Aktio

Parlament Federacije Bosne i Hercegovine

Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju

ZAKON
O PENZIJSKOM I INVALIDSKOM OSIGURANJU

I - OSNOVNE ODREDBE

Član 1.

Ovim zakonom uređuje se: sticanje, ostvarivanje i prestanak prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja, ko se smatra osiguranikom, penzijski staž, osiguravanje sredstava za penzijsko i invalidsko osiguranje i druga pitanja u vezi s penzijskim i invalidskim osiguranjem.

Po ovom zakonu obaveznim penzijskim i invalidskim osiguranjem osiguranicima se osiguravaju prava za slučaj invalidnosti, smrti i starosti.

Na dobrovoljno penzijsko i invalidsko osiguranje mogu se osigurati lica koja nisu obavezno osigurana.

Član 2.

Prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja su:

pravo na starosnu penziju,

pravo na invalidsku penziju,

pravo na porodičnu penziju,

prava osiguranika sa promijenjenom radnom sposob-nošću.

Član 3.

Prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja su neotuđiva, lična i materijalna i ne mogu se prenositi na druga lica.

Prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja ne mogu zastarjeti.

Prava po ovom zakonu ne mogu se oduzeti, smanjiti ili ograničiti, izuzev slučajeva utvrđenih ovim zakonom.

Član 4.

Sredstva za penzijsko i invalidsko osiguranje, u skladu sa ovim zakonom, osiguravaju se iz doprinosa i drugih izvora.

Član 5.

Zatečeni nosioci penzijskog i invalidskog osiguranja na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine na dan stupanja na snagu ovog zakona (u daljem tekstu: nosioci osiguranja) nastavit će sa radom do donošenja zakona iz člana 153. ovog zakona.

Član 6.

Nosiocem osiguranja iz člana 5. ovog zakona upravlja Upravni odbor.

Upravni odbor ima sedam članova.

Članove Upravnog odbora imenuje Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Vlada Federacije) u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Član 7.

Prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja se ostvaruju po propisima o upravnom postupku, ako ovim zakonom nije drugačije određeno.

II - OSIGURANA LICA

1. Osiguranici

Član 8.

Prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja obaveznim penzijskim i invalidskim osiguranjem osiguravaju i ostvaruju:

  • 1.
    zaposlenici na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija);
  • 2.
    profesionalna vojna lica koja imaju svojstvo vojnog lica prema propisima o vojnoj službi u Vojsci Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Vojska Federacije);
  • 3.
    zaposlenici organa unutarnjih poslova;
  • 4.
    zaposlenici u sudskoj policiji i kazneno - popravnim ustanovama;
  • 5.
    izabrani ili imenovani nosioci javne ili druge društvene funkcije na teritoriji Federacije koji za taj rad primaju plaću, odnosno ostvaruju naknadu plaće za obavljanje te funkcije;
  • 6.
    zaposlenici koji su u radnom odnosu na teritoriji Federacije koji su upućeni na rad u inozemstvo, ako nisu obavezno osigurani po propisima države u koju su upućeni ili ako međunarodnim ugovorom o socijalnom osiguranju (u daljem tekstu: međunarodni ugovor) nije drugačije određeno;
  • 7.
    državljani Bosne i Hercegovine - Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: državljani Federacije), koji su zasnovali radni odnos kod organizacije koja obavlja djelatnost u inozemstvu;
  • 8.
    izabrani ili imenovani nosioci javne ili druge društvene funkcije u organima Bosne i Hercegovine, ako zakonom Bosne i Hercegovine nije drugačije određeno.

Član 9.

Obavezno su osigurani državljani Federacije koji su:

  • 1.
    na teritoriji Federacije zaposleni kod stranih ili među-narodnih organizacija i ustanova, konzularnih i diplomatskih predstavništava ili su u ličnoj službi stranih državljana, ako međunarodnim ugovorom nije drugačije određeno;
  • 2.
    zaposleni u inozemstvu, ako su bili neposredno pred odlazak u inozemstvo osigurani na teritoriji Federacije, odnosno ako su imali pred odlazak u inozemstvo prebivalište na teritoriji Federacije i nisu obavezno osigurani kod inozemnog nosioca socijalnog osiguranja;
  • 3.
    zaposleni kod stranog poslodavca u državi u kojoj su obavezno osigurani, ali u kojoj prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja ne mogu da ostvaruju ili ih ne mogu koristiti van te države, pod uvjetom da su neposredno pred odlazak u inozemstvo imali prebivalište na teritoriji Federacije i ako su državljani Federacije.

Član 10.

Obavezno su osigurani strani državljani i lica bez državljanstva koji su na teritoriji Federacije:

  • 1.
    zaposleni kod stranog poslodavca, ako međunarodnim ugovorom nije drugačije uređeno;
  • 2.
    zaposleni kod međunarodnih organizacija i ustanova, stranih diplomatskih i konzularnih predstavništava, ako je takvo osiguranje predviđeno međunarodnim ugovorom.

Pod poslodavcem u smislu ovog zakona smatraju se pravna i fizička lica.

Član 11.

Obavezno se osiguravaju na teritoriji Federacije lica:

  • 1.
    koja obavljaju privrednu ili uslužnu djelatnost, a upisana su u odgovarajući registar;
  • 2.
    koja, u skladu sa posebnim propisima samostalno u vidu zanimanja obavljaju profesionalnu djelatnost, te vjerski službenici;
  • 3.
    korisnici prava na odgovarajuće zapošljavanje za vrijeme prekvalifikacije odnosno dokvalifikacije;
  • 4.
    vrhunski sportisti, ako nisu osigurani po drugom osnovu.

Član 12.

Obavezno se osiguravaju zemljoradnici i članovi njihovog domaćinstva i druga lica koja se bave poljoprivrednom djelatnošću kao jedinim ili glavnim zanimanjem, koji su navršili 15 godina života (u daljem tekstu: zemljoradnici).

Smatra se da je poljoprivredna djelatnost jedino ili glavno zanimanje u smislu ovog zakona ako zemljoradnik prosječno mjesečno od te djelatnosti ostvaruje prihod najmanje u visini prosječne mjesečne plaće u Federaciji u prethodnoj godini.

Kao domaćinstvo u smislu ovog zakona smatra se zajednica života, privređivanja i trošenja prihoda ostvarenih radom njihovih članova.

2. Osigurana lica

Član 13.

Lica koja su bila osiguranici po čl.8, 9. i 10. ovog zakona prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja ostvaruju u slučaju starosti i gubitka radne sposobnosti, po prestanku radnog odnosa:

  • 1.
    dok primaju novčanu naknadu u vezi sa korištenjem prava na odgovarajuće zapošljavanje, za vrijeme čekanja na zapošljavanje i za vrijeme čekanja na prekvalifikaciju odnosno dokvalifikaciju;
  • 2.
    privremeno nezaposlena lica koja su prijavljena nadležnoj ustanovi za zapošljavanje Federacije (u daljem tekstu: ustanova za zapošljavanje), ako je odluka o prestanku njihovog radnog odnosa donesena u slučaju kada je proveden postupak za prestanak preduzeća i drugog pravnog lica, pod uvjetom da su prije prestanka radnog odnosa bila osigurana neprekidno najmanje devet mjeseci ili sa prekidima 12 mjeseci u posljednjih 18 mjeseci. Ovo osiguranje traje najviše jednu godinu u svakom pojedinom slučaju prestanka radnog odnosa, ali najviše tri godine u toku radnog vijeka zaposlenika.

Pod preduzećem i drugim pravnim licem u smislu ovog zakona podrazumijevaju se preduzeća, ustanove, državni organi, banke i druge finansijske organizacije, zadruge i oblici saradnje i zajedničkog poslovanja sa stranim licima.

Član 14.

Penzijskim i invalidskim osiguranjem osiguravaju se prava, utvrđena ovim zakonom, svakom građaninu u slučaju gubitka radne sposobnosti, a u slučaju smrti članovima njegove porodice pravo na porodičnu penziju, ako je gubitak radne sposobnosti, odnosno smrt posljedica povrede na radu, odnosno profesionalne bolesti nastale za vrijeme:

  • 1.
    rada u drugom preduzeću i u drugom pravnom licu, u smislu propisa o radnim odnosima;
  • 2.
    obavljanja obaveznog praktičnog rada učenika i studenata u toku sticanja obrazovanja i odgoja;
  • 3.
    obavljanja poslova bez zasnivanja radnog odnosa (volonterski rad);
  • 4.
    prekvalifikacije odnosno dokvalifikacije koju organizira ustanova za zapošljavanje;
  • 5.
    društveno organiziranog omladinskog radnog angažiranja (oblici zadrugarstva učenika, studenata i nezaposlene omladine);
  • 6.
    obavljanja javnih radova;
  • 7.
    učestvovanja na organiziranim sportskim takmičenjima;
  • 8.
    obavljanja privremenih i povremenih poslova u smislu propisa o radu;
  • 9.
    stručnog osposobljavanja za rad djece sa teškoćama u razvoju;
  • 10.
    izdržavanja kazne zatvora.

Odredba stava 1. tačka 2. ovog člana primjenjuje se i na državljane Federacije koji se, saglasno propisima, nalaze u inozemstvu radi učenja, odnosno sticanja prakse, ako su prije odlaska u inozemstvo imali prebivalište na teritoriji Federacije.

Odredba stava 1. tačka 2. ovog člana primjenjuje se i na strane državljane koji se nalaze na učenju, odnosno praksi na teritoriji Federacije, ako država čiji su oni državljani isto tako postupa sa državljanima Federacije, odnosno ako međunarodnim ugovorom nije drugačije uređeno.

Član 15.

