.
3. Djelatnost
Član 7.
Društvo može kao svoju djelatnost obavljati sve poslove, osim onih koji se po zakonu ne mogu obavljati kao privredna djelatnost.
Zakonom može biti utvrđeno da se određene djelatnosti mogu obavljati samo na osnovu odobrenja nadležnog organa.
Društvo može početi s obavljanjem djelatnosti danom upisa u sudski registar i kada je aktom nadležnog organa utvrđeno da ispunjava uslove za obavljanje djelatnosti.
Član 8.
Društvo može obavljati poslove samo u okviru djelatnosti upisane u sudski registar.
Društvo može obavljati i druge poslove koji se uobičajeno obavljaju uz djelatnosti upisane u sudski registar, u obimu i na način koji su potrebni za poslovanje, a ne predstavljaju obavljanje tih poslova kao redovne djelatnosti.
Član 9.
Poslovi koje zaključi lice koje je svojim položajem ili na drugi način ovlašteno za zastupanje i predstavljanje društva, valjani su za treće lice i u slučaju da su zaključeni poslovi izvan djelatnosti upisane u sudski registar, osim ako je treće lice znalo ili moralo znati da su takvi poslovi izvan djelatnosti preduzeća.
4. Sjedište
Član 10.
Sjedište društva je mjesto koje je kao sjedište upisano u sudski registar.
Sjedište se utvrđuje osnivačkim aktom ili statutom.
5. Podružnice
Član 11.
Društvo može imati podružnice izvan mjesta sjedišta društva.
Podružnice su poslovne jedinice koje nemaju svojstvo pravnog lica, ali mogu obavljati sve poslove u okviru djelatnosti društva upisane u sudski registar i pri tome sticati prava i preuzimati obaveze u ime i za račun društva.
Podružnice se upisuju u sudski registar u registarskom sudu kod kojeg je upisano Društvo.
II - FIRMA
1. Pojam, sastojci i jezik
Član 12.
Firma je ime pod kojim Društvo posluje.
Firma se obavezno ističe na poslovnim prostorijama društva.
Član 13.
Firma društva s neograničenom solidarnom odgovornošću mora sadržavati prezime najmanje jednog člana, uz oznaku da ih ima više, i oznaku "d.n.o.�.
Firma komanditnog društva mora sadržavati prezime najmanje jednog komplementara i oznaku "k.d.�, a ne smije sadržavati imena komanditora.
Firma društva s ograničenom odgovornošću mora sadržavati oznaku "d.o.o.�.
Firma dioničkog društva mora sadržavati oznaku "d.d.�.
Firma iz st. 1. i 2. ovog člana obavezno sadrži firmu drugog društva koje je član društva s neograničenom solidarnom odgovornošću ili komplementar komanditnog društva.
Član 14.
Firma mora biti napisana na jeziku u službenoj upotrebi u Federaciji, a prevod na strani jezik može se upotrebljavati samo zajedno sa firmom na jeziku u službenoj upotrebi u Federaciji.
Firma može sadržavati strane riječi koje su uobičajene ili za njih nema odgovarajuće riječi u jeziku u službenoj upotrebi u Federaciji.
Član 15.
Firma može sadržavati dodatne sastojke koji bliže označa-vaju društvo i sjedište društva.
Društvo može koristiti skraćenu firmu, koja mora sadržavati oznake po kojim se razlikuje od drugih firmi i oznaku oblika društva.
Firma podružnice mora sadržavati punu firmu društva, oznaku da je podružnica i sjedište podružnice.
2. Zabranjeni sastojci
Član 16.
Firma ne smije sadržavati:
- 1)riječi i oznake koji su protivni zakonu;
- 2)zaštićene robne ili uslužne znakove drugih pravnih i fizičkih lica;
- 3)službene simbole i znakove;
- 4)nazive ili znakove stranih država ili međunarodnih organizacija;
- 5)riječi i oznake koji bi mogli stvoriti zabunu u pogledu vrste i obima poslovanja ili dovesti do zamjene s firmom ili znakom drugog društva ili povrijediti prava drugih lica.
Član 17.
Firma može sadržavati riječi "Bosna i Hercegovina" i "Federacija" i njihove izvedenice i kratice samo na osnovu odobrenja federalnog ministarstva nadležnog za poslove uprave i pravosuđa, a naziv kantona, grada i općine i njegove izvedenice i skraćenice samo na osnovu odobrenja kantonalnog ministarstva nadležnog za poslove uprave i pravosuđa, gradonačelnika ili općinskog načelnika na području na kojem Društvo ima sjedište.
Firma može sadržavati ime i prezime lica koje nije osnivač društva samo uz odobrenje tog lica ili njegovih zakonskih nasljednika.
Na zahtjev organa i lica iz st. 1. i 2. ovog člana, registarski sud će izbrisati iz registra riječi i imena unesene kao dodatne sastojke firme.
3. Ime člana društva kao sastojak firme
Član 18.
Ukoliko firma društva s neograničenom solidarnom odgovornošću ili komanditnog društva sadrži prezime koje je već sadržano u ranije registrovanoj firmi, u firmu se mora unijeti ime ili drugi dodatni sastojak po kojem će se razlikovati od već registrovane firme.
Ako je prezime lica ostalo u firmi i nakon prestanka njegovog članstva u društvu, na zahtjev tog lica ili njegovih nasljednika sud će brisati njegovo prezime iz firme u sudskom registru.
4. Načelo isključivosti firme
Član 19.
Firma društva mora se jasno razlikovati od firme drugih društava.
Registarski sud će odbiti upis u sudski registar firme koja je protivna odredbama ovog zakona ili se jasno ne razlikuje od već registrovanih firmi u Federaciji.
Ako smatra da firma drugog društva nije jasno različita od njegove ranije registrovane firme, Društvo ima pravo zahtijevati prestanak upotrebe i brisanje iz sudskog registra firme drugog društva i naknadu pretrpljene štete, tužbom kod suda u roku od tri godine od dana upisa osporavane firme u sudski registar.
5. Obaveza upisa u sudski registar
Član 20.
Firma i skraćena firma upisuje se u sudski registar.
Društvo je dužno u poslovanju koristiti punu ili skraćenu firmu kakva je upisana u sudski registar.
6. Poslovna korespondencija
Član 21.
Sva poslovna pisma i narudžbe moraju sadržavati punu firmu i adresu sjedišta društva.
7. Prenos firme
Član 22.
Firma se može prenijeti na drugog samo zajedno s Društvom.
III - ZASTUPANJE
Član 23.
Društvo zastupa uprava.
Uprava organizuje rad i rukovodi poslovanjem, zastupa i predstavlja Društvo i odgovara za zakonitost poslovanja društva.
Upravu čine lica koja su osnivačkim aktom ili statutom društva, u skladu sa zakonom, ovlaštena da vode poslovanje društva.
Društvo mogu zastupati i druga lica određena osnivačkim aktom ili statutom, u skladu sa zakonom.
Član 24.
Lica ovlaštena za zastupanje upisuju se u sudski registar.
Lice s ovlaštenjima za zastupanje upisanim u sudski registar, ovlašteno je da preduzima sve radnje i obavlja sve poslove u ime i za račun društva u okviru ovlaštenja upisanih u sudski registar.