Lica koja nisu osigurana po drugom osnovu osigurana su za slučaj gubitka radne sposobnosti i smrti, kao posljedice povrede na radu, odnosno profesionalne bolesti, ako:

  • 1.
    učestvuju u akcijama spasavanja ili odbrane od elementarnih nepogoda ili nesreća;
  • 2.
    učestvuju u društveno organiziranim radnim akcijama u Federaciji pri obnovi i izgradnji zemlje;
  • 3.
    obavljaju poslove vojne ili odgovarajuće civilne zaštite ili ako se obučavaju za vršenje ovih poslova;
  • 4.
    izvršavaju naloge Vojske Federacije, odnosno ministarstva unutrašnjih poslova, kao i lica rezervnog sastava tih organa;
  • 5.
    obavljaju javne i druge društvene funkcije ili građanske dužnosti na poziv državnih ili drugih ovlaštenih organa;
  • 6.
    kao članovi operativnih sastava dobrovoljnih vatrogasnih organizacija vrše poslove gašenja požara i zaštite od drugih nesreća;
  • 7.
    kao članovi gorske službe spasavanja, odnosno ronioci, kada učestvuju u otklanjanju neposredne opasnosti po život i zdravlje ljudi, odnosno imovine ili kad učestvuju u spasavanju ljudi, odnosno imovine.

Član 16.

Licima iz čl. 14. i 15. ovog zakona osigurava se sticanje i korištenje prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja, pod uvjetima i na način kojim se osigurava sticanje i korištenje tih prava zaposlenicima, ako ovim zakonom nije drugačije uređeno.

Član 17.

Državljani Federacije koji nisu obuhvaćeni obaveznim penzijskim i invalidskim osiguranjem mogu sebi i članovima svoje porodice dobrovoljnim osiguranjem osiguravati prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja, pod uvjetima i u obimu utvrđenim ovim zakonom.

Državljani Federacije zaposleni u državi sa kojom nije zaključen međunarodni ugovor mogu se dobrovoljno osigurati na penzijsko i invalidsko osiguranje, u skladu sa ovim zakonom.

Član 18.

Na dobrovoljno osiguranje može se osigurati lice koje je navršilo 15 godina života i koje ima opću zdravstvenu sposobnost.

Lice koje se nalazi na redovnom školovanju ili odsluženju vojnog roka ne može se osigurati na dobrovoljno osiguranje.

Član 19.

Lica iz člana 17. ovog zakona i lica kojima je prestalo svojstvo osiguranika ne mogu ostvarivati prava po osnovu promijenjene radne sposobnosti.

Član 20.

Invalidnost, kao osnov za sticanje prava osiguranika u dobrovoljnom osiguranju, postoji kad kod osiguranika uslijed bolesti ili povrede van rada nastupi potpuna nesposobnost za rad i privređivanje.

III - STICANJE I OSTVARIVANJE PRAVA IZ PENZIJSKOG I INVALIDSKOG OSIGURANJA

Član 21.

Prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja stiču se za slučaj:

starosti,

invalidnosti,

smrti.

1. Invalidnost

Član 22.

Invalidnost, u smislu ovog zakona, postoji kada osiguranik zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju prouzrokovanih povredom na radu, profesionalnom bolešću, povredom van rada ili bolešću koje se ne mogu otkloniti liječenjem ili mjerama medicinske rehabilitacije, postane potpuno nesposoban za obavljanje poslova radnog mjesta na koje je bio raspoređen i koje je obavljao prije nastanka invalidnosti.

Kod osiguranika iz stava 1. ovog člana postoji promijenjena radna sposobnost kada može da radi puno radno vrijeme na drugim poslovima koji odgovoraju njegovim tjelesnim i psihofizičkim sposobnostima sa ili bez prekvalifikacije odnosno dokvalifikacije.

Gubitak radne sposobnosti kod osiguranika iz stava 1. ovog člana, u smislu ovog zakona, postoji kada ne može da obavlja poslove iz stava 2. ovog člana.

Član 23.

Povredom na radu, u smislu ovog zakona, smatra se povreda osiguranika prouzrokovana neposrednim i kratkotrajnim mehaničkim, fizikalnim ili hemijskim djelovanjem, kao i povreda prouzrokovana naglim promjenama položaja tijela, iznenadnim opterećenjem tijela ili drugim promjenama fiziološkog stanja organizma, ako je takva povreda uzročno vezana za vršenje poslova svog radnog mjesta.

Povredom na radu smatra se i povreda prouzrokovana na način iz stava 1. ovog člana koju osiguranik pretrpi na redovnom putu od stana do mjesta rada ili obratno, na putu preduzetom radi izvršavanja poslova i na putu preduzetom radi stupanja na rad.

Povredom na radu smatra se i bolest osiguranika koja je nastala neposredno i kao isključiva posljedica nekog nesretnog slučaja ili više sile za vrijeme obavljanja poslova svog radnog mjesta ili u vezi s njima.

Povredom na radu smatra se i povreda koju osiguranik pretrpi u obavljanju poslova iz čl.14. i 15. ovog zakona.

Član 24.

Povredom na radu, u smislu ovog zakona, smatra se i povreda koju osiguranik pretrpi na način iz člana 23. stav 1. ovog zakona:

  • 1.
    u vezi sa korištenjem prava iz zdravstvene zaštite;
  • 2.
    u vezi sa korištenjem prava na prekvalifikaciju odnosno dokvalifikaciju po ovom zakonu;
  • 3.
    na drugom poslu koji vrši u interesu preduzeća i drugog pravnog lica u kome se nalazi u radnom odnosu;
  • 4.
    prilikom učestvovanja u organiziranim sportskim takmičenjima koje organiziraju nadležni organi;
  • 5.
    na putu od mjesta rada do mjesta stanovanja.

Povredom na radu, u smislu ovog zakona, smatra se i povreda zemljoradnika prouzrokovana neposrednim i kratkotrajnim mehaničkim, fizikalnim ili hemijskim djelovanjem, kao i povreda prouzrokovana naglim promjenama fiziološkog stanja organizma, ako je takva povreda uzročno vezana za obavljanje poslova u poljoprivrednoj djelatnosti.

Povredom na radu, u smislu ovog zakona, smatra se i povreda osiguranika koju je pretrpio prilikom obavljanja poslova u vrijeme koje mu se na osnovu člana 94. ovog zakona priznaje kao poseban staž.

Nosilac osiguranja učestvuje u utvrđivanju povrede na radu u preduzeću i drugom pravnom licu, kod poslodavca i zemljoradnika.

Član 25.

Profesionalna bolest, u smislu ovog zakona, jeste određena bolest prouzrokovana dužim neposrednim uticajem procesa i uvjeta rada na poslovima koje je osiguranik obavljao na svom radnom mjestu.

Profesionalne bolesti i radna mjesta na kojima se te bolesti pojavljuju, kao i uvjeti pod kojima se smatraju profesionalnim bolestima, utvrđuju nosioci osiguranja, po prethodno pribavljenom mišljenju odgovarajućih stručnih i naučnih organizacija, uz saglasnost Federalnog ministarstva za socijalnu politiku, raseljene osobe i izbjeglice (u daljem tekstu: Ministar- stvo).

Propisi iz stava 2. ovog člana donijet će se najkasnije u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Član 26.

Invalid rada, u smislu ovog zakona, jeste osiguranik koji po osnovu invalidnosti ostvaruje prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja.

Član 27.

Osiguranici kod kojih nastane invalidnost, zavisno od promijenjene radne sposobnosti, razvrstavaju se u dvije kategorije invalidnosti:

u I kategoriju invalidnosti razvrstavaju se osiguranici kod kojih nastane gubitak radne sposobnosti,

u II kategoriju invalidnosti razvrstavaju se osiguranici sa promijenjenom radnom sposobnošcu.

Član 28.

Svojim radnim mjestom, u smislu ovog zakona, smatra se radno mjesto na kome je osiguranik radio prije nastanka invalidnosti.

Drugim odgovarajućim radnim mjestom, odnosno odgovarajućim zaposlenjem, smatra se radno mjesto koje odgovara tjelesnim i psihofizičkim sposobnostima osiguranika na kome osiguranik sa radnim naporom, koji ne pogoršava njegovo zdravstveno stanje, može da radi puno radno vrijeme, prema promijenjenoj radnoj sposobnosti.

Član 29.

Invalidnost, kao osnov za sticanje prava osiguranika iz člana 11. tač. 1. i 2. ovog zakona, postoji kada kod osiguranika, zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju prouzrokovanih povredom na radu, profesionalnom bolešću, povredom van rada ili bolešću, koje se ne mogu otkloniti liječenjem ili mjerama medicinske rehabilitacije, nastane promjena ili gubitak radne sposobnosti za obavljanje djelatnosti po osnovu koje je osiguran neposredno prije nastanka invalidnosti, odnosno prije prestanka posljednjeg osiguranja, odnosno koji odgovaraju stepenu njegove stručne spreme.

Invalidnost kao osnov za sticanje prava zemljoradnika, u smislu ovog zakona, postoji kad kod osiguranika, na način iz stava 1. ovog člana, nastane gubitak radne sposobnosti za obavljanje poslova u poljoprivrednoj djelatnosti.

Invalidnost kao osnov za sticanje prava lica iz čl. 14. i 15. ovog zakona postoji kad kod lica, na način iz stava 1. ovog člana, nastane promjena ili gubitak radne sposobnosti za poslove za koje je osposobljeno ili je njegovo osposobljavanje bilo u toku neposredno prije nastanka invalidnosti.

2. Starosna penzija

Član 30.

Osiguranik stiče pravo na starosnu penziju kad navrši 65 godina života i najmjanje 20 godina penzijskog staža.

Osiguranik stiče pravo na starosnu penziju kada navrši 40 godina penzijskog staža, bez obzira na godine života.

Član 31.

Osiguraniku kome se, u smislu ovog zakona, staž osiguranja računa s uvećanim trajanjem, starosna granica za sticanje prava na penziju smanjuje se srazmjerno stepenu uvećanja staža.

Član 32.

Starosna penzija se utvrđuje od mjesečnog prosjeka plaća koje je osiguranik ostvario u bilo kojih uzastopnih 15 godina osiguranja koje su za osiguranika najpovoljnije, počev od 1. januara 1966. godine, a ako nema tih podataka, uzimaju se podaci od 1. januara 1970. godine (u daljem tekstu: penzijski osnov).

Kao godina osiguranja iz koje se uzima plaća za utvrđivanje penzijskog osnova uzima se kalendarska godina u kojoj je osiguranik ostvario plaću,odnosno naknadu plaće za najmanje šest mjeseci staža osiguranja.

Plaća, odnosno naknada plaće ostvarena u godini u kojoj osiguranik ostvaruje pravo na starosnu penziju ne uzima se za utvrđivanje penzijskog osnova.

Kada se starosna penzija ostvaruje sa stažom osiguranja kraćim od 15 godina, penzijski osnov se utvrđuje na osnovu prosječne plaće ostvarene za vrijeme ukupnog staža osiguranja.

Član 33.

Za utvrđivanje penzijskog osnova iz člana 32. ovog zakona uzimaju se neto plaće (u daljem tekstu: plaće), i novčane naknade koje je osiguranik ostvario, odnosno neto osnovice osiguranja za penzijsko i invalidsko osiguranje (u daljem tekstu: osnovice osiguranja).

Član 34.

Za utvrđivanje penzijskog osnova uzima se prosječna mjesečna plaća koju je osiguranik ostvario u punom radnom vremenu.

Plaća koja je ostvarena radom u vremenu dužem ili kraćem od punog radnog vremena preračunava se na prosječni mjesečni iznos koji odgovara plaći za puno radno vrijeme.

Osiguraniku koji je u kalendarskoj godini bio istovremeno u dva ili više radnih odnosa, plaća se računa tako što se uzima ukupna ostvarena plaća i sati provedeni na radu u svim radnim odnosima do punog radnog vremena.

Plaća ostvarena radom u vremenu dužem od punog radnog vremena uzima se za utvrđivanje penzijskog osnova samo ako je takav rad imao karakter rada dužeg od punog radnog vremena u smislu propisa o radu.

Član 35.

Za vrijeme za koje je osiguranik ostvario naknadu plaće prema propisima o zdravstvenom osiguranju, za utvrđivanje penzijskog osnova uzima se iznos prosječne mjesečne plaće osiguranika, koja se utvrđuje na osnovu plaće ostvarene u kalendarskoj godini koja prethodi godini u kojoj je nastala privremena spriječenost za rad, preračunate koeficijentom za valorizaciju utvrđenim za tu godinu, u skladu sa članom 45. ovog zakona.

Član 36.

U prosječan mjesečni iznos plaće za utvrđivanje penzijskog osnova uzima se osnov za određivanje naknade, odnosno uzimaju se naknade koje ostvaruje invalid rada sa promijenjenom radnom sposobnošću sa pravom na raspoređivanje odnosno zaposlenje na odgovarajuće radno mjesto, kao i pravom na prekvalifikaciju odnosno dokvalifikaciju.

Kad se u obračunskom razdoblju za utvrđivanje penzijskog osnova nalaze i periodi u kojima su ostvarene naknade plaće iz člana 75. tač. 1. do 3. ovog zakona, za utvrđivanje penzijskog osnova uzimaju se osnovi od kojih su utvrđene visine ovih naknada. Ovi osnovi preračunavaju se koeficijentom za valorizaciju utvrđenim za godinu iz koje je uzeta plaća za utvrđivanje tih osnova, u skladu sa članom 45. ovog zakona.

Kada se u obračunskom razdoblju za utvrđivanje penzijskog osnova nalaze i periodi u kojima su ostvarene naknade plaća iz člana 75. tačka 4. ovog zakona, za utvrđivanje penzijskog osnova uzima se iznos tih naknada preračunatih koeficijentom za valorizaciju iz godine u kojoj su te naknade ostvarene. Ako se ove naknade umanjuju za vrijeme privremene spriječenosti za rad, za utvrđivanje penzijskog osnova naknade se uzimaju u punom iznosu.

Član 37.

Za utvrđivanje penzijskog osnova za osiguranike:

  • 1.
    iz člana 8. i člana 10. stav 1. tačka 1. uzima se plaća ostvarena iz radnog odnosa;
  • 2.
    iz člana 8. tačka 5. ovog zakona uzima se plaća odnosno naknada za obavljanje te funkcije.

Član 38.

Za utvrđivanje penzijskog osnova za osiguranike:

  • 1.
    iz člana 8. tač. 6. i 7. ovog zakona uzima se plaća, koju bi za istu vrstu posla ostvario u Federaciji;
  • 2.
    iz čl. 9. i 10. ovog zakona uzima se osnovica osiguranja koja je služila kao osnov za plaćanje doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje;
  • 3.
    iz člana 11. stav 1. tač. 1. i 2. ovog zakona uzima se plaća osiguranika, najmanje u visini prosječne plaće u Federaciji na osnovu podataka Federalnog zavoda za statistiku (u daljem tekstu: Zavod);
  • 4.
    iz člana 11. tačka 3. ovog zakona uzima se osnov od koga je određena naknada koju osiguranik prima za vrijeme prekvalifikacije odnosno dokvalifikacije radi odgova-rajućeg zapošljavanja;
  • 5.
    iz člana 11. tačka 4. ovog zakona uzimaju se primanja vrhunskih sportista, najmanje u visini prosječne plaće u Federaciji; iz člana 12. ovog zakona uzima se osnovica na koju je zemljoradnik osiguran.

Član 39.

Za utvrđivanje penzijskog osnova uzima se i plaća ostvarena po osnovu inovacija, racionalizacija i drugih vidova stvaralaštva u radu.

Prilikom utvrđivanja penzijskog osnova uzima se ukupan iznos plaće ostvarene u skladu sa stavom 1. ovog člana, kao da je ostvarena u godini u kojoj je isplaćena.

Član 40.

Osiguranicima koji ostvaruju pravo na penziju na osnovu međunarodnih ugovora periodi provedeni u osiguranju kod inozemnog nosioca osiguranja ne uzimaju se za utvrđivanje penzijskog osnova, prema ovom zakonu.

Član 41.

Osiguranicima iz člana 13. ovog zakona, za vrijeme čekanja na zaposlenje, za utvrđivanje penzijskog osnova uzima se osnovica na koju je plaćen doprinos za penzijsko i invalidsko osiguranje.

Za utvrđivanje penzijskog osnova za osiguranike iz čl. 14. i 15. ovog zakona, uzima se prosječna plaća u Federaciji na osnovu podataka Zavoda (u daljem tekstu: prosječna plaća u Federaciji), a ako je to za osiguranika povoljnije, plaća ili osnovica osiguranja na koju je plaćen doprinos prije sticanja svojstva osiguranog lica iz čl. 14. i 15. ovog zakona.

Za osiguranike iz člana 17. ovog zakona za utvrđivanje penzijskog osnova, uzima se osnovica osiguranja na koju je obračunat i uplaćen doprinos za penzijsko i invalidsko osiguranje.

Član 42.

Za osiguranike koji nemaju plaću ostvarenu poslije 1. januara 1966. godine penzijski osnov utvrđuje se u procentu od osnova koji predstavlja prosječna plaća u Federaciji u godini koja prethodi godini ostvarivanja prava i iznosi:

160% za osiguranike sa visokom stručnom spremom,

122% za osiguranike sa višom stručnom spremom i VK radnike,

95% za osiguranike sa srednjom stručnom spremom i KV radnike,

70% za osiguranike sa nižom stručnom spremom i PK i NK radnike.

Pod stručnom spremom iz stava 1. ovog člana podrazumijeva se stručna sprema koju je osiguranik imao u momentu prestanka osiguranja.

Član 43.

Za utvrđivanje penzijskog osnova ne uzimaju se slijedeća primanja:

nagrade po osnovu posebnog priznanja ili bilo kakve jednokratne nagrade, naknade i sl.,

primanja koja predstavljaju naknadu troškova (dnevnice, terenski dodatak, dodatak za odvojeni život od porodice, naknade za korištenje putničkog automobila i sl.),

primanja iz sredstava zajedničke potrošnje koja koriste zaposlenici preduzeća i drugog pravnog lica (za godišnji odmor i rekreaciju, za ishranu, prilikom odlaska iz preduzeća i drugog pravnog lica, penzioniranja, jubilarnih proslava za ispunjavanje određenog staža i sl.).

Član 44.

Kao godina osiguranja iz koje se uzima plaća i ostala primanja za utvrđivanje penzijskog osnova računa se svaka kalendarska godina u kojoj je osiguranik ostvario plaću, odnosno naknadu plaće za najmanje šest mjeseci rada u punom radnom vremenu.

Ako osiguranik nije ostvario plaću, odnosno naknadu plaće za potreban broj mjeseci iz stava 1. ovog člana, period za koji se plaća uzima za utvrđivanje penzijskog osnova pomjera se unazad za jednu ili više kalendarskih godina, dok se ne dobije obračunski period koji se uzima za utvrđivanje penzijskog osnova u smislu ovog zakona.

Plaće za svaku godinu uzimaju se u cijelosti za utvrđivanje penzijskog osnova.

Član 45.

Plaće iz ranijih godina valoriziraju se prema kretanju prosjeka plaća svih zaposlenih na teritoriji Federacije. Valorizacija plaća iz ranijih godina, prema kojima se u smislu člana 32. ovog zakona utvrđuje penzija, vrši se prema prosjeku plaća u posljednjoj kalendarskoj godini koja prethodi godini u kojoj osiguranik ostvaruje pravo na penziju, odnosno prema kretanju penzije u godinama u kojima nije izvršeno u potpunosti usklađivanje penzija prema kretanju plaća svih zaposlenih.