Član 25.
Lice kome je povjereno obavljanje određenih poslova u okviru djelatnosti društva, ovlašteno je preduzimati sve radnje i zaključivati poslove koji se uobičajeno obavljaju ili nastaju uz poslove koji su mu povjereni.
Društvo odgovara za obaveze koje, u njegovo ime, od njega ovlašteno lice stvori prekoračenjem ovlaštenja, ako treće lice nije znalo ili nije moglo znati za prekoračenje ovlaštenja.
Član 26.
Prokura je pismeno ovlaštenje za preduzimanje svih pravnih radnji i poslova u ime i za račun društva, osim prenosa i opterećenja nekretnina ako ovlaštenje za to nije posebno i izričito navedeno.
Prokura se može dati samo za podružnicu, što se izričito navodi u sudskom registru i prilikom istupanja prokuriste, a u protivnom se smatra da je prokura data za Društvo u cjelini.
Prokura se može dati svakoj punoljetnoj i potpuno poslovno sposobnoj osobi bez obzira na dužnost i poslove koje obavlja izuzev ako drugačije nije predviđeno aktom o osnivanju društva, odnosno statutom.
Prokura se ne može dati pavnom licu.
Član 27.
Društvo može dati prokuru jednom ili više fizičkih lica, u skladu s osnivačkim aktom ili statutom. Prokura se može dati istovremeno za više lica koja zajedno zastupaju Društvo, a izjava volje trećeg lica data samo jednom od njih pravno je valjana.
Član 28.
Ako je prokura data dvaju ili više lica bez naznake da se radi o zajedničkoj prokuri, svako od tih lica je prokurist koji samostalno zastupa Društvo u granicama ovlaštenja utvrđenih zakonom.
Prokura data dvaju ili više lica smatrat će se zajedničkom prokurom samo ako je tako izričito naznačeno u prokuri.
Izjave volje ili pravne radnje koje učine zajednički prokuristi proizvode pravne posljedice samo ako ih učine svi zajednički prokuristi zajedno.
Valjane su izjave volje ili pravne radnje koje učini jedan od zajedničkih prokurista samo uz izričitu prethodnu saglasnost ili izričito naknadno odobrenje ostalih zajedničkih prokurista.
Izjava volje ili pravna radnja učinjena prema jednome prokuristi ima pravni učinak kao da je učinjena prema svima.
Znanje o pravno odlučujućim činjenicama ili krivnja jednog skupnog prokuriste proizvodi pravne posljedice za davaoca prokure bez obzira na znanje ili krivnju ostalih zajedničkih prokurista.
Član 29.
Ograničenje prokure koje nije predviđeno ovim zakonom nema učinka prema trećim licima, bez obzira na to je li treće lice za nju znalo ili moralo znati.
Ograničenje prokure na poslovanje jedne ili više podružnica ima učinka prema trećim licima samo ako je upisano u sudski registar.
Član 30.
Prokurist ne može bez posebnog ovlaštenja društva nastupati kao druga ugovorna strana i s Društvom sklapati ugovore u svoje ime i za svoj račun, u svoje ime a za račun drugih lica, ili u ime i za račun drugih lica.
Član 31.
Davanje i prestanak prokure Društvo je dužno prijaviti za upis u sudski registar.
Prokurist deponuje svoj potpis kod registarskog suda, a prilikom zastupanja društva dužan je uz potpis staviti naznaku da nastupa kao prokurist.
Prokurist ne može svoja ovlaštenja prenijeti na drugo lice.
Prokura prestaje opozivom od društva i otkazom od prokuriste.
IV - POSLOVNA TAJNA I ZABRANA KONKURENCIJE
1. Poslovna tajna
Član 32.
Poslovnom tajnom smatraju se informacije o poslovanju za koje je očito da bi prouzrokovale značajnu štetu društvu ako dođu u posjed trećeg lica bez saglasnosti društva.
Član 33.
Nadležni organ društva je dužan pismenim aktom odrediti informacije koje imaju karakter poslovne tajne i lica odgovorna za njihovo korištenje i zaštitu.
Za poslovnu tajnu ne mogu se odrediti podaci koji su javni po zakonu i drugim propisima i podaci o kršenju zakona i drugih propisa.
2. Zabrana konkurencije
Član 34.
Član društva s neograničenom odgovornošću, komplementar komanditnog društva, vlasnik udjela i član uprave u društvu s ograničenom odgovornošću, član nadzornog odbora i uprave dioničkog društva i prokurist, ne smije u tom svojstvu ili kao zaposleni u drugom društvu i kao samostalni poduzetnik sudjelovati u djelatnosti koja je ili bi mogla biti u konkurentnom odnosu s djelatnošću prvog društva.
Osnivačkim aktom ili statutom društva može se odrediti trajanje zabrane i nakon prestanka svojstva iz stava 1. ovog zakona, a najduže dvije godine.
Član 35.
Društvo može od lica koje prekrši zabranu konkurencije tražiti naknadu štete i ustupanje zaključenih poslova, ili prenos ostvarene koristi ili prava iz zaključenih poslova, u roku od tri mjeseca od saznanja za prekršaj, a najkasnije pet godina od učinjenog prekršaja zabrane konkurencije.
3. Sindikalno organizovanje i zabrana
nesindikalnih aktivnosti
Član 36.
Zaposleni u društvu mogu organizovati sindikat, u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorom i pravilima sindikata.
Ukoliko je u društvu organizovano više sindikata, za upravu su mjerodavni stavovi i zahtjevi o kojim su sindikati postigli saglasnost, a kada te saglasnosti nema, stavovi i zahtjevi sindikata koji zastupa većinu zaposlenih u društvu.
Član 37.
U društvu se ne mogu osnivati organizacije i provoditi aktivnosti koji nemaju karakter sindikata i sindikalnih aktivnosti u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorom i pravilima sindikata.
V - OSNOVNI KAPITAL I ULOZI
1. Osnovni kapital
Član 38.
Društvo s ograničenom odgovornošću i dioničko društvo ima osnovni kapital, najmanje u iznosu utvrđenim ovim zakonom.
Posebnim zakonom za društva koja obavljaju posebne djelatnosti, može se utvrditi veći iznos osnovnog kapitala.
2. Ulozi
Član 39.
Osnovni kapital prilikom osnivanja društva obezbjeđuje se ulozima članova u novcu i stvarima i pravima čija je vrijednost iskaziva u novcu.
Ulog u stvarima i pravima izražava se u novcu i mora se u cjelosti unijeti prije upisa društva u sudski registar.
3. Vrijednost uloga
Član 40.
Vrijednost uloga u stvarima i pravima mora biti određena u osnivačkom aktu ili statutu društva, ako ovim zakonom nije drugačije utvrđeno.
Vrijednost uloga u stvarima i pravima u društvu s ograničenom odgovornošću i dioničkom društvu određuje se na osnovu procjene prihvaćene ugovorom od svih osnivača.
Član 41.
Procjena iz člana 40. stav 2. ovog zakona obavezno uključuje opis, način iskazivanja i procijenjenu vrijednost uloga i ocjenu da li ulog odgovara cijeni upisanih dionica dioničkog društva ili udjela u društvu s ograničenom odgovornošću koji se tim ulogom plaćaju.