Koeficijente za valorizaciju plaća iz ranijih godina utvrđuju nosioci osiguranja, svake godine jedinstveno za sve plaće na osnovu statističkih podataka o kretanju plaća svih zaposlenih na teritoriji Federacije.

Član 46.

Koeficijenti valorizacije izražavaju se cijelim brojevima, sa tri decimale. Koeficijenti valorizacije za svaku godinu jedinstveni su za sve plaće, bez obzira na njihovu visinu.

Saopćenje o koeficijentu valorizacije objavljuje se u "Službenim novinama Federacije BiH".

Član 47.

Penzijski osnov utvrđuje se tako što se plaće iz perioda iz kojeg se plaće uzimaju za utvrđivanje penzijskog osnova, valorizirane u skladu sa čanom 45. ovog zakona, zbrajaju sa plaćama iz godine za koju je utvrđeno da se uzimaju u nominalnom iznosu i dijele sa ukupnim brojem sati iz perioda iz kojeg se plaće uzimaju za utvrđivanje penzijskog osnova u kojem su plaće ostvarene, pa tako dobijeni iznos, koji predstavlja prosječni novčani izraz vrijednosti jednog radnog sata u obračunskom periodu, množi se sa brojem sati prosječnog mjesečnog punog radnog vremena.

Ukupna plaća ostvarena radom u punom, kraćem od punog i dužem od punog radnog vremena u jednoj godini preračunava se radi utvrđivanja penzijskog osnova na iznos koji odgovara plaći za puno radno vrijeme. Kao puno radno vrijeme uzima se broj sati rada sedmično ili u dužem razdoblju, u smislu propisa o radu.

U ukupan broj sati za koje je ostvarena ukupna plaća uzimaju se u obzir i sati za koje je osiguranik primao novčanu naknadu po propisima o radnim odnosima, zdravstvenom i penzijskom i invalidskom osiguranju i drugim propisima po kojima se isplaćuje naknada plaće.

Prosječno mjesečno puno radno vrijeme u periodu iz kojeg se plaće uzimaju za utvrđivanje penzijskog osnova utvrđuje se na taj način da se zbrajaju svi sati mjesečnog punog radnog vremena, utvrđenog propisom ili općim aktom preduzeća ili drugog pravnog lica za poslove koje je osiguranik obavljao i taj zbir podijeli sa brojem mjeseci iz kojih se plaće uzimaju za utvrđivanje penzijskog osnova.

Član 48.

Ako nosilac osiguranja, odnosno osiguranik ne raspolaže podacima o plaći za utvrđivanje penzijskog osnova u skladu sa članom 32. ovog zakona, za godine za koje se ne raspolaže podacima o plaći osiguranika kao plaća uzima se iznos prosječne plaće u Federaciji za te godine uvećan, odnosno umanjen za onoliko koliko je plaća osiguranika bila prosječno veća odnosno manja od prosječne plaće u Federaciji u godinama za koje se raspolaže podacima o plaći osiguranika.

Smatra se da nosilac osiguranja, odnosno osiguranik ne raspolaže podacima o plaći u smislu stava 1. ovog člana ako ne raspolaže podacima o plaći utvrđenim u članu 32. ovog zakona, osim ako se radi o invalidskoj penziji koja se stiče sa stažom osiguranja manjim od staža osiguranja utvrđenog u članu 32. ovog zakona

Član 49.

Osiguranicima koji su sami obveznici plaćanja doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje za utvrđivanje penzijskog osnova uzimaju se osnovice koje služe za obračunavanje i plaćanje doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje.

Član 50.

Starosna penzija se utvrđuje u procentu od penzijskog osnova prema dužini penzijskog staža i iznosi za 20 godina 45% od penzijskog osnova, a za svaku daljnju navršenu godinu povećava se za 2% od penzijskog osnova, s tim da ne može iznositi više od 85% od penzijskog osnova.

Starosna penzija u godini u kojoj osiguranik ostvaruje pravo na penziju prethodno se usklađuje od 1. januara, a prema kretanju plaće u decembru prethodne godine u odnosu na cijelu prethodnu godinu. U godinama u kojima nije izvršeno usklađivanje penzije sa punim rastom plaća usklađivanje se vrši procentom koji se dobije kada se prosječna penzija iz decembra prethodne godine stavi u odnos sa prosječnom penzijom iz cijele prethodne godine.

Starosna penzija sa svim dodacima kod određivanja ne može iznositi više od iznosa prosječne plaće isplaćene u decembru prethodne godine, uvecane dva puta, usklađene za procenat porasta penzija u godini u kojoj se određuje starosna penzija.

3. Usklađivanje penzija

Član 51.

Starosna penzija usklađuje se sa procentom do rasta prosječnih plaća na teritoriji Federacije u godini u kojoj se vrši usklađivanje ove penzije na osnovu podataka Zavoda, u skladu sa raspoloživim sredstvima nosioca osiguranja.

Mogućnost usklađivanja penzija obavezno se razmatra svaka tri mjeseca, a, kada se steknu uvjeti iz stava 1. ovog člana penzija se obavezno usklađuje.

Konačno usklađivanje penzija za prethodnu godinu vrši se istovremeno sa usvajanjem godišnjeg obračuna nosioca osiguranja za tu godinu. Procenat konačnog usklađivanja penzija zavisi od raspoloživih sredstava u godišnjem obračunu nosioca osiguranja.

4. Invalidska penzija

Član 52.

Osiguranik, kod koga je utvrđena I kategorija invalidnosti stiče pravo na invalidsku penziju:

ako je invalidnost prouzrokovana povredom na radu ili profesionalnom bolešću, bez obzira na dužinu penzijskog staža;

ako je invalidnost prouzrokovana povredom van rada ili bolešću, pod uvjetom da je prije nastanka invalidnosti imao navršen penzijski staž koji mu pokriva najmanje jednu trećinu razdoblja od navršenih najmanje 20 godina života do dana nastanka invalidnosti (u daljem tekstu: radni vijek), računajući radni vijek na pune godine.

Član 53.

Osiguranik kod koga je utvrđena I kategorija invalidnosti do navršene 30. godine života stiče pravo na invalidsku penziju ako je invalidnost prouzrokovana povredom van rada ili bolešću, pod uvjetom da prije nastanka invalidnosti ima navršen penzijski staž koji mu pokriva najmanje jednu trećinu radnog vijeka, ali najmanje jednu godinu osiguranja.

Osiguraniku iz stava 1. ovog člana koji je bio na redovnom školovanju i takvim školovanjem stekao višu ili visoku stručnu spremu, radni vijek se računa od 22 godine života, ako je stekao višu stručnu spremu, odnosno 25 godina ako je stekao visoku stručnu spremu.

Kada se invalidska penzija određuje od plaće ostvarene u godini u kojoj je nastala invalidnost, penzija se prethodno usklađuje, počev od dana sticanja prava prema kretanju plaća u posljednjem mjesecu iz perioda iz koga su plaće uzete za utvrđivanje penzijskog osnova u odnosu na cijeli period iz koga su plaće uzete za utvrđivanje penzijskog osnova.

Član 54.

Invalidska penzija se utvrđuje od penzijskog osnova koji se utvrđuje na način predviđen u čl. 32. do 49. ovog zakona.

Kada se invalidska penzija stiče sa stažom osiguranja kraćim od 15 godina, penzijski osnov se utvrđuje na osnovu prosječne plaće ostvarene za vrijeme ukupnog trajanja osiguranja.

Kada se invalidska penzija stiče sa stažom osiguranja kraćim od 15 godina, za utvrđivanje penzijskog osnova ne uzima se plaća ostvarena u godini u kojoj se ostvaruje pravo na invalidsku penziju.

Izuzetno od stava 3. ovog člana, plaća ostvarena u godini u kojoj se ostvaruje pravo na invalidsku penziju uzima se za utvrđivanje penzijskog osnova kada se invalidska penzija stiče samo na osnovu staža osiguranja ostvarenog u toj godini.

Kada se invalidska penzija ostvaruje sa stažom osiguranja ostvarenim u godini koja prethodi godini ostvarivanja prava i u godini ostvarivanja prava, za utvrđivanje penzijskog osnova uzima se plaća ostvarena u godini koja prethodi godini u kojoj se ostvaruje pravo, bez obzira na to da li je osiguranik u toj godini ostvario plaću, odnosno naknadu plaće za najmanje šest mjeseci staža osiguranja.

Član 55.

Invalidska penzija u slučaju invalidnosti prouzrokovane povredom na radu ili profesionalnom bolešću određuje se u visini od 85% od penzijskog osnova.

Invalidska penzija u slučaju invalidnosti prouzrokovane bolešću ili povredom van rada određuje se od penzijskog osnova zavisno od dužine penzijskog staža i pokrivenosti radnog vijeka penzijskim stažom.

Visina invalidske penzije ne može biti manja od visine starosne penzije za jednak penzijski staž.

Član 56.

Invalidska penzija u slučaju invalidnosti prouzrokovane bolešću ili povredom van rada određuje se u procentu od penzijskog osnova, zavisno od dužine penzijskog staža i pokrivenosti radnog vijeka penzijskim stažom i iznosi:

Navršeni penzijski staž- godina

Pokrivenost radnog vijeka penzijskim stažom 3/4 i više

Pokrivenost radnog vijeka penzijskim stažom manje od 3/4

do 20

60

57

21

61,67

58,87

22

63,34

60,74

23

65,01

62,61

24

66,68

64,48

25

68,35

66,35

26

70,02

68,22

27

71,69

70,09

28

73,36

71,96

29

75,36

73,83

30

76,60

75,70

31

78,37

77,57

32

80,04

79,44

33

81,71

81,31

34

83,38

83,18

35 i više

85

85

Invalidska penzija ne može biti veća od 85% od penzijskog osnova.

Član 57.

Kod određivanja visine invalidske penzije iz člana 56. ovog zakona osiguraniku koji je bio na redovnom školovanju i takvim školovanjem stekao višu ili visoku spremu radni vijek računa se od navršene 22, (viša sprema), odnosno 25. (visoka sprema) godine života, pa do nastanka invalidnosti.

Kod određivanja visine invalidske penzije osiguraniku koji je poslije navršene 20. godine života bio na odsluženju odnosno dosluženju vojnog roka to vrijeme ne računa se u radni vijek.

Član 58.

Osiguraniku kod koga je invalidnost prouzrokovana djelomično povredom na radu ili profesionalnom bolešću, a djelomično bolešću ili povredom van rada invalidska penzija određuje se kao jedna penzija, koja se sastoji od srazmjernog dijela invalidske penzije obračunate za slučaj povrede na radu ili profesionalne bolesti i od srazmjernog dijela invalidske penzije obračunate za slučaj bolesti ili povrede van rada, tako što se prethodno odredi iznos invalidske penzije koja bi pripadala da je ukupna invalidnost prouzrokovana povredom na radu ili profesionalnom bolešću i iznos invalidske penzije koja bi pripadala da je ukupna invalidnost prouzrokovana bolešću ili povredom van rada. Od svakog tako obračunatog iznosa uzima se dio u procentu koji odgovara uticaju pojedinih uzroka invalidnosti na ukupnu invalidnost. Zbir tako dobivenih iznosa čini invalidsku penziju, koja ne može iznositi više od 85 % od penzijskog osnova.

Član 59.

Licima iz čl. 14. i 15. ovog zakona pripada invalidska penzija u visini najniže penzije utvrđene ovim zakonom.

Licima iz stava 1. ovog člana koja su istovremeno osigurana po drugom osnovu kao osnov za određivanje invalidske penzije uzima se plaća, odnosno osnovica za plaćanje doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje prije dobivanja svojstva osiguranog lica iz čl. 14. i 15. ovog zakona, ako je to za njih povoljnije.

5. Porodična penzija

Član 60.

Porodičnu penziju mogu ostvariti članovi porodice :

bračni drug;

djeca rođena u braku, van braka, usvojena, pastorčad koju je osiguranik izdržavao, unučad i druga djeca bez roditelja koju je osiguranik izdržavao do svoje smrti.

Porodičnu penziju može ostvariti i bračni drug iz razvedenog braka, ako mu je sudskom odlukom utvrđeno pravo na izdržavanje.

Član 61.

Članovi porodice stiču pravo na porodičnu penziju, ako je umrli osiguranik ispunjavao jedan od uvjeta:

ispunio uvjete za starosnu penziju;

po osnovu ostvarenog staža stekao uvjete za invalidsku penziju;

bio korisnik starosne ili invalidske penzije.

Ako je smrt osiguranika nastala kao posljedica povrede na radu ili profesionalne bolesti, članovi porodice stiču pravo na porodičnu penziju bez obzira na dužinu penzijskog staža osiguranika.

Član 62.

Udovica stiče pravo na porodičnu penziju, ako ispunjava jedan od uvjeta:

  • 1.
    ako je do smrti bračnog druga navršila 45 godina života;
  • 2.
    ako je do smrti bračnog druga ili u roku od jedne godine od dana smrti bračnog druga postala potpuno nesposobna za privređivanje;
  • 3.
    ako je poslije smrti bračnog druga ostalo jedno ili više djece koja imaju pravo na porodičnu penziju po tom bračnom drugu, a udovica vrši roditeljske dužnosti prema toj djeci. Udovica koja u toku trajanja prava po tom osnovu postane potpuno nesposobna za privređivanje zadržava pravo na porodičnu penziju, dok postoji takva nesposobnost.

Udovica koja u toku trajanja prava na porodičnu penziju stečenog pod uvjetima iz stava 1. tač. 2. i 3. ovog člana navrši 45 godina života zadržava trajno pravo na porodičnu penziju.

Član 63.

Pravo na porodičnu penziju ima udovica i kad je dijete osiguranika rođeno 300 dana poslije njegove smrti, s tim što ovo pravo pripada od dana smrti osiguranika.

Član 64.

Udovac stiče pravo na porodičnu penziju, ako ispunjava jedan od uvjeta:

  • 1.
    ako je do smrti bračnog druga navršio 60 godina života;
  • 2.
    ako je do smrti bračnog druga ili u roku od jedne godine od dana smrti bračnog druga postao potpuno nesposoban za privređivanje;
  • 3.
    ako je poslije smrti bračnog druga ostalo jedno ili više djece koja imaju pravo na porodičnu penziju po tom bračnom drugu, a udovac vrši roditeljske dužnosti prema toj djeci. Udovac koji u toku trajanja prava na porodičnu penziju po tom osnovu postane potpuno nesposoban za privređivanje zadržava pravo na porodičnu penziju dok postoji takva nesposobnost.

Udovac koji u toku trajanja prava na porodičnu penziju stečenog pod uvjetima iz stava 1. tač. 2. i 3.ovog člana navši 60 godina života zadržava trajno pravo na porodičnu penziju.

Član 65.

Dijete stiče pravo na porodičnu penziju i može to pravo koristiti do navršenih 15 godina života.

Dijete starije od 15 godina života zadržava, odnosno stiče pravo na porodičnu penziju ako je na redovnom školovanju. Pravo na porodičnu penziju pripada za vrijeme trajanja redovnog školovanja, a najkasnije do navršenih 25 godina života.

Ako je redovno školovanje prekinuto zbog učešća u odbrani Bosne i Hercegovine, pravo na porodičnu penziju može se steći odnosno koristiti i nakon godina iz stava 2. ovog člana onoliko vremena koliko je dijete zbog učešća u odbrani Bosne i Hercegovine izgubilo na redovnom školovanju.

Ne smatra se redovnim školovanjem ako dijete nastavi školovanje u školi istog ranga koju je već završilo.

Član 66.

Dijete koje postane potpuno nesposobno za samostalan život i rad do navršenih godina života do kojih se djeci osigurava pravo na porodičnu penziju ima pravo na porodičnu penziju za sve vrijeme dok takva nesposobnost traje.

Dijete kod koga nastane potpuna i trajna nesposobnost za samostalan život i rad poslije navršenja godina života do kojih se djeci osigurava pravo na porodičnu penziju, a prije smrti osiguranika, stiče pravo na porodičnu penziju ako ga je osiguranik izdržavao do svoje smrti.

Član 67.

Članovi porodice korisnika starosne ili invalidske penzije stiču pravo na porodičnu penziju pod uvjetima kao i članovi porodice osiguranika.

Član 68.

Članovi porodice stranog državljanina osiguranika, odnosno korisnika starosne ili invalidske penzije koji stalno borave u inozemstvu, mogu steći pravo na porodičnu penziju po ovom zakonu, ako država u kojoj oni stalno borave priznaje to pravo državljanima Federacije, odnosno ako međunarodnim ugovorom nije drugačije određeno.

Član 69.

Porodična penzija se određuje od starosne ili invalidske penzije koja bi osiguraniku pripadala u momentu smrti, odnosno od penzije koja je korisniku penzije pripadala u momentu smrti.

Visina porodične penzije određuje se od iznosa penzije iz stava 1. ovog člana, zavisno od broja članova porodice koji imaju pravo na tu penziju i iznosi:

za jednog člana 70%,

za dva člana 80%,

za tri člana 90%,

za četiri i više članova porodice 100% od osnova.

Član 70.

Ako pravo na porodičnu penziju imaju razvedeni bračni drug i bračni drug iz novog braka osiguranika, odnosno korisnika penzije, određuje se jedna porodična penzija u visini koja pripada jednom članu porodice. Ta penzija se dijeli na jednake dijelove.

Ako nekom od korisnika porodične penzije prestane pravo na penziju ili mu bude obustavljena isplata porodične penzije, preostalim korisnicima penzije određuje se novi iznos porodične penzije.

Ako neki od korisnika porodične penzije živi odvojeno, porodična penzija dijeli se na jednake dijelove svim korisnicima porodične penzije.

Član 71.

Odredbe ovog zakona o usklađivanju starosne penzije primjenjuju se i na invalidsku i porodičnu penziju.

6. Zajamčena penzija i najniža penzija

Član 72.

Osiguranicima koji su ostvarili starosnu penziju u visini od 85% od penzijskog osnova i osiguranicima koji su ostvarili invalidsku penziju po osnovu invalidnosti prouzrokovane povredom na radu ili profesionalnom bolešću osigurava se zajamčena penzija koja ne može biti manja od 80% od prosječne penzije isplaćene u decembru prethodne godine, usklađene za procenat porasta penzija u godini u kojoj se isplaćuje zajamčena penzija.

Osiguranicima koji nisu obuhvaćeni stavom 1. ovog člana i korisnicima porodične penzije ovih osiguranika osigurava se najniži iznos penzije koji ne može biti manji od 60% od prosječne penzije isplaćene u decembru prethodne godine, usklađene za procenat porasta penzija u godini u kojoj se isplaćuje najniži iznos penzije.

Odredbe st. 1. i 2. ovog člana ne odnose se na osiguranike koji su ostvarili pravo na srazmjerni dio penzije po međunarodnim ugovorima.

7. Prava invalida II kategorije invalidnosti

Član 73.

Osiguranik kod koga je utvrđena II kategorija invalidnosti ima pravo da bude raspoređen na drugo odgovarajuće radno mjesto, odnosno pravo na odgovarajuće zaposlenje, prekvalifikaciju odnosno dokvalifikaciju, kao i pravo na odgovarajuće novčane naknade u vezi s korištenjem tih prava.

Prava iz stava 1. ovog člana osiguranik ostvaruje u preduzeću i u drugom pravnom licu, odnosno kod poslodavca.

Član 74.