4. Obaveza namirenja ugovorene vrijednosti uloga
Član 42.
Kada procijenjena vrijednost uloga u stvarima i pravima ne dostigne ugovoreni iznos do upisa društva u sudski registar ili do ugovorenog roka uplate u slučaju pristupanja društvu, član društva koji se obavezao na taj ulog dužan je razliku uplatiti u novcu.
Ako društvo nije steklo vlasništvo na stvari koju je član bio obavezan unijeti kao ulog, član društva mora uplatiti u novcu vrijednost te stvari, koju mu društvo mora vratiti.
Kada ulog čini uspostavljeno ili preneseno pravo korištenja određene imovine koje prestane prije isteka ugovorenog perioda, štete nastale uslijed toga dužan je platiti u novcu član koji se obavezao na taj ulog.
Član 43.
Ulog daje članu pravo na dionicu ili udio u društvu.
5. Poslovne knjige i finansijski izvještaji
Član 44.
Društvo je dužno voditi poslovne knjige i sačinjavati finansijske izvještaje u skladu sa zakonom i drugim propisima.
VI - SUPSIDIJARNA DRUŠTVA
Član 45.
Povezanim društvima smatraju se pravno samostalna društva koja su u međusobnim odnosima povodom kapitala i vođenja poslova.
Odnosi između povezanih društava regulišu se ugovorom.
Ugovorom iz stava 2. ovog člana može se ugovoriti i osnivanje samostalnog društva u jednom od oblika iz ovog zakona.
Član 46.
Supsidijarno Društvo je Društvo u kojem drugo Društvo ima većinu dionica ili udjela s pravom glasa (u daljem tekstu: većinsko Društvo).
Član 47.
Većinsko društvo može supsidijarnom društvu davati obavezujuća pismena uputstva, ako je to utvrđeno ugovorom između većinskog i supsidijarnog društva.
Član 48.
Većinsko društvo odgovara neograničeno solidarno za obaveze koje je supsidijarno društvo preuzelo postupajući u skladu s obavezujućim uputstvima većinskog društva.
Supsidijarno Društvo ne odgovara za obaveze većinskog društva.
Član 49.
Dioničar i vlasnik udjela supsidijarnog društva ima pravo zahtijevati od većinskog društva naknadu gubitaka koje je pretrpio zbog izvršavanja obavezujućih uputstava iz člana 47. ovog zakona.
Član 50.
Većinsko Društvo odgovara neograničeno solidarno povjeriocima u postupku stečaja supsidijarnog društva, ako je stečaj prouzrokovan izvršavanjem obavezujućih uputstava iz člana 47. ovog zakona.
VII - REGISTAR DRUŠTAVA
1. Registar
Član 51.
Podaci o društvu utvrđeni ovim zakonom upisuju se u registar koji vodi sud određen zakonom kojim se uređuje organizacija i nadležnost sudova (u daljem tekstu: sudski registar).
Član 52.
Sudski registar obuhvata registar podataka i registar isprava.
Upis u sudski registar vrši se danom podnošenja uredne prijave i potpunih registarskih isprava.
Upis u sudski registar proizvodi pravni učinak prema trećim licima danom upisa.
Član 53.
Postupak upisa u sudski registar uređuje se posebnim zakonom i propisima na osnovu tog zakona.
2. Javnost registra
Član 54.
Sudski registar je javni registar.
Fizičko i pravno lice na koje se odnosi podatak upisan u sudski registar ne može isticati prigovor drugoj strani koja se poziva na taj podatak.
3. Registarski podaci
Član 55.
U sudski registar upisuju se obavezno sljedeći podaci :
- 1)firma i sjedište društva;
- 2)oblik društva;
- 3)djelatnost;
- 4)podružnice;
- 5)ime i prezime, adresa prebivališta, funkcija i obim ovlaš-tenja lica ovlaštenih za zastupanje društva; i
- 6)firma, sjedište, djelatnost i lice ovlašteno za zastupanje podružnice ili drugog dijela društva s ovlaštenjima u pravnom prometu.
Član 56.
U sudski registar upisuju se obavezno podaci o vlasništvu, osnovnom kapitalu, ulozima, dionicama i udjelima, i to:
- 1)ime i prezime ili firma i adresa prebivališta ili sjedišta članova društva i ovlašteni zastupnik pravnog lica kao člana društva;
- 2)visina ugovorenog (upisanog) i iznos uplaćenog osnovnog kapitala;
- 3)iznos uloga komanditora u komanditnom društvu i udjela članova društva s ograničenom odgovornošću;
- 4)klasa, broj, i nominalna vrijednost dionica.
Član 57.
U sudski registar obavezno se upisuje pokretanje postupka likvidacije i stečaja društva, ime i prezime i adresa prebivališta likvidacionog ili stečajnog upravnika i datum obustavljanja ili okončanja postupka.
4. Registarske isprave
Član 58.
Zakonom kojim se uređuje postupak upisa u sudski registar i propisima na osnovu tog zakona određuju se isprave koje se obavezno pohranjuju i vode u sudskom registru.
5. Prijava upisa
Član 59.
Prijavu za upis u sudski registar ovlašteno i dužno je podnijeti lice koje je po aktima društva ovlašteno za zastupanje društva.
Promjene podataka upisanih u sudski registar obavezno se upisuju u sudski registar.
Član 60.
Registarski sud će odbiti prijavu za upis osnivanja društva u sudski registar u slučaju:
- 1)ništavosti osnivačkog akta;
- 2)kada prije podnošenja prijave za upis osnivanja društva u sudski registar nisu uplaćeni ulozi u iznosu utvrđenom osnivačkim aktom, u skladu sa zakonom;
- 3)kada je djelatnost ili cilj poslovanja društva protivan zakonu;
- 4)ako osnivači društva to ne mogu biti po zakonu;
- 5)ako je osnivač većinski vlasnik u društvu koje ima nepodmirene dospjele obaveze prema povjeriocima, odnosno nepodmirene poreze;
- 6)ako je osnivač ili jedan od osnivača društva član postojećeg društva sa neograničenom solidarnom odgovornošću ili komplementar u komanditnom društvu;
- 7)ako je osnivač ili jedan od osnivača društva jedini član društva sa ograničenom odgovornošću nad kojim je pokrenut postupak stečaja ili likvidacije ili je protiv toga društva podignuta tužba iz člana 367. stav 1. tačka 1) ovog zakona.
Član 61.
Sudovi, organi i organizacije ovlašteni za nadzor poslovanja, emisije i prometa vrijednosnih papira dužni su bez odlaganja pismeno izvijestiti registarski sud o saznanjima stečenim u vršenju nadležnosti koja dovode u sumnju potpunost i tačnost podataka upisanih u sudski registar.
VIII - SPAJANJE, PRIPAJANJE, PODJELA, PROMJENA OBLIKA I PRESTANAK DRUŠTVA
1. Pojam spajanja, pripajanja, podjele i
promjene oblika društva
Član 62.
Više društava mogu se spojiti u novo društvo, čime prestaju postojati, a novo društvo postaje njihov pravni sljednik.
Društvo se može pripojiti drugom društvu, čime prestaje postojati, a društvo kojem je pripojeno postaje njegov pravni sljednik.
Društvo se može podijeliti na više društava, čime prestaje postojati, a nova društva postaju njegovi pravni sljednici sa solidarnom odgovornošću.
Društvo sa neograničenom solidarnom odgovornošću ne može promijeniti oblik.
2. Odluka o spajanju, pripajanju, podjeli i
promjeni oblika društva
Član 63.
Odluku o spajanju, pripajanju, podjeli i promjeni oblika društva donose članovi društva s ograničenom odgovornošću, komanditnog društva i društva s neograničenom solidarnom odgovornošću, odnosno skupština dioničkog društva, na način utvrđen osnivačkim aktom ili statutom, u skladu sa zakonom.
Istovjetnu odluku moraju donijeti sva društva koja se spajaju, društvo koje se pripaja i društvo kojem se ono pripaja.
Zapisnik o odluci o spajanju, pripajanju, podjeli i promjeni oblika moraju potpisati svi članovi nadzornog odbora prisutni pri odlučivanju, a ako nadzorni odbor ne postoji, zapisnik potpisuju članovi društva čijim glasovima je donesena pravno valjana odluka, u skladu s osnivačkim aktom ili statutom.
3. Plan reorganizacije
Član 64.
Odluka o spajanju, pripajanju, podjeli ili promjeni oblika donosi se na osnovu plana reorganizacije, koji uprava i nadzorni odbor ili drugi organ svakog društva učesnika, ovlašten osnivačkim aktom ili statutom, moraju pripremiti i o njemu obavijestiti dioničare, odnosno članove društva najmanje 30 dana prije datuma odlučivanja.
Član 65.
Plan reorganizacije obavezno sadrži:
- 1)oblik, firmu i sjedište društava učesnika i društava sljednika;
- 2)vlasnička prava dioničara ili članova društava prethodnika u društvu sljedniku;
- 3)opis, procjenu i raspodjelu imovine i obaveza društava prethodnika, koji se prenose na društvo sljednika, sa izvještajem revizora;
- 4)datum od kojeg će vlasnici dionica ili udjela društva sljednika moći učestvovati u dobiti i uslove koje utiču na to pravo;
- 5)datum od kojeg će se poslovi društva prethodnika računovodstveno iskazivati za društvo sljednika.
Član 66.
Plan reorganizacije obavezno sadrži pismeni izvještaj revizora o računovodstvenim iskazima društava učesnika.
Član 67.
Članovi uprave društva i druga lica koja su pripremila plan reorganizacije i revizori koji su izvršili pregled i dali mišljenje za društva učesnike, odgovorni su neograničeno solidarno društvima učesnicima i njihovim dioničarima ili članovima za štetu, ako u utvrđivanju omjera zamjene prava pri spajanju, pripajanju, podjeli ili promjeni oblika društva nisu postupali po pravilima struke.
Član 68.
Prije odlučivanja o planu reorganizacije, uprava društva učesnika dužna je svakom dioničaru ili članu društva na njegov zahtjev dati na uvid ili predati kopije plana reorganizacije, godišnjih finansijskih izvještaja društava učesnika za posljednje tri poslovne godine, vanredni financijski izvještaj za tri mjeseca koja prethode izradi plana reorganizacije, ako su podaci u njemu stariji od šest mjeseci, s izvještajima i mišljenjem revizije.
4. Upis reorganizacije u sudski registar
Član 69.
Istovremeno sa upisom u sudski registar društva nastalog spajanjem društava, pripajanja društva drugom društvu i podjele društva na više novih društava, u sudski registar upisuje se prestanak društva koje je spojeno, pripojeno ili podijeljeno.
5. Prestanak društva
Član 70.
Društvo prestaje gubitkom svojstva pravnog lica.
Društvo prestaje na dan upisa prestanka u sudski registar.
Ukoliko ovim zakonom nije drugačije određeno, po prestanku društva provodi se likvidacija.
Član 71.
Društvo prestaje u slučaju:
- 1)isteka perioda za koji je osnovano;
- 2)spajanja, pripajanja i podjele;
- 3)okončanjem stečajnog postupka ili odbijanjem zahtjeva za otvaranje stečajnog postupka uslijed nedostatka imovine;
- 4)prestankom na osnovu odluke suda;
- 5)odlukom skupštine društva.
Član 72.
Društvo može prestati odlukom suda donesenom na osnovu zahtjeva nadležnih organa ili lica koje dokaže pravni interes, kada:
- 1)najviši organ utvrđen osnivačkim aktom ili statutom ne sastaje se i ne vrši svoja ovlaštenja ili nije vršen izbor organa čiji prethodni mandat je istekao, duže od dvije godine;
- 2)duže od dvije godine Društvo ne ostvaruje prihode;
- 3)je društvu oduzeto odobrenje za obavljanje djelatnosti;
- 4)više ne postoje zakonom utvrđeni uslovi za dalje postojanje društva u obliku u kojem je upisano u sudski registar.
Prije donošenja odluke o prestanku društva, sud može odrediti rok za otklanjanje uzroka zbog kojih je donošenje odluke predloženo.
Član 73.
Ukoliko ukupna imovina po prestanku društva nije prešla na pravnog sljednika, provodi se likvidacija u skladu s posebnim zakonom, ako ovim zakonom nije drugačije određeno.
Pokretanje postupka likvidacije upisuje se u sudski registar.
Za vrijeme likvidacije, firma sadrži dodatak "u likvidaciji".
Danom upisa u sudski registar pokretanja postupka likvidacije, prestaje mandat uprave i drugih organa i njihova ovlaštenja se prenose na likvidatora, čije ime, prezime i adresa prebivališta se upisuje u sudski registar.
Član 74.
Likvidatora imenuje organ društva koji je donio odluku o prestanku društva.
Kada Društvo prestaje na osnovu sudske odluke, istom odlukom sud će imenovati likvidatora.
Likvidator može biti samo fizičko lice.
Kada je imenovano više likvidatora, svaki ima potpuna ovlaštenja, ako odlukom o imenovanju nije drugačije određeno.
Član 75.
Likvidator je ovlašten u ime društva preduzimati i zaključivati samo radnje i poslove koji se odnose na likvidaciju.
U vršenju svojih ovlaštenja, likvidator izmiruje obaveze i naplaćuje potraživanja preduzeća, zastupa preduzeće, zaključuje sporazume o poravnanju i sporazume o promjeni i prestanku prava i obaveza društva, a nove ugovore može zaključivati samo ako se odnose na raskidanje nezavršenih poslova.
Ako likvidator utvrdi da Društvo u likvidaciji nije sposobno izmiriti obaveze, dužan je bez odlaganja podnijeti zahtjev za otvaranje stečajnog postupka.
Član 76.
Likvidator je dužan obavijestiti sve poznate povjerioce da je Društvo u likvidaciji.
Likvidator je dužan objaviti javni poziv za prijavu potraživanja, u roku koji ne može biti kraći od tri mjeseca od dana objavljivanja poziva.
Član 77.