Osiguranik kod koga je utvrđena II kategorija invalidnosti ima pravo na:

  • 1.
    raspoređivanje ili zaposlenje na drugom odgovarajućem poslu;
  • 2.
    prekvalifikaciju odnosno dokvalifikaciju do navršene 55. godine života.

Član 75.

Osiguranik kod koga je utvrđena II kategorija invalidnosti ima pravo na naknadu:

  • 1.
    plaće od dana nastanka invalidnosti do dana raspoređivanja ili zapošljavanja na drugom odgovarajućem poslu, odnosno do upućivanja na prekvalifikaciju odnosno dokvalifikaciju;
  • 2.
    plaće za vrijeme prekvalifikacije odnosno dokvalifikacije;
  • 3.
    plaće od dana završene prekvalifikacije odnosno dokvalifikacije do dana raspoređivanja, odnosno zapošljavanja na drugom odgovarajućem poslu;
  • 4.
    zbog manje plaće na drugom odgovarajućem poslu.

Član 76.

Osnov za određivanje naknade plaće iz člana 75. tač. 1. do 3. ovog zakona predstavlja plaća odnosno naknada plaće koju je osiguranik ostvario u posljednjoj godini osiguranja koja prethodi godini u kojoj je nastala invalidnost.

Naknada plaće iz stava 1. ovog člana usklađuje se u toku godine, u skladu sa ovim zakonom.

Član 77.

Naknada plaće iz člana 75. tač. 1. do 3. ovog zakona ne može biti niža od 30% od prosječne plaće svih zaposlenih na teritoriji Fedracije u prethodnom tromjesečju na osnovu podataka Zavoda.

Član 78.

Naknada plaće iz člana 75. tačka 4. ovog zakona određuje se u visini razlike između valorizirane prosječne mjesečne plaće koju je osiguranik ostvario u godini osiguranja koja prethodi godini u kojoj je nastala invalidnost i prosječne mjesečne plaće koju on ostvaruje na drugom poslu na koji je nakon toga raspoređen odnosno zaposlen.

Ako osiguranik u godini osiguranja koja prethodi godini u kojoj je nastala invalidnost, nije ostvario plaću nego naknadu plaće prema propisima o zdravstvenom osiguranju, naknada se određuje tako da se uzme iznos prosječne mjesečne plaće koji se utvrđuje na osnovu plaće ostvarene u kalendarskoj godini koja prethodi godini u kojoj je nastala privremena spriječenost za rad, preračunata koeficijentom za valorizaciju utvrđenim za tu godinu.

Ako posljednja godina osiguranja iz stava 1. ovog člana nije godina koja neposredno prethodi godini u kojoj je nastala invalidnost, već neka ranija godina, plaće iz te godine dovode se valorizacijom na nivo plaće u godini koja neposredno prethodi godini u kojoj je nastala invalidnost.

Član 79.

Visinu naknade plaće iz člana 75. tač. 1. do 3. ovog zakona utvrđuje preduzeće, drugo pravno lice, odnosno poslodavac, u skladu sa ovim zakonom.

Naknada plaće iz člana 75. tač. 1., do 4. ovog zakona usklađuje se sa kretanjem prosječne plaće u preduzeću, odnosno drugom pravnom licu, odnosno kod poslodavca u godini u kojoj se naknada plaće ostvaruje.

Član 80.

Licima iz čl. 14. i 15. ovog zakona kao osnov za utvrđivanje naknade iz člana 75. ovog zakona uzima se prosječna plaća u Federaciji u prethodnoj godini prema podacima Zavoda.

Član 81.

Pravo na prekvalifikaciju odnosno dokvalifikaciju, pravo na raspoređivanje na drugo odgovarajuće radno mjesto i pravo na naknade iz člana 75. tač. 1. do 4. ovog zakona, osiguranik ostvaruje u preduzeću i drugom pravnom licu, odnosno kod poslodavca kod koga je radio u vrijeme nastanka invalidnosti.

Sudska praksa po ovom aktu

337 odluka iz 66 članova

Sentence iz baze sudskapraksa.pravosudje.ba koje citiraju članove ovog akta. Klik otvara odluku.

Član 3019 odluka

Vrhovni sud Federacije BiH

09 0 U 029334 20 Uvp

U situaciji kada u spisu postoje dokazi o prijavljenom prebivalištu u Bosni i Hercegovini, kao i Republici Srbiji, obaveza upravnih organa je da poduzmu radnje radi utvrđivanja pravog stanje stvari i utvrde koje je stvarno prebivalište oso…

2022
Uvp

Ishod: Odluka u meritumu

Vrhovni sud Federacije BiH

03 0 U 015681 18 Uvp

Ukazivanje na postojanje eventualne greške u izreci rješenja, ovaj sud ne može prihvatiti jer je izreka glavni dio rješenja, stiče svojstvo pravomoćnosti i izreka je onaj dio koji je podoban za izvršenje pa ukoliko je tužiteljica bila neza…

2022
Uvp

Ishod: Odluka u meritumu

Vrhovni sud Federacije BiH

06 0 U 010213 17 Uvp

Odredba člana 82. stav 3. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju se odnosi samo na osiguranike koji su ostvarili staž u bivšim državama SFRJ što se rješava ugovorima o socijalnom osiguranju.

2021
Uvp

Ishod: Odluka u meritumu

Vrhovni sud Federacije BiH

04 0 U 008987 17 Uvp

Ukoliko za periode rada koji su evidentirani u radnoj knjižici nisu uplaćeni doprinosi u smislu odredbe člana 82. stav 5. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, ne može se smatrati da je ostvaren staž osiguranja pa ne postoji ni mog…

2021
Uvp

Ishod: Odluka u meritumu

Vrhovni sud Federacije BiH

04 0 U 010734 19 U

Stranka može samo do donošenja rješenja u prvom stepenu umjesto ranijeg zahtjeva staviti drugi, pa se takav zahtjev naveden u žalbi izjavljenoj protiv prvostepenog rješenja ne može prihvatiti kao novi zahtjev podnesen umjesto ranijeg.

2019
U

Ishod: Odluka u meritumu

+ još 14 odluka

Član 10118 odluka

Apelacioni sud Brčko distrikta

96 0 Rs 154115 24 Rsž

Kako zakoni o mirovinsko-invalidskom osiguranju oba entiteta (čija primjena je na teritoriji Brčko distrikta Bosne i Hercegovine omogućena na temelju naloga Supervizora za Brčko distrikt Bosne i Hercegovine od 4.8.2006. godine) propisuju d…

2024
Rsž

Ishod: Odluka u meritumu

Apelacioni sud Brčko distrikta

96 0 Rs 133742 23 Rev

U situaciji kada su tužioci prije uspostave Distrikta, radeći kao ovlašćena službena lica u ministarstvima unutrašnjih poslova entiteta Bosne i Hercegovine ostvarivali pravo na beneficirani radni staž (12 mjeseci efektivnog rada se računal…

2023
Rev

Ishod: Odluka u meritumu

Apelacioni sud Brčko distrikta

96 0 Rs 133742 23 Rev

U situaciji kada su tužioci prije uspostave Distrikta, radeći kao ovlašćena službena lica u ministarstvima unutrašnjih poslova entiteta Bosne i Hercegovine ostvarivali pravo na beneficirani radni staž (12 mjeseci efektivnog rada se računal…

2023
Rev

Ishod: Odluka u meritumu

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

AP-4178/20

Odluka o meritumu u predmetu AP-4178/20 (L. Č.). Povreda: Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje). Ključne riječi: Radni odnos; 6.1.1.1. - Građanski postupak; Radni spor; 6.1.17. - pravično suđenje-primjena zakona …

2022

Ishod: Odluka o meritumu

Sud Bosne i Hercegovine

S1 3 P 031214 19 Gž

Pravo na uplatu doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje po osnovu radnog odnosa ne zastarijeva, pa ne može nastupiti ni prekluzija za podnošenje tužbe u smislu odredbi člana 83. stav 4. i 5. Zakona o radu u institucijama Bosne i Her…

2019
Gž

Ishod: Odluka u meritumu

+ još 13 odluka

Član 715 odluka
Član 4512 odluka

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

AP-911/10

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-911/10 (K. M.). Nema povrede: Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje); Član 14. EK i član II/4. Ustava BiH (Zabrana diskriminacije); Član 1. Protokola 1 uz EK i član II/3.k) Usta…

2013

Ishod: Odluka o dopustivosti

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

AP-1467/09

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-1467/09 (D. G.). Nema povrede: Član 1. Protokola 1 uz EK i član II/3.k) Ustava BiH (Zaštita imovine); Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje). Ključne riječi: Penzija; D18.4. - O…

2012

Ishod: Odluka o dopustivosti

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

AP-843/09

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-843/09 (A. Š.). Nema povrede: Član 1. Protokola 1 uz EK i član II/3.k) Ustava BiH (Zaštita imovine); Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje). Ključne riječi: Penzija; D18.4. - Oč…

2012

Ishod: Odluka o dopustivosti

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

AP-3584/09

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-3584/09 (D. P.). Nema povrede: Član 1. Protokola 1 uz EK i član II/3.k) Ustava BiH (Zaštita imovine); Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje). Ključne riječi: Penzija; D18.4. - O…

2012

Ishod: Odluka o dopustivosti

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

AP-612/09

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-612/09 (J. M.). Nema povrede: Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje); Član 1. Protokola 1 uz EK i član II/3.k) Ustava BiH (Zaštita imovine). Ključne riječi: Penzija; Upravni spo…

2012

Ishod: Odluka o dopustivosti

+ još 7 odluka

Član 8212 odluka

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

AP-3088/19

Odluka o meritumu u predmetu AP-3088/19 (V. P.). Povreda: Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje). Nema povrede: Član 13. EK (Pravo na djelotvoran pravni lijek); Član 1. Protokola 1 uz EK i član II/3.k) Ustava BiH …

2021

Ishod: Odluka o meritumu

Vrhovni sud Federacije BiH

02 0 U 001329 17 Uvp

PRILIKOM PRIZNAVANJA PRAVA NA PRIJEVREMENU POVOLJNIJU STAROSNU PENZIJU NA OSNOVU ODREDBE ČLANA 4. STAV 1. TAČKA 1. ZAKONA O PRIJEVREMENOM POVOLJNIJEM PENZIONISANJU BRANILACA ODBRAMBENO-OSLOBODILAČKOG RATA NE MOŽE SE UZETI U OBZIR PENZIJSKI…

2020
Uvp

Ishod: Odluka u meritumu

Vrhovni sud Federacije BiH

09 0 U 030445 18 U

Prilikom priznavanja prava na srazmjernu starosnu penziju nosilac osiguranja Federacije BiH kod kojeg je penzijski staž navršen poslije 30. aprila 1992. godine u obavezi je uzeti u obzir (pored penzijskog staža koji je navršen do 30. april…

2019
U

Ishod: Odluka u meritumu

Vrhovni sud Federacije BiH

07 0 U 008005 15 Uvp

AKO SE PENZIJA OSTVARUJE PO OSNOVU INVALIDNOSTI, INVALIDSKA PENZIJA SE ODREĐUJE I ISPLAĆUJE U SKLADU SA ČLANOM 8. SPORAZUMA SAMO AKO JE STAŽ OSIGURANJA NAVRŠEN KOD RAZLIČITIH NOSILACA PENZIJSKOG I INVALIDSKOG OSIGURANJA.