Likvidator je dužan u roku utvrđenom aktom o imenovanju podnijeti na odobrenje dioničarima ili članovima društva finansijski izvještaj sa konačnim izvještajem o toku likvidacije i prijedlogom za raspodjelu preostale dostupne imovine dioničarima ili članovima društva.
Ako je neko potraživanje prema društvu u postupku likvidacije osporeno, preostala imovina može se podijeliti nakon što se izdvoji odgovarajući iznos kao osiguranje povjeriocu za sporno potraživanje.
Likvidator je dužan podnijeti prijavu za upis u sudski registar prestanka društva, u roku od 30 dana od dana odobrenja izvještaja iz stava 1. ovog člana.
Platu likvidatora određuje organ koji ga je imenovao, na teret imovine društva.
1. Pojam i osnivanje
Član 78.
Društvo s neograničenom solidarnom odgovornošću je druš-tvo najmanje dva lica koja su neograničeno solidarno odgovorna za obaveze društva.
Član 79.
Društvo s neograničenom solidarnom odgovornošću osniva se ugovorom o osnivanju.
Ugovor o osnivanju društva s neograničenom solidarnom odgovornošću obavezno sadrži ime, prezime i adresu prebivališta ili firmu i sjedište članova društva, firmu, sjedište i djelatnost društva i prava i obaveze članova.
Izmjene i dopune ugovora vrše se uz saglasnost svih članova.
Član 80.
Prijavu za upis osnivanja društva s neograničenom solidarnom odgovornošću u sudski registar potpisuju svi članovi društva.
2. Ulozi članova
Član 81.
Ulozi članova u društvo s neograničenom solidarnom odgovornošću mogu biti u novcu, stvarima, pravima i izvršenim uslugama.
Vrijednost uloga u stvarima, pravima i vršenju usluga utvrđuje se ugovorom o osnivanju društva.
Ulozi članova su jednake vrijednosti.
Svaki član će uplatiti ili unijeti svoj ulog u roku utvrđenom ugovorom, a u slučaju da rok nije ugovoren, najkasnije dva mjeseca nakon upisa osnivanja društva u sudski registar.
Ulozi članova postaju imovina društva.
3. Upravljanje i zastupanje
Član 82.
Svaki član društva s neograničenom solidarnom odgovornošću ima pravo i obavezu da upravlja društvom, u skladu s ugovorom.
Ugovorom se može odrediti da za određeno vrijeme društvom potpuno ili djelimično upravlja jedan ili više članova, čime se ostali članovi u istoj mjeri odriču prava upravljanja.
Član društva s neograničenom solidarnom odgovornošću može svoje pravo upravljanja prenijeti na lice koje nije član društva, samo uz saglasnost ostalih članova.
Ako svi članovi ili više članova imaju pravo upravljati društvom, svaki od njih ima pravo voditi poslovanje.
Ako se jedan od članova s pravom upravljanja protivi preduzimanju neke radnje ili izvršenju nekog posla, ostali članovi s pravom upravljanja nemaju pravo preduzeti radnju ili izvršiti posao.
Ako je ugovorom određeno da članovi društva ovlašteni za upravljanje mogu samo zajedno djelovati, svaka radnja i posao se može izvršiti samo saglasnošću svih ovlaštenih članova.
Član 83.
Ukoliko je ugovorom određeno da o određenim pitanjima odlučuju svi članovi društva s neograničenom solidarnom odgovornošću, o tim pitanjima se odlučuje saglasnošću svih članova društva.
Član 84.
Član društva s neograničenom solidarnom odgovornošću može se pismenom izjavom za određeno vrijeme odreći prava na upravljanje i ostalim članovima, uz njihovu saglasnost, prepustiti pravo potpunog upravljanja.
Član 85.
Ovlaštenje za upravljanje društvom s neograničenom solidarnom odgovornošću dato jednom ili više članova može se opozvati saglasnošću svih ostalih članova, ako ugovorom nije drugačije određeno.
Nakon opoziva ovlaštenja, do postizanja novog sporazuma članova o ovlaštenju, članovi upravljaju društvom u skladu sa članom 81. stav 1. ovog zakona.
Član 86.
Član s ovlaštenjem za upravljanje društvom s neograničenom solidarnom odgovornošću dužan je ostale članove društva na njihov zahtjev obavijestiti o svim poslovima.
Svaki član društva ima pravo uvida u poslovne knjige i isprave društva.
Član 87.
Društvo s neograničenom solidarnom odgovornošću zastupa svaki član, ako ugovorom nije drugačije određeno.
Ako su ugovorom samo neki članovi ovlašteni da zajedno ili pojedinačno zastupaju društvo, ostali članovi ne mogu zastupati društvo.
Članovi ovlašteni da zajedno zastupaju društvo, mogu jednog od njih pismeno ovlastiti za izvršenje određenih poslova.
Svaki član društva neograničeno solidarno odgovara trećim licima za obaveze društva, osim ako treće lice prilikom sklapanja pravnog posla sa jednim od članova zna da taj član nije ovlašten zastupati društvo.
4. Dobit i gubitak
Član 88.
Članovi društva s neograničenom solidarnom odgovornošću učestvuju u raspodjeli dobiti i pokriću gubitka u jednakim iznosima, ako ugovorom nije određeno drugačije.
5. Zabrana konkurentskog djelovanja
Član 89.
Članovi društva s neograničenom solidarnom odgovornošću mogu obavljati druge poslove i djelatnosti i time stvarati imovinske obaveze uz saglasnost svih ostalih članova, ako ugovorom nije drugačije određeno.
6. Obim odgovornosti članova
Član 90.
Lice koje pristupi društvu s neograničenom solidarnom odgovornošću, odgovara i za obaveze društva nastale prije njegovog pristupanja.
Član koji je izmirio obavezu društva nastalu prije njegovog pristupanja, ima pravo regresa od ostalih članova za izmirenu obavezu društva i troškova koje je imao u vezi s tim.
Član koji istupi iz društva koje nastavi poslovanje, odgovara samo za obaveze društva nastale do dana upisa njegovog istupanja u sudski registar.
7. Istupanje iz društva i pristupanje društvu
Član 91.
Član društva s neograničenom solidarnom odgovornošću može istupiti iz društva.
Društvu može pristupiti novi član.
Istupanje člana iz društva i pristupanje društvu novog člana uređuje se ugovorom.
Član društva može svoja prava i obaveze prenositi na treća lica samo uz saglasnost svih ostalih članova društva.
8. Prestanak društva
Član 92.
Društvo s neograničenom solidarnom odgovornošću prestaje, osim osnova i načina iz čl. 71. i 72. ovog zakona, i u slučaju:
- 1)kada jedan član najkasnije šest mjeseci prije kraja kalendarske godine podnese pismenu obavijest o istupanju i raskidu ugovora zaključenog na neodređeno vrijeme, ako ugovorom nije određeno drugačije;
- 2)smrti člana, osim ako po ugovoru nasljednik umrlog postane novi član;
- 3)prestanka pravnog lica kao člana društva;
- 4)stečaja jednog od članova društva;
- 5)gubitka ili ograničenja pravne sposobnosti jednog od članova društva;
- 6)odluke suda o prestanku društva.
Član 93.
U slučajevima iz člana 92. tač. 1. do 5. ovog zakona, ostali članovi društva s neograničenom solidarnom odgovornošću mogu izvršiti izmjene ugovora i nastaviti poslovanje.
Član čije je članstvo prestalo ili njegov nasljednik, odnosno pravni sljednik ima pravo namirenja udjela, koje se obračunava kao i udio u ostatku imovine nakon likvidacije.
Član 94.
Ako društvo nastavi postojati nakon smrti jednog člana, nasljednik može postaviti pismeni zahtjev da ga naslijedi u društvu, najkasnije 30 dana od dana pravosnažnosti odluke o naslijeđivanju.
Prihvatanjem članstva u društvu, nasljednik preuzima prava i obaveze umrlog člana od dana njegove smrti.
Nasljednik umrlog člana koji nije prihvatio članstvo u društvu, ima pravo tražiti od društva namirenje udjela, a kada ima više nasljednika, vlasnička prava preminulog člana u imovini društva dijele se među nasljednicima u omjeru utvrđenom testamentom ili sudskom odlukom o naslijeđivanju.
Nasljedniku koji je prihvatio članstvo u društvu izvršit će se kompenzacija srazmjerna njegovom udjelu u nasljedstvu.
Nasljednici koji prihvate članstvo u društvu, postaju članovi sa vlasničkim pravima srazmjerno njihovom učešću u naslijeđenoj imovini umrlog člana.
Član 95.
U slučaju likvidacije društva s neograničenom solidarnom odgovornošću, članovi imaju pravo na srazmjeran dio ostatka imovine društva nakon likvidacije.
Imovina društva nakon likvidacije dijeli se među članovima prvo do iznosa njihovih uplaćenih uloga, a zatim na jednake dijelove.
Ostatak imovine društva nakon likvidacije koji nije dovoljan za povrat uplaćenih uloga, dijeli se među članovima srazmjerno ulozima, ako ugovorom nije određeno drugačije.
1. Pojam i osnivanje
Član 96.
Društvo u kojem jedan ili više članova odgovara za obaveze društva neograničeno solidarno cjelokupnom svojom imovinom (komplementari), a jedan ili više članova odgovara za obaveze društva samo do iznosa njihovih uloga upisanih u sudski registar (komanditori) je komanditno društvo.
Na komanditna društva primjenjuju se odredbe ovog zakona o društvima s neograničenom solidarnom odgovornošću, ukoliko drugim odredbama ovog zakona nije propisano drugačije.
Komanditno Društvo se može transformisati u komanditno Društvo na dionice.
Član 97.
Komanditno društvo se osniva ugovorom, koji obavezno sadrži:
- 1)firmu i sjedište društva;
- 2)ime, prezime i adresu prebivališta, odnosno firmu i sjedište članova;
- 3)određenje koji članovi su komplementari, a koji komanditori;
- 4)vrsta i iznos uloga svakog člana; i
- 5)djelatnost komanditnog društva.
Član 98.
Za izmjene ugovora o osnivanju komanditnog društva potrebna je saglasnost svih članova,.
Ugovorom se može odrediti da za prijenos vlasničkih prava komanditora na drugo lice nije potrebna saglasnost svih članova.
Član 99.
Prijavu za upis za upis osnivanja komanditnog društva u sudski registar potpisuju svi članovi.
2. Upravljanje i zastupanje
Član 100.
Poslovima komanditnog društva upravljaju komplementari.
Komanditor ima pravo uvida u poslovne knjige i isprave društva i godišnji financijski izvještaj.
Član 101.
Komanditno društvo zastupa svaki komplementar, ako ugovorom nije izričito određeno drugačije.
Član 102.
Komanditor može zastupati komanditno društvo samo na osnovu posebnog ovlaštenja datog saglasnošću svih članova.
Komanditor koji bez ovlaštenja zaključi ugovor u ime društva, odgovora za obaveze iz tog ugovora kao komplementar.
3. Dobit
Član 103.
Dobit komanditnog društva dijeli se na dio za komplementare i dio za komanditore, u omjeru utvrđenom ugovoru.
Dio dobiti namijenjen komplementarima dijeli se među njima na jednake dijelove.
Dio dobiti namijenjen komanditorima dijeli se među njima srazmjerno uplaćenim ulozima, ako ugovorom nije određeno drugačije.
4. Prestanak komanditnog društva
Član 104.
Svi članovi komanditnog društva imaju pravo na srazmjeran udio u ostatku imovine društva nakon likvidacije.
Član 105.
Ako je ostatak imovine nakon likvidacije komanditnog društva nedovoljan za povrat uplaćenih uloga, komanditori imaju pravo prvenstva na povrat uloga.
Ostatak imovine nakon povrata uloga, dijeli se među članovima društva po omjeru za raspodjelu dobiti.
Ugovorom se može odrediti drugačiji način raspodjele ostatka imovine komanditnog društva nakon likvidacije.
Član 106.
Komanditno društvo ne prestaje u slučaju smrti, gubitka ili ograničenja pravne sposobnosti ili prinudne prodaje i naplate iz imovine komanditora.
I - OPĆE ODREDBE
Član 107.
Dioničko društvo je društvo čiji je osnovni kapital podijeljen na dionice.
Član 108.
Dioničko društvo ne odgovara za obaveze dioničara.
II - OSNIVANJE
1. Osnivači i osnivački akt
Član 109.
Dioničko društvo mogu osnovati jedan ili više osnivača.
Osnivači su obavezno i dioničari dioničkog društva.
Član 110.
Dioničko društvo se osniva ugovorom o osnivanju, koji obavezno sadrži:
- 1)ime i prezime ili firmu, i adresu prebivališta ili sjedišta osnivača;
- 2)firmu i sjedište dioničkog društva;
- 3)djelatnost ;
- 4)prava i obaveze osnivača;
- 5)iznos osnovnog kapitala;
- 6)oznaku klase, ukupan broj i nominalnu vrijednost dionica;
- 7)opis prava sadržanih u dionici;
- 8)broj dionica koji upisuje svaki osnivač;
- 9)postupak i rokove prodaje i banku kod koje se vrši uplata dionica ;
- 10)opis i procjena vrijednosti uloga u stvarima i pravima;
- 11)način naknade troškova osnivanja;
- 12)posljedice neizvršavanja obaveza osnivača ;
- 13)način rješavanja sporova između osnivača ; i
- 14)ime i prezime lica koje predstavlja dioničko društvo u postupku osnivanja.
Ugovor o osnivanju dioničkog društva mora biti potpisan od svih osnivača ili njihovih punomoćnika, a potpisi ovjereni u skladu sa zakonom.
Uz potpis punomoćnika prilaže se ovjereno pismeno ovlaštenje .
Kada dioničko Društvo osniva jedan osnivač, osnivački akt je odluka o osnivanju dioničkog društva.
Član 111.
Prilikom osnivanja dioničkog društva, sve dionice mogu otkupiti osnivači (u daljem tekstu: simultano osnivanje), ili ugovoreni broj dionica otkupljuju osnivači, a preostale dionice kupuju druga lica na osnovu javnog poziva za upis i uplatu (u daljem tekstu: sukcesivno osnivanje), u skladu sa zakonom kojim se uređuje emisija i promet vrijednosnih papira.