2018
Uvp

Ishod: Odluka u meritumu

Ustavni sud Republike Srpske

U-36/12

Ne prihvata se inicijativa za pokretanje postupka za ocjenjivanje ustavnosti i zakonitosti Sporazuma o međusobnim pravima i obavezama u sprovođenju penzijskog i invalidskog osiguranja ("Službeni glasnike Republike Srpske" broj 15/00).

2013

Ishod: Rješenje

+ još 7 odluka

Član 519 odluka

Vrhovni sud Federacije BiH

03 0 U 015906 19 Uvp

Suprotno mišljenju prvostepenog suda, ovaj sud nalazi da se pitanje ostvarenja prava na srazmjernu penziju ne može vezati sa pitanje ostvarenja prava na najnižu penziju, kako je smatrao prvostepeni sud. Ovo stoga što je odredbom člana 72. …

2021
Uvp

Ishod: Odluka u meritumu

Vrhovni sud Federacije BiH

03 0 U 015782 18 Uvp

Uživaocu penzije sa prebivalištem u drugoj državi, ne osigurava se isplata najnižeg iznosa penzije u smislu člana 72. stav 3. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju. Prema odredbi člana 72. stav 3. Zakona o penzijskom i invalidskom o…

2021
Uvp

Ishod: Odluka u meritumu

Vrhovni sud Federacije BiH

04 0 U 010734 19 U

Stranka može samo do donošenja rješenja u prvom stepenu umjesto ranijeg zahtjeva staviti drugi, pa se takav zahtjev naveden u žalbi izjavljenoj protiv prvostepenog rješenja ne može prihvatiti kao novi zahtjev podnesen umjesto ranijeg.

2019
U

Ishod: Odluka u meritumu

Vrhovni sud Federacije BiH

04 0 U 010734 19 U

Stranka može samo do donošenja rješenja u prvom stepenu umjesto ranijeg zahtjeva staviti drugi, pa se takav zahtjev naveden u žalbi izjavljenoj protiv prvostepenog rješenja ne može prihvatiti kao novi zahtjev podnesen umjesto ranijeg.

2019
U

Ishod: Odluka u meritumu

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

AP-5068/13

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-5068/13 (Š. D.). Nema povrede: Član 14. EK i član II/4. Ustava BiH (Zabrana diskriminacije); Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje); Član 1. Protokola 1 uz EK i član II/3.k) Ust…

2016

Ishod: Odluka o dopustivosti

+ još 4 odluke

Član 609 odluka

Vrhovni sud Federacije BiH

10 0 U 003598 21 Uvp 2

Vanbračna zajednica između partnera, shodno stavu Ustavnog suda BiH iznesenom u nizu odluka (AP 4207/13 od 30.09.2016. godine, AP-4077/16 od 11.10.2018. godine i dr.) obavezuje primjenu Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju, uz doslj…

2021
Uvp

Ishod: Odluka u meritumu

Vrhovni sud Federacije BiH

04 0 U 012617 21 Uvp

Pravnoj prirodi upravnog spora, u kome sud ocjenjuje zakonitost upravnog akta u određenoj upravnoj stvari, ne odgovara da se vrši spajanje tužbi protiv različitih rješenja istog upravnog organa, pa nema mjesta shodnoj primjeni člana 83. st…

2021
Uvp

Ishod: Odluka u meritumu

Vrhovni sud Federacije BiH

04 0 U 009372 17 Uvp

KADA JE NESPORNO UTVRĐENO DA JE POSTOJALA VANBRAČNA ZAJEDNICA IZMEĐU TUŽITELJICE I UMRLOG KORISNIKA PENZIJE, TE KADA SU ISPUNJENI USLOVI DA SE SMATRA VANBRAČNOM ZAJEDNICOM U SMISLU RELEVANTNIH ODREDBI PORODIČNOG ZAKONA, TO SHODNO ZAUZETOM …

2020
Uvp

Ishod: Odluka u meritumu

Vrhovni sud Federacije BiH

02 0 U 000724 13 Uvp

DIJETE, KOD KOGA NASTANE POTPUNA I TRAJNA NESPOSOBNOST ZA SAMOSTALNI ŽIVOT I RAD POSLIJE NAVRŠENJA GODINA ŽIVOTA DO KOJIH SE DJECI OSIGURAVA PRAVO NA PORODIČNU PENZIJU, A PRIJE SMRTI OSIGURANIKA, STIČE PRAVO NA PORODIČNU PENZIJU AKO GA JE …

2017
Uvp

Ishod: Odluka u meritumu

Vrhovni sud Federacije BiH

04 0 U 009372 17 U

KADA JE NESPORNO UTVRĐENO DA JE POSTOJALA VANBRAČNA ZAJEDNICA IZMEĐU TUŽITELJICE I UMRLOG KORISNIKA PENZIJE, TE KADA SU ISPUNJENI USLOVI DA SE SMATRA VANBRAČNOM ZAJEDNICOM U SMISLU RELEVANTNIH ODREDBI PORODIČNOG ZAKONA, TO SHODNO ZAUZETOM …

2017
U

Ishod: Odluka u meritumu

+ još 4 odluke

Član 1049 odluka

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

AP-4825/16

Odluka o meritumu u predmetu AP-4825/16 (V. K.). Povreda: Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje). Nema povrede: Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje); Član 1. Protokola 1 uz EK i član II…

2018

Ishod: Odluka o meritumu

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

AP-1692/13

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-1692/13 (M. L.). Nema povrede: Član 1. Protokola 1 uz EK i član II/3.k) Ustava BiH (Zaštita imovine). Ključne riječi: Zastara; Upravni spor; P1.1.1.13. - Propisano zakonom; Penzija; D18.4. - Očigledno (p…

2016

Ishod: Odluka o dopustivosti

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

AP-3565/13

Odluka o meritumu u predmetu AP-3565/13 (T. L.). Povreda: Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje). Nema povrede: Član 1. Protokola 1 uz EK i član II/3.k) Ustava BiH (Zaštita imovine); Član 6. EK i član II/3.e) Usta…

2016

Ishod: Odluka o meritumu

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

AP-3950/08

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-3950/08 (M. H.). Nema povrede: Član 1. Protokola 1 uz EK i član II/3.k) Ustava BiH (Zaštita imovine). Ključne riječi: D18.4. - Očigledno (prima facie) neosnovana; Penzija; P1.1.1.7.. - Penzije; Zastara; …

2011

Ishod: Odluka o dopustivosti

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

AP-1191/08

Odluka o meritumu u predmetu AP-1191/08 (S. T.). Nema povrede: Član 1. Protokola 1 uz EK i član II/3.k) Ustava BiH (Zaštita imovine); Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje). Ključne riječi: Zastara; P1.1.1.13. - P…

2011

Ishod: Odluka o meritumu

+ još 4 odluke

Član 87 odluka
Član 1006 odluka
Član 1036 odluka

Vrhovni sud Federacije BiH

04 0 U 009618 18 Uvp

Izvršena je „očigledna povreda materijalnog prava“ u smislu odredbe člana 260. Zakona o upravnom postupku ako je odluka donesena u suprotnosti sa stavom zauzetim u presudi Ustavnog suda BiH koja je donesena u činjenično istoj upravnoj stva…

2021
Uvp

Ishod: Odluka u meritumu

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

AP-1086/17

Odluka o meritumu u predmetu AP-1086/17 (K. K.). Povreda: Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje). Ključne riječi: Upravni spor; Penzija; 6.1.17. - pravično suđenje-primjena zakona i utvrđivanje činjenica (proizvol…

2019

Ishod: Odluka o meritumu

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

AP-1527/10

Odluka o meritumu u predmetu AP-1527/10 (B. M.). Nema povrede: Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje). Ključne riječi: Upravni spor; Penzija; 6.1.1.4. - Upravni postupak; 6.1.18. - pravično suđenje – obrazložena p…

2013

Ishod: Odluka o meritumu

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

AP-4021/09

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-4021/09 (S. K.). Nema povrede: Član 1. Protokola 1 uz EK i član II/3.k) Ustava BiH (Zaštita imovine); Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje). Ključne riječi: Upravni spor; Penzi…

2012

Ishod: Odluka o dopustivosti

Vrhovni sud Federacije BiH

07 0 U 002350 09 Uvp

LICE KOJE JE U VRIJEME PODNOŠENJA ZAHTJEVA I NA DAN 30.09.2007. GODINE BILO U RADNOM ODNOSU I OSIGURANIK NE MOŽE OSTVARITI PRAVO NA STAROSNU PENZIJU PO POVOLJNIJIM UVJETIMA PREMA ODREDBAMA UREDBE IZ 2006. GODINE SA IZMJENAMA I DOPUNAMA IZ …