2. Simultano osnivanje
Član 112.
Upis dionica pri simultanom osnivanju dioničkog društva izvršen je potpisom ugovora o osnivanju od strane osnivača.
Uplata dionica vrši se na osnovu rješenja Komisije za vrijednosne papire u Federaciji (u daljem tekstu: Komisija) kojim se utvrđuje uspjela emisija dionica.
Uplata dionica je bezuslovna.
3. Sukcesivno osnivanje
Član 113.
Ugovor o sukcesivnom osnivanju dioničkog društva, uz elemente iz člana 110. ovog zakona, obavezno sadrži i:
- 1)mjesto, vrijeme i način upisa dionica;
- 2)mjesto, vrijeme i način uplate dionica;
- 3)vrstu uloga kojim se mogu platiti dionice;
- 4)postupak kada upisani iznos premašuje iznos objavljen u javnoj ponudi;
- 5)način određivanja cijene dionica po okončanju upisa; i
- 6)način sazivanja osnivačke skupštine dioničkog društva.
Član 114.
Osnivači podnose Komisiji zahtjev za odobravanje javne ponude dionica, uz koji su dužni dostaviti:
- 1)ugovor o osnivanju;
- 2)prijedlog statuta dioničkog društva;
- 3)prijedlog prospekta, u skladu sa zakonom kojim se uređuju emisija i promet vrijednosnih papira;
- 4)ugovor zaključen između osnivača i Registra vrijednosnih papira u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Registar);
- 5)ugovor zaključen između osnivača i banke putem koje emitent izvršava obaveze prema vlasniku vrijednosnog papira (u daljem tekstu: Depozitar); i
- 6)ugovor o otvaranju privremenog računa za deponovanje uplata dionica.
O zahtjevu iz stava 1. ovog člana, Komisija donosi rješenje u roku od 30 dana od dana prijema zahtjeva.
Član 115.
Nakon dobijanja rješenja Komisije o odobrenju javne ponude dionica, osnivači su obavezni objaviti javni poziv za upis i uplatu dionica, u skladu sa Zakonom o vrijednosnim papirima.
Rok za upis dionica ne može biti duži od 90 dana od dana objavljivanja javnog poziva.
Upis dionica vrši se potpisivanjem izjave o upisu, u skladu sa zakonom i propisima Komisije.
Član 116.
Osnivači su obavezni objaviti izvještaj o ukupnom iznosu i broju upisanih i uplaćenih dionica, najmanje u jednom domaćem dnevnom listu, u roku od osam dana od dana prijema rješenja Komisije kojim se utvrđuje da je emisija dionica uspjela.
Sudska praksa po ovom aktu
102 odluka iz 36 članova
Sentence iz baze sudskapraksa.pravosudje.ba koje citiraju članove ovog akta. Klik otvara odluku.
Član 3825 odluka
Vrhovni sud Federacije BiH
41 0 P 052373 19 Rev
KAKO REGISTARSKI SUD NIJE U OBAVEZI DA U ODREĐENOM PROPISANOM ROKU PO SLUŽBENOJ DUŽNOSTI BRIŠE PRIVREDNO DRUŠTVO KOJE SVOJ STATUS NIJE U ROKU USKLADILO SA ZAKONOM, TO NEMA ŠTETNE RADNJE SUDA ZA ODGOVORNOST ZBOG POSLJEDICA ŠTO JE TAKVO DRUŠ…
Ishod: Odluka u meritumu
Vrhovni sud Federacije BiH
41 0 P 052373 19 Gž
KAKO REGISTARSKI SUD NIJE U OBAVEZI DA U ODREĐENOM PROPISANOM ROKU PO SLUŽBENOJ DUŽNOSTI BRIŠE PRIVREDNO DRUŠTVO KOJE SVOJ STATUS NIJE U ROKU USKLADILO SA ZAKONOM, TO NEMA ŠTETNE RADNJE SUDA ZA ODGOVORNOST ZBOG POSLJEDICA ŠTO JE TAKVO DRUŠ…
Ishod: Odluka u meritumu
Vrhovni sud Federacije BiH
070-0-Rev-09- 000758
POTRAŽIVANJE IZ PRAVOMOĆNOG RJEŠENJA O SMETANJU POSJEDA ODNOSI SE NA USPOSTAVLJANJE RANIJEG POSJEDOVNOG STANJA I ZABRANU ISTOG ILI SLIČNOG SMETANJA, A NE NA NAKNADU ŠTETE ZBOG IZVRŠENOG SMETANJA POSJEDA, PA SE POČETAK ZASTARE POTRAŽIVANJA …
Vrhovni sud Federacije BiH
070-0-Rev-08-001570
PODNOŠENJEM TUŽBE RADI VRAĆANJA STEČENOG BEZ OSNOVA, DATOG U ISPUNJENJU RUŠLJIVOG UGOVORA, BEZ ISTICANJA ZAHTJEVA ZA PONIŠTENJE TOG UGOVORA, NE PREKIDA SE TOK PREKLUZIVNOG ZASTARNOG ROKA ZA PONIŠTENJE RUŠLJIVOG UGOVORA.