2011
Uvp

Ishod: Završeno na drugi način

+ još 1 odluka

Član 725 odluka

Apelacioni sud Brčko distrikta

96 0 P 115957 22 Gž

U slučaju kada ne postoji uzročno-posljedična (kauzalna) veza između naknadne uplate beneficiranog staža od strane tuženog i povećanja tužiteljeve mirovine, prvostupanjski sud nije imao osnova prihvatiti tužbeni zahtjev i obvezati tuženog …

2022
Gž

Ishod: Odluka u meritumu

Vrhovni sud Federacije BiH

09 0 U 029334 20 Uvp

U situaciji kada u spisu postoje dokazi o prijavljenom prebivalištu u Bosni i Hercegovini, kao i Republici Srbiji, obaveza upravnih organa je da poduzmu radnje radi utvrđivanja pravog stanje stvari i utvrde koje je stvarno prebivalište oso…

2022
Uvp

Ishod: Odluka u meritumu

Vrhovni sud Federacije BiH

03 0 U 015906 19 Uvp

Suprotno mišljenju prvostepenog suda, ovaj sud nalazi da se pitanje ostvarenja prava na srazmjernu penziju ne može vezati sa pitanje ostvarenja prava na najnižu penziju, kako je smatrao prvostepeni sud. Ovo stoga što je odredbom člana 72. …

2021
Uvp

Ishod: Odluka u meritumu

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

AP-830/04

Odluka o meritumu u predmetu AP-830/04 (M.G.). Nema povrede: Član 1. Protokola 1 uz EK i član II/3.k) Ustava BiH (Zaštita imovine). Ključne riječi: P1.1.1.7.. - Penzije; P1.1.1.15. - Proporcionalnost.

2005

Ishod: Odluka o meritumu

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

U-84/03

Odluka o meritumu u predmetu U-84/03 (H.H.). Nema povrede: Član 1. Protokola 1 uz EK i član II/3.k) Ustava BiH (Zaštita imovine). Ključne riječi: D18.4. - Očigledno (prima facie) neosnovana; Penzija; P1.1. - Član 1. P broj 1 uz EK, – zašti…

2004

Ishod: Odluka o meritumu

Član 755 odluka

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

AP-380/10

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-380/10 (E. B.). Nema povrede: Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje); Član 13. EK (Pravo na djelotvoran pravni lijek). Ključne riječi: 6.1.1.1. - Građanski postupak; D18.4. - Oč…

2013

Ishod: Odluka o dopustivosti

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

AP-3602/09

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-3602/09 (S. K.). Nema povrede: Član 1. Protokola 1 uz EK i član II/3.k) Ustava BiH (Zaštita imovine); Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje). Ključne riječi: Prava iz radnog odn…

2012

Ishod: Odluka o dopustivosti

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

AP-1966/09

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-1966/09 (H. Š., B. T. i S. V.). Nema povrede: Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje). Ključne riječi: Prava iz radnog odnosa; D18.4. - Očigledno (prima facie) neosnovana.

2012

Ishod: Odluka o dopustivosti

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

AP-3290/07

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-3290/07 (K. J.). Nema povrede: Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje); Član 1. Protokola 1 uz EK i član II/3.k) Ustava BiH (Zaštita imovine). Ključne riječi: Prava iz radnog odn…

2010

Ishod: Odluka o dopustivosti

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

AP-1474/05

Odluka o meritumu u predmetu AP-1474/05 (M. Č.). Povreda: Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje). Ključne riječi: 6.1.17. - pravično suđenje-primjena zakona i utvrđivanje činjenica (proizvoljnost); 6.1.1.1. - Građ…

2007

Ishod: Odluka o meritumu

Član 1525 odluka

Vrhovni sud Federacije BiH

09 0 U 041278 24 Uvp

Obustava isplate penzije se može utvrditi najranije od 01.03.2018.godine kada je stupio na snagu Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju Federacije BiH, bez obzira što potvrda o životu nije dostavljena ni prije tog datuma, jer ranijim …

2024
Uvp

Ishod: Odluka u meritumu

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

U-13/23

Odluka o meritumu u predmetu U-13/23 (Kantonalni sud u Tuzli, sudac Predrag Krsmanović). Nema povrede: Član VI/3.a i VI/3.c) Ustava BiH - Ocjena ustavnosti - Saglasnost sa Ustavom/EK. Ključne riječi: P1.1.1. - Šta se smatra imovinom; P1.1.…

2023

Ishod: Odluka o meritumu

Vrhovni sud Federacije BiH

04 0 U 010586 19 Uvp

Prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja po Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju („Službene novine Federacije BiH" br. 29/98. 49/00, 32/01, 73/05, 59/06, 4/09 i 55/12) stiču se ex lege. samim ispunjenjem uslova. bez obzira na t…

2022
Uvp

Ishod: Odluka u meritumu

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

AP-3654/20

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-3654/20 (H.M.). Nema povrede: Član 1. Protokola 1 uz EK i član II/3.k) Ustava BiH (Zaštita imovine); Član 14. EK i član II/4. Ustava BiH (Zabrana diskriminacije); Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pr…

2020

Ishod: Odluka o dopustivosti

Vrhovni sud Federacije BiH

04 0 U 010586 19 U

Prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja po Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju („Službene novine Federacije BiH" br. 29/98. 49/00, 32/01, 73/05, 59/06, 4/09 i 55/12) stiču se ex lege. samim ispunjenjem uslova. bez obzira na t…

2019
U

Ishod: Odluka u meritumu

Član 234 odluke
Član 624 odluke
Član 944 odluke
Član 43 odluke
Član 223 odluke
Član 323 odluke
Član 963 odluke
Član 1073 odluke
Član 117a3 odluke
Član 1233 odluke
Član 1373 odluke
Član 1623 odluke
Član 4203 odluke
Član 22 odluke
Član 52 odluke
Član 102 odluke
Član 212 odluke
Član 312 odluke
Član 522 odluke
Član 612 odluke
Član 1062 odluke
Član 1142 odluke
Član 1262 odluke
Član 1562 odluke
Član 11 odluka
Član 31 odluka
Član 171 odluka
Član 191 odluka
Član 271 odluka
Član 421 odluka
Član 501 odluka
Član 561 odluka
Član 691 odluka
Član 711 odluka
Član 741 odluka
Član 761 odluka
Član 791 odluka
Član 891 odluka
Član 991 odluka
Član 1021 odluka
Član 1081 odluka
Član 1191 odluka
Član 1391 odluka
Član 141a1 odluka
Član 1411 odluka
Član 1451 odluka
Član 1461 odluka
Član 1501 odluka
Član 1511 odluka
Član 1541 odluka
Član 1551 odluka
Član 2771 odluka
Općenite reference na ovaj akt (161)

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

AP-3560/21

Odluka o meritumu u predmetu AP-3560/21 (J. J.). Povreda: Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje). Nema povrede: Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje). Ključne riječi: 6.1.1.4. - Upravni …

2026

Ishod: Odluka o meritumu

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

AP-4774/22

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-4774/22 (Đ. G.). Nema povrede: Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje). Ključne riječi: 6.1.1.4. - Upravni postupak; Penzija; D18.4. - Očigledno (prima facie) neosnovana.

2026

Ishod: Odluka o dopustivosti

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

AP-2337/21

Odluka o meritumu u predmetu AP-2337/21 (J. K.). Povreda: Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje). Nema povrede: Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje). Ključne riječi: 6.1.10. - pravično …

2026

Ishod: Odluka o meritumu

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

AP-3122/23

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-3122/23 (N. B.). Nema povrede: Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje); Član 13. EK (Pravo na djelotvoran pravni lijek). Ključne riječi: Invalid; Upravni spor; D18.4. - Očigledno…

2026

Ishod: Odluka o dopustivosti

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

AP-1473/23

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-1473/23 (P. K.). Nema povrede: Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje); Član 13. EK (Pravo na djelotvoran pravni lijek); Član 14. EK i član II/4. Ustava BiH (Zabrana diskriminaci…

2026

Ishod: Odluka o dopustivosti

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

AP-3066/21

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-3066/21 (Udruženje/Udruga BH Novinari). Nema povrede: Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje). Ključne riječi: D18.4. - Očigledno (prima facie) neosnovana; Upravni spor.

2025

Ishod: Odluka o dopustivosti

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

AP-3322/21

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-3322/21 (J. M.). Nema povrede: Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje). Ključne riječi: D18.4. - Očigledno (prima facie) neosnovana; 6.1.18. - pravično suđenje – obrazložena pres…

2025

Ishod: Odluka o dopustivosti

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

AP-1728/21

Odluka o meritumu u predmetu AP-1728/21 (M.K.). Povreda: Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje). Nema povrede: Član 13. EK (Pravo na djelotvoran pravni lijek); Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravič…

2025

Ishod: Odluka o meritumu

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

U-21/24

Odluka o meritumu u predmetu U-21/24 (Općinski sud u Goraždu). Nema povrede: Član VI/3.a i VI/3.c) Ustava BiH - Ocjena ustavnosti - Saglasnost sa Ustavom/EK. Ključne riječi: 6.3.c. - Pitanje koje proslijedi redovni sud - nadležnost iz čl. …

2025

Ishod: Odluka o meritumu

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

AP-1503/21

Odluka o meritumu u predmetu AP-1503/21 (M. I.). Povreda: Član 1. Protokola 1 uz EK i član II/3.k) Ustava BiH (Zaštita imovine). Ključne riječi: P1.1.1.13. - Propisano zakonom; P1.1.1.7.. - Penzije; Upravni spor; D18.3.h. - Apelacija ratio…

2025

Ishod: Odluka o meritumu

+ još 151