Ustavni sud Bosne i Hercegovine
AP-98/08
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-98/08 («Ćeskopromex Company» d.o.o. Sarajevo). Ključne riječi: Upis u sudski registar; D18.3.h.10. - Nije pravo koje uživa zaštitu Ustava i EK; D18.3.h. - Apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ust…
Ishod: Odluka o dopustivosti
Član 2693 odluke
Vrhovni sud Federacije BiH
55 0 Rs 004356 23 Rev
Tužba za utvrđenje postojanja radnog odnosa nije vezana za rok pa se ista ne može odbaciti. Međutim, prilikom odlučivanja o osnovanosti tog zahtjeva, mora se voditi računa o tome da li je radnik blagovremeno zatražio zaštitu svog povrijeđe…
Ishod: Odluka u meritumu
Vrhovni sud Federacije BiH
58 0 Rs 181758 22 Rev
Ako je menadžerski ugovor zaključen tako da sadržava i radno-pravne odredbe, tj. kao jedinstveni ugovor, a u slučaju ispunjenja bilo kojeg od razloga za opoziv prestaje samo dio ugovora koji uređuje njegov položaj kao menadžera, dok radno-…
Ishod: Odluka u meritumu
Vrhovni sud Federacije BiH
70 0 Rs 000734 10 Rev
UGOVOR O ZAPOŠLJAVANJU MANAGER-A PREDSTAVLJA MJEŠOVITI PRAVNI POSAO KOJI SADRŽI KAKO ELEMENTE MANAGER-SKOG UGOVORA TAKO I ELEMENTE UGOVORA O RADU
Ishod: Odluka u meritumu
Član 2552 odluke
Vrhovni sud Federacije BiH
51 0 Ps 022257 09 Ps
PRAVIČNA TRŽIŠNA VRIJEDNOST DIONICA U SLUČAJU KADA NIJE BILO PROMETA DIONICA NA BURZI (AKTIVNOG TRŽIŠTA) U RAZDOBLJU OD DANA OBJAVLJIVANJA DATUMA ODRŽAVANJA SKUPŠTINE DO DATUMA ODRŽAVANJA SKUPŠTINE SE ODREĐUJE NA TEMELJU ODREDBI KOJE SE OD…
Ishod: Odluka u meritumu
Ustavni sud Bosne i Hercegovine
AP-2626/07
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-2626/07 (D. F. i Š. B.). Nema povrede: Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje); Član 1. Protokola 1 uz EK i član II/3.k) Ustava BiH (Zaštita imovine). Ključne riječi: 6.1.1.1. - …
Ishod: Odluka o dopustivosti
Član 3092 odluke
Vrhovni sud Federacije BiH
65 0 P 309634 22 Rev
Članovi društva ne odgovaraju za obaveze društva, izuzev u izričito propisanim slučajevima zloupotrebe, što znači da za obaveze društva sa ograničenom odgovornošću član društva odgovara svojim udjelom samo ako su prethodno utvrđene naveden…
Ishod: Odluka u meritumu
Vrhovni sud Federacije BiH
65 0 P 329284 22 Rev
Tužba za istupanje člana iz društva sa ograničenom odgovornošću je krajnje sredstvo u slučaju kada, zbog prirode i težine povrede prava člana društva, druga pravna sredstva ne mogu dati rezultate. Teret dokazivanja postojanja nekog od opra…
Ishod: Odluka u meritumu
Član 3282 odluke
Vrhovni sud Federacije BiH
58 0 P 098627 17 Rev
KADA UGOVOR O DUGOROČNOM KREDITU ZAKLJUČI BANKA KAO KREDITOR SA KORISNIKOM KREDITA, I SA PRAVNIM SUBJEKTOM KAO SUDUŽNIKOM (JAMCEM) KOJI JE SVOJIM PEČATOM I POTPISOM OVLAŠTENIH LICA ZA ZASTUPANJE U UGOVORU PREUZEO ODGOVORNOST ZA OBVEZE KORI…
Ishod: Odluka u meritumu
Vrhovni sud Federacije BiH
58 0 Ps 902484 09 Rev
TOK ZASTARE, U PRAVILU, PREKIDAJU SAMO ONA PRAVNA SREDSTVA KOJA ISTOVREMENO OKONČAVAJU SPORNI MATERIJALNOPRAVNI ODNOS I OMOGUĆAVAJU OSTVARENJE PRAVA ZA KOJE JE ZASTARA BILA U TOKU.
Ishod: Odluka u meritumu
Član 3402 odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine
AP-3306/08
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-3306/08 («Gama-ba» d.o.o. Vitez). Nema povrede: Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje); Član 1. Protokola 1 uz EK i član II/3.k) Ustava BiH (Zaštita imovine). Ključne riječi: D1…
Ishod: Odluka o dopustivosti
Ustavni sud Bosne i Hercegovine
AP-215/05
Odluka o meritumu u predmetu AP-215/05 (A. J.). Nema povrede: Član 14. EK i član II/4. Ustava BiH (Zabrana diskriminacije); Član 13. EK (Pravo na djelotvoran pravni lijek); Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje). …
Ishod: Odluka o meritumu
Član 3752 odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine
AP-532/04
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-532/04 (ERONET pokretne komunikacije d.o.o. Mostar). Ključne riječi: D18.3.c. - Protek roka.
Ishod: Odluka o dopustivosti
Ustavni sud Bosne i Hercegovine
AP-223/02
Odluka o meritumu u predmetu AP-223/02 (Šeha Es" d.o.o. i E. Š.). Nema povrede: Član 1. Protokola 1 uz EK i član II/3.k) Ustava BiH (Zaštita imovine); Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje). Ključne riječi: P1.1. …
Ishod: Odluka o meritumu
Općenite reference na ovaj akt (61)
Ustavni sud Bosne i Hercegovine
AP-4143/21
Odluka o meritumu u predmetu AP-4143/21 (PD „Turist Best“ d.d. Konjic). Nema povrede: Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje). Ključne riječi: 6.1.18. - pravično suđenje – obrazložena presuda; 6.1.10. - pravično su…
Ishod: Odluka o meritumu
Vrhovni sud Federacije BiH
17 0 P 081744 25 Rev
Pravosnažnošću presude kojom je odbijen zahtjev za poništenje odluke o isključenju člana društva, kojom je određena i isplata tržne vrijednosti udjela, dospijeva i obaveza društva za isplatu tržišne vrijednosti udjela.
Ishod: Odluka u meritumu
Vrhovni sud Federacije BiH
58 0 P 178284 24 Rev
Kada tužitelj prvostepenu presudu ne pobija samo zato što prvostepeni sud nije odlučio o njegovom eventualnom tužbenom zahtjevu, tada nema uslova da se njegova žalba smatra prijedlogom za donošenje dopunske presude.
Ishod: Odluka u meritumu
Vrhovni sud Federacije BiH
17 0 Ps 090925 22 Rev
U izvršavanju odluka skupštine i nadzornog odbora društva i zastupanja društva, direktor koji odgovara za zakonitost poslovanja društva, ne može svoja ovlaštenja temeljiti na nezakonitoj odluci nadzornog odbora društva.
Ishod: Odluka u meritumu
Ustavni sud Bosne i Hercegovine
AP-4410/20
Odluka o meritumu u predmetu AP-4410/20 (H. T.). Nema povrede: Član 1. Protokola 1 uz EK i član II/3.k) Ustava BiH (Zaštita imovine); Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje). Ključne riječi: 6.1.17. - pravično suđe…
Ishod: Odluka o meritumu
Ustavni sud Bosne i Hercegovine
AP-4033/20
Odluka o meritumu u predmetu AP-4033/20 (M. Z.). Povreda: Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje). Nema povrede: Član 1. Protokola 1 uz EK i član II/3.k) Ustava BiH (Zaštita imovine); Član 6. EK i član II/3.e) Usta…
Ishod: Odluka o meritumu
Ustavni sud Bosne i Hercegovine
AP-1423/21
Odluka o meritumu u predmetu AP-1423/21 (S. H. i drugi). Nema povrede: Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje). Ključne riječi: 6.1.10. - pravično suđenje - razuman rok; Likvidacija.
Ishod: Odluka o meritumu
Vrhovni sud Federacije BiH
42 0 P 047479 21 Rev
Postoji pasivna legitimacija tužene koja je štetu prouzrokovala u svojstvu imenovanog likvidacionog upravnika, a ne u vršenju funkcije direktora preduzeća, nad kojim je proveden likvidacioni postupak.
Ishod: Odluka u meritumu
Ustavni sud Bosne i Hercegovine
AP-4199/20
Odluka o meritumu u predmetu AP-4199/20 (D. M.). Povreda: Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje). Nema povrede: Član 13. EK (Pravo na djelotvoran pravni lijek); Član 1. Protokola 1 uz EK i član II/3.k) Ustava BiH …
Ishod: Odluka o meritumu
Ustavni sud Bosne i Hercegovine
AP-2639/20
Odluka o meritumu u predmetu AP-2639/20 (Sindikat Hrvatske pošte Mostar). Nema povrede: Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje); Član 1. Protokola 1 uz EK i član II/3.k) Ustava BiH (Zaštita imovine). Ključne riječi…
Ishod: Odluka o meritumu
+ još 51